Vučić najavio važan sporazum sa Kinom o trgovini: Kome će više odgovarati?
Tokom posete Kini 17. i 18. oktobra i učešća na Trećem forumu Pojas i put, delegacija Srbije potpisaće tri, kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić naveo, strateška dokumenta o saradnji sa Kinom.
Pre svega radi se o Sporazumu o slobodnoj trgovini koji bi trebalo da otvori granice za srpsku robu u Kini i obrnuto, za kinesku robu u Srbiji, smanji ili ukine carine za veliki broj proizvoda. Iz dosadašnjih izjava zvaničnika ne može se zaključiti da li će sporazum obuhvatiti i investicije i usluge, kao ni to da li su naši pregovarači izvukli neke ustupke kako bi zaštitili domaću industriju koja bi se mogla naći na udaru kineske robe, piše list Danas.
Druga dva sporazuma, koliko se moglo razumeti iz izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića prilikom otvaranja auto-puta Ruma-Šabac, jeste sporazum o izgradnji puta od Bačkog brega na granici sa Mađarskom do Kikinde, odnosno granice sa Rumunijom.
Takođe, on je pomenuo i "veoma važan dokument koji se tiče kliringa juana".
O sporazumu o slobodnoj trgovini sa Kinom govori se još od početka prošle godine, a najavljivalo se da će biti potpisan do kraja 2022.
Dosadašnja trgovinska razmena sa Kinom je u najmanju ruku bila asimetrična. Prošle godine Srbija je iz Kine uvezla robe za 4,98 milijardi dolara, a izvezla je za 1,17 milijardi dolara.
To što beležimo ogroman deficit u trgovini sa Kinom i nije iznenađenje, jer je Kina najveći svetski izvoznik, ali može da bude razlog za zabrinutost, nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini, jer mogu da ponude mnogo više robe nama, nego mi njima.
Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ističe da je svaki sporazum o slobodnoj trgovini korak napred i za uvoznike i za izvoznike.
"To je dobra stvar. Međutim, u kratkom roku, po pravilu, za manje razvijenu zemlju otvaranje donosi manje korsiti nego za dominantnu. Jednostavno, izvoz iz Kine u Srbiju je mnogo veći nego obrnuto. Najveći deo našeg izvoza u Kinu dolazi od kineskih kompanija. Ako izuzmemo njih, pretpostavljam da će najviše koristi imati prehrambeni proizvodi, na primer vino. Moglo bi to biti i meso, ali mi nemamo tolike količine. U dugom roku gledano, otvara nam se ogromno kinesko tržište. Ovakvi sporazumi se ne prave za danas, već za narednih 10-20 godina. To je sjajna prilika za srpske izvoznike. Imamo sporazum o trgovini sa EU i sada sa Kinom. To su dva velika tržišta na kojima imamo preferencijalni status", napominje Savić.
On ukazuje i da treba imati na umu da je svet u stanju prekomponovanja i da već sada Kina ima najveći BDP meren kupovnom moći na svetu.
"Da li mi to možemo da iskoristimo? To je već drugi par rukava. To će gledati da iskoriste i strani investitori koji proizvode u Srbiji. Jer, iako je, na primer, nemačka firma, ako proizvodi ovde to se vodi kao srpski proizvod i to može biti argument za privlačenje investicija. Koliko god strane investicije imaju mana, mi nemamo bolju alternativu za razvoj ekonomije", smatra Savić.
Ipak, treba imati na umu i da sporazumi o slobodnoj trgovini ne znače baš sasvim slobodnu trgovinu. Na primer, uglavnom se primenjuje pravilo domaćeg porekla, koje zahteva da najmanje neki dogovoreni procenat proizvoda, najčešće 50 odsto, bude proizveden u zemlji. To znači da proizvodi koji se samo sklapaju u Srbiji teško da bi mogli da dobiju mogućnost izvoza u Kinu. To je bio i glavni problem zašto nikada Fijat 500 koji se proizvodio u Kragujevcu nije mogao da se izvozi u Rusiju, iako i sa njima imamo sporazum o slobodnoj trgovini.
Treba napomenuti i da svaki bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini važi samo do ulaska u Evropsku uniju, kada god to bilo, jer je tada nova članica u obavezi da preuzme spoljnotrgovinsku politiku i sporazume Unije.
Detaljnije o sporazumima sa Kinom čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
7
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
8
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
8
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Komentari 24
dz0
/
ako smem da primetim
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar