Ekonomska obećanja u predizbornoj kampanji: Šta je realno između spiska lepih želja?
Programe o boljem životnom standardu građana političke stranke koriste kako bi privukle glasače.
Ekonomska obećanja u svakoj izbornoj kampanji su jedan od glavnih aduta kako vladajućih, tako i opozicionih stranaka.
Iako ona često ostanu u senci krupnih političkih diskusija, nekoliko tih programa su iznele stranke u ovoj izbornoj kampanji koji se, između ostalog, odnose na povećanje plata i penzija, ulaganja izražena u milijardama evra, smanjenje PDV-a, progresivno oporezivanje, kao i uvođenje ekstra profita za banke.
Postavlja se pitanje koliko u predloženim merama ima populizma, a koliko su obećanja u izbornoj kampanji ostvariva.
Sagovornici Euronews Srbija smatraju da političke stranke u izbornoj trci, svaka na svoj način, pokušavaju da motivišu građane da ih podrže i rade ono što misle da bi se najviše svidelo biračima.
Šta su predlozi političkih stranaka
Srpska napredna stranka ima plan za naredne četiri godine, navodeći da će 2027. prosečna plata iznositi 1.400 evra, minimalna zarada 650 evra, dok će prosečna penzija iznositi 620 evra te godine, do kada najavljuju i 12 milijardi evra ulaganje u infrastrukturne projekte za Expo 27.
Koalicija Srbija protiv nasilja se sastoji iz nekoliko stranaka, a planovi najveće među njima - Stranke slobode i pravde su da će, kako kažu, ukoliko dođu na vlast vratiti penzionerima "otet" novac tokom fiskalne konsolidacije i da bi svaki u proseku trebalo da dobije oko hiljadu evra. Predviđaju godišnje ulaganje od 15 milijardi evra, imaju i plan da izdvoje 200 miliona evra za 2.000 domaćih preduzeća. Ukinuće kažu, ako dođu na vlast, doprinose za zdravstvo, čime bi plate mogle da porastu 12 procenata, a obećavaju i garantovana mesečna primanja za sve starije od 65 godina.
Narodna stranka u kampanji predlaže da se smanji PDV na osnovne životne namirnice na jedan odsto, zalažu se za ukidanje trgovinskih marži, ukidanje akciza na struju, ali i smanjenje akciza na gorivo.
Dveri koje na izborima 17. decembra nastupaju u koaliciji sa Zavetnicima u svom programu ističu obnovu ekonomskog patriotizma, odnosno suvereniteta, i kažu da je to ukidanje kolonijalnog modela i smanjenje učešća stranih kompanija i banaka na domaćem tržištu. Zalažu se za progresivno oporezivanje, osnivanje razvojne, izvozne i poljoprivredne banke, ali i ukidanje klauzule o smanjenju penzija svima onima koji su navršili radni staž od 40 godina, ali nemaju starosni uslov za odlazak u penziju.
Novi DSS koji deluje u okviru koalicije NADA zalaže se za smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode na pet odsto, kao i smanjenje akciza na gorivo za deset procenata. Obećavaju dodatno oporezivanje kladionica, kao i uvođenje ekstra profita za banke, a zalažu se i za formiranje razvojne banke."
Koliko su ostvariva obećanja o povećanju plata?
Obećanje o platama i najave da će one 2027. biti 1.400 evra zasnovano je, kako je za Euronews Srbija rekao ekonomista Mihailo Gajić iz Libeka, na projekciji rasta ekonomije, što bi trebalo da povuče sa sobom i rast plata u privatnom sektoru, a povećanje poreskih prihoda i prostor za povećanje plata u javnom sektoru.
"Kada pogledamo nedavnu blisku prošlost, dakle prethodne četiri godine, od 2019. godine, dakle godinu dana pre pandemije, imamo zabeležen rast, značajan rast plata, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, tako da bi ovakva njihova kalkulacija mogla da se ispostavi tačnom ukoliko se nastavi isti nivo rasta koji je bio prethodnih godina. Dakle, sve zavisi od toga koliko smo optimistični i šta očekujemo od privredne situacije u narednim godinama, ali naravno to dosta zavisi i od stope inflacije, rasta produktivnosti privrede", rekao je Gajić.
I urednik ekonomije u dnevnom listu "Večernje novosti" Dušan Stojaković smatra da prostora za povećanje zarada apsolutni ima, ali da je bitna stvar kako motivisati poslodavce da radnike plaćaju malo više nego što su to navikli.
"Između ostalog, dugo godina, to se sećamo od 5. oktobra na ovamo, mi smo imali strane investitore sa činjenicom da imamo jeftinu, a dobru radnu snagu. Dakle, tu je stvar samo kako ćemo motivisati poslodavce da deo svoje dobiti podele i sa nama", rekao je Stojaković za Euronews Srbija.
Pitanje je koliko bi ta plata za četiri godine od 1.400 evra vredela, odnosno kolika bi bila kupovna moć građana ukoliko, kako navodi Gajić, imamo više stopa inflacije kao što je bilo zabeleženo ove i prethodne godine.
"Onda tih 1.400 evra nema kupovnu moć koliko zapravo to iznosi, nego ima nešto, moglo bi se čak reći, značajno manje. To je nešto što se zove monetarna iluzija novca, da većina ljudi ipak više očekuje od porasta cifre koje vidi na svojoj plati ili novčanici koju drže u ruci, a mnogo manje obraća pažnju na zapravo realnu kupovnu moć te iste novčanice ili te plate. To je jednostavno nešto što postoji u ljudskoj prirodi, nije to samo ovde u Srbiji, to je nešto što je pokazano da postoji u većini drugih zemalja sveta takođe", rekao je Gajić.
Problem je, kaže Gajić, što je rast plata u prethodnom periodu bio iznad rasta produktivnosti privrede. On navodi da je usled zatezanja na tržištu rada, teže pronaći adekvatne kadrove da bi se proširilo poslovanje ili da bi se održao trenutni nivo rada u određenom sektoru, što znači da poslodavci moraju da povećavaju plate.
On, međutim, dodaje da poslodavci ne mogu to da rade zauvek i da postoji granica koja je ograničavala rast zarada u privredi.
"To je upravo granica rasta produktivnosti. Dakle, možemo na neki kratki rok da imamo rast plata iznad rasta produktivnosti privrede, ali to ne može zauvek da se nastavi. Mislim da ćemo u narednih nekoliko godina zbog toga imati veće probleme vezane za ekonomski rast u našoj privredi, a to zapravo znači da naša privreda neće moći da obezbedi toliko visok rast, nominalni barem, zarada kao što je to bilo doskora", smatra Gajić.
Stojaković kaže da su plate više nego duplirane u protekloj deceniji, ali da je realan standard porastao samo 30 odsto jer cene rastu.
"Ovo nije nikakav alibi za bilo kakvu ekonomiju, ali moramo da budemo svesni da smo prošli kroz velike krize. I ono što se tiče kakvi će tokovi biti u narednoj četiri godine, bilo bi divno da imamo ekonomske tokove. Imamo dva velika ratna sukoba. Voleo bih da se bavimo ekonomijom. Ono što je takođe fakat jeste da se inflacija prilično zauzdala kako na evropskom kontinentu, tako i kod nas. Srećna okolnost naše ekonomije je što mi ipak rastemo duplo ili možda malo više nego duplo od Evropske unije, od naših najznačajnijih partnera, tako da nadam se da ćemo se ekonomski boriti. A kad su izbori u pitanju, meni su divne te želje", rekao je Stojaković, govoreći o obećanjima o povećanju zarada.
Kako povećati primanja penzionera
Povodom obećanja o povećanju penzija i vraćanja novca koji im je uzet u vreme fiskalne konsolidacije, postavlja se pitanje odakle bi država nadomestila ovakva davanja. Gajić smatra da bi sve to išlo kroz povećanje deficita, odnosno veće zaduživanje.
On dodaje da bi najverovatnije isplata penzionerima za iznos koji im je uzet prilikom finansijske konsolidacije ne bi nužno bila odjednom, nego da možda u ratama.
"Ili bi se uzelo povećanje javnog duga iz koga bi se ovo isplatilo, pa bi se onda to plaćalo kao javni dug u narednim godinama. To nije toliko velika suma da to predstavlja neki poseban veliki problem za javne finansije, pod uslovom da se svi drugi troškovi drže pod kontrolom. Dakle, u Srbiji postoje i glavni fiskalni rizici koji se nalaze u poslovanju javnih preduzeća, usled, naravno, političke kontrole na njihovim poslovnim odlukama. I ukoliko bi se zapravo ti kanali dobro kontrolisali, tu su prvenstveno EPS i Srbijagas koji su trenutno najveći problemi u ovom sektoru, onda bi ovako neko jednokratno povećanje moglo da se finansira bez nekih većih problema", rekao je Gajić.
Stojaković je prokomentarisao da je lako obećavati vraćanje sredstava penzionerima iz pozicije kada se ne upravlja kasom.
"Gotovo su mi zabavne ove varijante ukidanja akciza. Znači, ukinućeš akcize, smanjićeš PDV, a onda ćeš vratiti penzionerima nešto što im je, je l', kako tvrdite, zakinuto. Divno, ali odakle? Dakle, tu moramo zaista da budemo objektivni i racionalni", kaže Stojaković.
Tekst u celosti čitajte na Euronews Srbija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
0
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
8
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
25
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
20
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Komentari 3
Ssy
Limanac
Salamander
Uraaaaa!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar