
Bankarsku pohlepu će ponovo platiti običan narod
Mada minstarka za finansije SAD Dženet Jelen ističe da u potpunosti kontroliše bankarski sistem, a iz Ciriha poručuju da su "stavili pod kontrolu Kredi Svis banku", investitori, izgleda, ne čuju.

Foto: Pixabay
Pad cene akcija banaka se nastavlja, vrednost gube kako regionalne kalifornijske, gde je aktuelna kriza počela, tako i najveće svetske kuće novca u Njujorku. Hartije "Siti grupe" su samo u jednom danu izgubile 4,7 odsto, a "Džej Morgan" 5,4 odsto vrednosti. U pitanju su takozvane sistemske banke, prema kojima se američka država obavezala da nikada ne dozvoli da propadnu, pad kod manjih banaka je i veći.
Bankrot banke digitalaca
Sudeći po tržištu akcija, izgleda da je kriza u Evropi još i gora. Vodeća švajcarska banka UBS je doživela pad od 4,8 odsto, pariske "Pariba" i "Sosijete ženeral" 8,1 i 9,4 odsto. Trendu nisu odolele ni nemačke finansijske kuće, akcije "Dojče bank" su niže za 8,1 odst, "Komerc banke" za 9,6 odsto. Ceo svet iščekuje šta će se desiti u ponedeljka u 15 časova po evropskom vremenu, kada u SAD započinje nova poslovna nedelja.
Krenulo je u petak 10. marta kada je američki regulator saopštio da je bankrotirala kalifornijska Silicijumska banka, 16. po snazi na Novom kontinentu. Nekoliko decenija je prepoznatljiva po usmerenosti na startapove i firme digitalnih tehnologija koje su činile više od polovine njenih klijenata. Dostigla je aktivu od zavidnih 210 milijardi dolara, dok su depozitari u nju stavili 175 milijardi.
Čak 89 odsto pologa bilo je iznad 250.000 dolara, granice do koje američka država jemči sigurnost polaganja. Ako se izuzmu takozvane sistemske banke, bankrot SVB je drugi po veličini u SAD. Tri dana kasnije krah je doživela još jedna regionalna banka, a druga se preračunala ulaganjem u kriptovalute. Uspela je da isplati depozite poveriocima, potom se samoukinula.
Period niskih kamata
Prvih dana američki stručnjaci su pokušavali da relativizuju nevolje, pokazalo se, međutim, da je značaj Silicijumske banke, popularne među najpoznatijim kompanijama u Silicijumskoj dolini, mnogo veći. Problem je što je banka krajnje jednostrana po strukturi klijenata od uticaja na velike američke, preko njih i na sistemske banke iz Evrope.
Kako je Silicijumska banka ušla u nepremostive poteškoće? Stvar je u dugoročnim hartijama od vrednosti američke države kojih je u portfelju banke iz Los Anđelesa bilo previše. Tokom perioda niskih kamata prinosi na dugoročne hartije su relativno solidni, pa je banka godinama novac plasirala u njihovu kupovinu.
Previše dugoročnih hartija
Kada je američka država počela da postupno povećava referentnu kamatnu stopu i suzbija inflaciju, počeli su da padaju prinosi na dugoročne, a rastu na kratkoročne državne hartije. Silicijumska banka je imala prevelik portfolio dugoročnih državnih akcija, a depozitari su počeli da povlače novac kako bi ga uložili u kratkoročne hartije kojima je prinos poslednjih meseci neprekidno rastao.
U banci su došli u situaciju da prihoduju nisku kamatu na osnovu ulaganja u dugoročne hartije, dok su štedišama morali da plaćaju sve više kamate, dosta iznad prihodnih. Nedostajući novac su pokušali da nadomeste prodajom dela portfelja dugoročnih hartija, pri čemu su izgubili 1,8 milijardi dolara. Loš posao dodatno je podstakao ulagače na povlačenje uloga. Banki je ponestalo novca za isplatu i proglasila je bankrot.
Država SAD je odličila da spasava štediše, one koji su banci poverile novac, ali ne i akcionare. Da ne bi došlo do panike na kalifornijskom tržištu, u Beloj kući su odlučili da pokriju sve pologe, ne samo do 250.000 dolara. Zapravo ovih neosiguranih je bilo osam puta više, 89 odsto ukupne poverene štednje. Istovremeno, Ameri su odlučili da formiraju fond od 25 milijardi dolara za pomoć za 25 regionalnih banaka čije su finansijsko stanje procenili predkriznim.
Nevolje u Evropi
Smatralo se da je ova intervencija države dovoljna. Ali, nevolje su se pojavile i na drugom kraju sveta, u Švajcarskoj, državi sa najuglednijim bankama. Pokazalo se da "Kredi Svis" u bilansima ima rupu od preko 50 milijardi dolara. Kako je reč o jednoj od tridesetak globalnih sistemskih banaka, čija je aktiva 1,35 bilijardi dolara, osam puta veća od aktive "Silicijumske banke" i intenzivno umreženoj sa najvećim svetskim bankama, problemi su se odrazile na finansijskom tržištu. Počeo je pad cena akcija, naročito bankarskih, i za sada stalno se ubrzava.
"Kredi Svis" je već nekoliko godina u nedaćama. Samo lane u poslednjem tromesečju depozitari su iz nje povukli 123 milijarde evra. U istom periodu je napravila 7,9 milijardi gubitka, bilo je i hapšenja rukovodilaca. Banka je najavila da odustaje od investicionog bankarstva i ubuduće bi se bavila samo klijentima milijarderima kojima je i do sada posvećivala posebnu pažnju.
Opet spasavanje akcionara
U Cirihu nisu precizirali u čemu su nevolje poslovanja. Odustajanje od investicionog bankarstva, pak, ukazuje da problema, i to ozbiljnih, ima upravo u kupljenim dugoročnim hartijama od vrednosti države SAD. Za razliku od Amera, Švajcarci su reagovali pozajmicom iz nacionalne banke.
Praktično, pokušavaju da banku spasu novcem svih poreskih obveznika. Jesta da je nakon krize 2008. godine ceo poslovni svet tvrdio kako nikad više ne bi trebalo bogate akcionare spasavati novcem poreskih obveznika, dakle i najsiromašnijih ljudi, u Cirihu rade upravo to.
Kako protiv inflacije
Veliko je pitanje kako će stvari dalje teći. Problem za "Kredi Svis" je i činjenica da Centralna evropska banka iz Frakfurta za sada nije preuzela nikakav direktan vid pomoći - samo je obećala da prilikom prvog sledećeg uvećanja osnovne kamatne stope, rast neće biti 50 već samo 25 baznih poena. Ublažavaje znači da u Briselu umanjuju oštricu borbe protiv inflacije, za raziku od njujorških Federalnih rezervi koja već šest puta uzastopno stopu uvećava snažnije.
Ostaje da se sačeka početak nove poslovne sedmice i vidi reakcija tržišta na preduzete mere. To što su akcija svih najvećih banaka kako u SAD tako i u Evropi poslednjih radnih dana sve ubrzanije padale podstiče strepnju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Studenti pozvali na građansku neposlušnost: Stručnjaci o tome koliko to može naneti štete ekonomiji
02.07.2025.•
13
Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.
Poskupele republičke administrativne takse
02.07.2025.•
6
Od 1. jula promenjena je visina republičke administrativne takse propisane Zakonom o republičkim adminstrativnim taksama za određene tarifne brojeve.
Imovina najbogatijih dovoljna da se 22 puta iskoreni globalno siromaštvo
02.07.2025.•
3
Novi izveštaj britanske organizacije Oksfam otkriva dramatičan porast bogatstva najbogatijih jedan odsto stanovništva tokom poslednjih deset godina.
Ove godine biće više pšenice, manje malina i višanja
01.07.2025.•
4
Republički zavod za statistiku objavio je da se ove godine u Srbiji očekuje veći prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu, a manji rod malina i višanja.
Proizvođači planiraju da prospu tri tone mleka: Protest zbog otkupne cene
01.07.2025.•
7
Predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije Milija Palamarević izjavio je da će proizvođači mleka tog dela Srbije 4. jula u Gruži prosuti tri tone mleka.
Poreska politika u Srbiji obeshrabruje domaća ulaganja, reforma nije na vidiku
30.06.2025.•
2
Prilika za ozbiljniju poresku reformu u Srbiji koja bi podstakla domaća privatna ulaganja propuštena je prethodnih godina.
Koje voće je najskuplje na pijacama u Srbiji (više nije trešnja)?
30.06.2025.•
3
Posle trešanja koje su u maju sa cenom od 1.000 do 1.500 dinara ponele titulu najskupljeg voća, u junu je to neslavno mesto zauzela kupina.
Tramp: Postoji kupac za TikTok - grupa veoma bogatih ljudi
29.06.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da postoji kupac za društvenu mrežu TikTok nakon što je polovinom juna još jednom pomerio rok za prodaju te aplikacije na 17. septembar.
Uvode se nova pravila za praćenje porekla drveta: Uz otpremnicu i dokaz o zakonitoj proizvodnji
29.06.2025.•
11
Nacrt zakona o stavljanju na tržište drveta i drvnih proizvoda, ispisuje nova pravila koja se tiču porekla i zakonitosti drveta koje se stavlja na tržište Republike Srbije.
Bugarska dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra
27.06.2025.•
2
Bugarska je dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra od 1. januara 2026. godine.
Tramp objavio da su SAD potpisale sporazum o trgovini sa Kinom ne navodeći detalje
27.06.2025.•
1
SAD i Kina su potpisale sporazum o trgovini, izjavio je predsednik Donald Tramp, dodajući da očekuje uskoro postizanje dogovora i sa Indijom.
Objavljene nove cene goriva
27.06.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 sati.
Sankcije NIS-u ponovo odložene
27.06.2025.•
3
Sankcije Naftnoj industriji Srbije ponovo su odložene.
U Srbiji više od 215.000 ljudi radi duže od osam sati dnevno
27.06.2025.•
8
U Srbiji je skoro tri miliona ljudi, starijih od 15 godina, bilo zaposleno tokom prošle godine, a većina njih radila je uobičajeno radno vreme od 36 do 48 sati nedeljno.
Posle odbrane, trgovina: Koliko daleko će EU ići da bi umirila Trampa?
26.06.2025.•
2
Pod pritiskom da obezbede trgovinski sporazum sa SAD, Evropljani traže formulu za umirivanje američkog predsednika, nakon što su se složili sa istorijskim povećanjem vojne potrošnje sa NATO-om.
Građanima stižu dupli računi za struju: Nadležni kažu da treba platiti razliku
26.06.2025.•
95
Pojedini građani su od Elektroprivrede Srbije dobili po nekoliko računa za struju na kućnu adresu.
Bajatović: Srbija neće ostati bez gasa, novi ugovor sa Rusijom do 20. septembra
26.06.2025.•
4
Direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović rekao je da bi novi, dugoročni gasni ugovor sa Rusijom, trebalo da bude potpisan do 20. septembra.
Arsić: Opadaju investicije, državna potrošnja stagnira, privatna sporo raste
25.06.2025.•
5
U Srbiji su se početkom 2025. godine pogoršali rezultati privrede, rekao je danas profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić.
Počela isplata subvencija pčelarima
25.06.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da su počela uručenja rešenja, kao i isplate subvencija pčelarima po košnici za ovu godinu.
Arbitraža: Gasprom mora da isplati 1,37 milijardi dolara ukrajinskom Naftogasu
25.06.2025.•
3
Naftogas grupa dobiće 1,37 milijardi dolara nakon arbitražnog postupka protiv ruskog Gasproma, objavio je direktor državne ukrajinske kompanije za gas Sergij Koretski.
Bečki institut: Opada obim stranih investicija u istočnu i jugoistočnu Evropu
25.06.2025.•
0
Obim direktnih stranih investicija bio je prošle godine u zemljama istočne i jugoistočne Evrope manji nego proteklih nekoliko godina iako je bilo izuzetaka među koje spadaju i zemlje Zapadnog Balkana.
Komentari 7
Pera Ždera
Fantom
Lacika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar