Evro slavi svoj 25. rođendan: Druga najtrgovanija valuta na svetu
Evro, prva nova valuta koja je u 21. veku uvedena u opticaj, danas slavi 25. rođendan otkako je u fizičkom obliku puštena u promet.
Foto: Pixabay
Monetarna jedinica i valuta Evropske unije (EU), uvedena je kao bezgotovinska novčana jedinica 1999. godine, a novčanice i kovani novac pojavili su se u zemljama članicama 1. januara 2002. godine, piše N1.
Tog dana, u istoriju su otišle nacionalne valute 12 članica evrozone - nemačka marka, francuski franak, italijanska lira, austrijski šiling, španska pezeta, grčka drahma i druge.
Ime evro je zvanično prihvaćeno 16. decembra 1995. u Madridu. Evro je uveden u svetsko finansijsko tržište kao računovodstvena valuta 1. januara 1999, zamenivši dotadašnju Evropsku obračunsku jedinicu (ECU), a tri godine kasnije su fizičke novčanice i kovanice evra postale stvarni novac u novčanicima Evropljana.
Nakon 28. februara 2002. evro je postao jedina valuta 12 država članica EU, a njihove nacionalne valute su prestale da biti zakonito sredstvo plaćanja. Druge države su kasnije usvojile valutu.
Evro je druga najveća rezervna valuta, kao i druga najtrgovanija valuta na svetu posle američkog dolara.
Simbol € je zasnovan na grčkom slovu epsilon (E), sa prvim slovom u reči "Evropa" i sa dve paralelne linije koje označavaju stabilnost.
Pomenutom valutom upravljaju i administriraju Evropska centralna banka (ECB, Frankfurt na Majni ) i Evrosistem, koji se sastoji od centralnih banaka zemalja evrozone.
Kao nezavisna centralna banka, ECB ima isključivu nadležnost da utvrđuje monetarnu politiku. Evrosistem učestvuje u štampanju, kovanju i distribuciji novčanica i kovanog novca u svim državama članicama i radu platnih sistema evrozone.
Ugovor iz Mastrihta iz 1992. obavezuje većinu država članica EU da usvoje evro nakon ispunjavanja određenih kriterijuma monetarne i budžetske konvergencije, iako to nisu učinile sve države učesnice.
Danska je pregovarala o izuzećima, dok je Švedska (koja je pristupila EU 1995. godine) odbila evro na neobavezujućem referendumu 2003. i zaobišla je obavezu usvajanja evra tako što nije ispunila monetarne i budžetske potrebe.
Sve zemlje koje su pristupile EU od 1993. godine obavezale su se da će u dogledno vreme usvojiti evro.
Zemlje u kojima je evro zvanična valuta i članice EU koje je ne koriste
Evro je zvanična valuta 20 od 27 država članica Evropske Unije, poznate kao evrozona i obuhvata oko 344 miliona građana od 2023. godine.
Kako se navodi na zvaničnom sajtu Evropske centralne banke članice evrozone koje koriste evro su: Austrija, Belgija, Hrvatska (poslednja usvojila evro 1. januara 2023. godine), Kipar (Severni Kipar koristi tursku liru), Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija (Karipska Holandija uvela je američki dolar 2011, dok Kurasao, Sent Marten i Aruba imaju svoje valute koje su vezane za dolar), Portugal, Slovačka i Slovenija.
Zemlje članice EU koje nisu u evrozoni i ne koriste evro su: Bugarska, Češka Republika, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Švedska.
Vlada Bugarske ima za cilj da zameni bugarski lev evrom 1. januara 2025. Vlada Rumunije ima za cilj da rumunski lej bude zamenjen evrom 1. januara 2026. godine.
Članice EU – Češka Republika, Mađarska, Poljska i Švedska zakonski su obavezne da na kraju usvoje evro. Iako nemaju uslovljen datum za usvajanje, njihove vlade trenutno nemaju planove za prelazak. Danska je pregovarala o pravu da zadrži svoju valutu.
Ostali korisnici su i mikrodržave sa monetarnim sporazumom: Andora, Monako, San Marino i Vatikan.
Posebne teritorije EU koje imaju evro su francuske južne i antarktičke zemlje (Sent Bartelemi, Sent Pjer i Mikelon), britanska prekomorska teritorije (Akrotiri i Dekelija).
Na Balkanu evro kao službenu valutu na svoju ruku uvela je Crna Gora, a zvanično se koristi i na Kosovu.
Dužnička kriza i opstanak evra
Mnogi finansijski analitičari i ekonomisti su na uvođenje evra gledali s podozrenjem, jer ne postoji država "Evrolend" kao garant nove valute koja je pretendovala da se suprotstavi dominaciji američkog dolara.
Evropljani su novu novčanu jedinicu prihvatili sa puno optimizma. Međutim, kriza državnog duga evrozone iz 2011. dovela je u pitanje opstanak evra, pri čemu su se hedž fondovi čak otvoreno kladili na kolaps jedinstvene valute.
Uprkos dužničkoj krizi, koja je u nekim zemljama evrozone trajala sve do 2018. godine, evropska valuta je opstala, a spremnost vodećih evropskih ekonomija, pre svega Nemačke i Francuske, da se snažnije krene putem veće integracije monetarnog bloka, uključujući zajedničko zaduživanje, znači da je evro dostigao zrelost i da prema njihovoj proceni ima sigurnu budućnost, navodi se u Izveštaju Evropskog parlamenta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Kockanje" sa ekonomskom stabilnošću i građana i države: Možemo očekivati poskupljenje - svega
03.12.2025.•
7
Rešenja za ekonomsku krizu pred nama čini se da nema, sa radom su stale i pančevačka Rafinerija i Petrohemija, a predsednik države narod ubeđuje građane da nema mesta za paniku.
Budžet Srbije za 2026. netransparentan: Bez objašnjenja za Ekspo i NIS
03.12.2025.•
1
Centar za visoke ekonomske studije (CEVES) ocenio je da budžet Srbije za 2026. godinu nije u potpunosti transparentan.
NIS: Korporativne kartice funkcionalne, prodaja goriva odvija se uobičajeno i bez prekida
03.12.2025.•
7
Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da su sve korporativne kartice funkcionalne i da kompanija "nastavlja da ispunjava ugovorne obaveze prema korporativnim klijentima".
Ne utiču američke sankcije samo na Srbiju: Kako su druge države reagovale na krizu sa gorivom?
03.12.2025.•
10
Pored NIS-a, američke sankcije pogodile su i druge kompanije u evropskim zemljama u kojima udeo u vlasništvu imaju ruski Lukoil i Rosnjeft. Ipak, reakcije drugih države bile su nešto drugačije nego u slučaju Srbije.
Bivši šef OFAC-a otkrio jedan od razloga zašto Rusi nisu zainteresovani za prodaju NIS-a
03.12.2025.•
21
Kancelarija SAD-a za kontrolu strane imovine, u Srbiji poznatija kao OFAC, nije dala licencu za snabdevanje Srbije naftom, zbog čega je Rafinerija u Pančevu zaustavila rad.
Imamo li alternativu ruskom gasu?
03.12.2025.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?
Kokotović: Pitanje NIS-a pod Putinovom ličnom kontrolom
03.12.2025.•
23
Pitanje Naftne industrije Srbije (NIS) direktno je pod ličnom kontrolom predsednika Rusije Vladimira Putina i zato vrlo mali broj ljudi zna šta se dešava.
Rafinerija stala sa radom, prete i sekundarne sankcije: Stručnjaci o tome šta nas čeka, hoće li biti goriva
03.12.2025.•
40
Obustava rada Rafinerije u Pančevu i prekid platnog prometa ugrozili bi snabdevanje domaćeg tržišta gorivom, javne finansije, ali i više od 13.000 radnih mesta, tvrde stručnjaci.
Postignut dogovor unutar EU o postepenoj zabrani uvoza ruskog gasa
03.12.2025.•
0
Evropski savet saopštio je da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao deo nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.
Mićović: Srbija se ne može osloniti na uvoz nafte, država već morala da se pripremi za preuzimanje NIS-a
03.12.2025.•
38
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović ocenio je da Srbija samo uvozom naftnih derivata i oslanjanjem na postojeće zalihe dugoročno ne može obezbediti snabdevanje tržišta.
Rumunija usvaja dekret za preuzimanje resursa sankcionisanih kompanija, među njima i Lukoil
02.12.2025.•
6
Rumunska vlada odobrila je dekret kojim se omogućava preuzimanje lokalnih resursa kompanija koje podležu međunarodnim sankcijama, među kojima je i ruski "Lukoil".
Sve naknade PIO fonda rastu isto kao i penzije - za 12,2 odsto
02.12.2025.•
1
Republički Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije saopštio je danas da su od 1. decembra povećane penzije, kao i ostala prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i naknade koje isplaćuje Fond za 12,2 odsto.
Rafinerija Pančevo obustavila rad, nema sirove nafte
02.12.2025.•
45
Rad Rafinerije Pančevo je obustavljen usled nedostatka sirove nafte za preradu.
Ratel dodelio dozvole za 5G mrežu: Telekom, Yettel i A1 spremni za komercijalne usluge
02.12.2025.•
6
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (Ratel) je nakon sprovedene aukcije dodelio pojedinačne dozvole za korišćenje 5G mreže za tri ponuđača.
Vučić: Nema dobrih vesti za NIS, Amerikanci nisu pozitivno odgovorili
02.12.2025.•
110
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema dobrih vesti što se tiče NIS-a - nismo dobili pozitivnu odluku SAD.
Bajatović: Srbija hoće da plati 1,4 milijarde evra za NIS, ali kako pare prebaciti u Rusiju?
02.12.2025.•
32
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da mora da se nađe rešenje da NIS nastavi da radi.
Rafinerija i dalje u fazi "tople cirkulacije", stručnjak objašnjava tehničke posledice gašenja
02.12.2025.•
7
Rafinerija u Pančevu je i ovog jutra u fazi tzv. tople cirkulacije, budući da je stigla laka nafta iz domaćih izvora.
Stručnjak za energetiku: Ne očekujem američku licencu, banke će blokirati račune NIS, a onda sledi stečaj
02.12.2025.•
25
Ako američka licenca za poslovanje ne bude stigla u ovim poslednjim trenucima, Rafinerija u Pančevu danas će, prema ranijim najavama, potpuno prestati da radi.
MUP među najvećim dužnicima za struju: Dug duplirao na 277 miliona dinara
02.12.2025.•
9
Poslednji presek stanja dugova koji je objavio EPS pokazuje da je Ministarstvo unutrašnjih poslova za samo dva meseca gotovo udvostručilo dospela dugovanja i skočilo sa 25. na 14. mesto rang liste.
Danas moguće potpuno gašenje Rafinerije u Pančevu: Kako bi to uticalo na privredu?
02.12.2025.•
23
Ukoliko NIS ne dobije američku dozvolu za rad, eventualno gašenje Rafinerije u Pančevu i Petrohemije prvo bi pogodilo zaposlene, a potom čitavu privredu.
Inflacija u EU pala na 2,5 odsto, rekorder Rumunija sa 8,4 odsto
02.12.2025.•
1
Inflacija u eurozoni u oktobru na godišnjem nivou pala je na 2,1 odsto, sa 2,2 odsto u septembru, dok na nivou Evropske unije iznosi 2,5 procenata, saopštio je Eurostat.
Komentari 4
BEG-Istra-SCHWAB.
SRB IN
Postar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar