Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Arheolozi procenjuju da je zlato prvi put korišćeno pre više od 5.000 godina, u drevnom Egiptu. Od tada, načini upotrebe zlata su se značajno promenili.
Od korišćenja samo za nakit, do najstabilnijeg oblika novca, i u poslednjih nekoliko decenija načina investiranja i razvoja tehnologije, zlato je bilo i još uvek jeste deo istorije čovečanstva.
Zlato kroz vekove
Počevši od oko četvrtog milenijuma pre nove ere, zlato su otkrili drevni Egipćani. Prvi oblik u kojem je zlato otkriveno je u prirodnoj formi: zlatni grumeni. Obično su se nalazili u rekama, isprani sa planina. Možete se zapitati, koje reke je drevni Egipat imao?
Većina od 250 zlatnih rudnika koji su pronađeni širom Egipta bili su smešteni između Nila i Crvenog mora, planinska oblast sa dva glavna kraka reke Nila. Verovatno su na ovaj način drevni Egipćani naišli na žuti metal, koji su počeli da rudare.
Kako je vreme prolazilo, zlato je postalo povezano sa bogovima, i zbog toga, i faraonom. To je dovelo do toga da se veći deo iskopanog zlata koristio kao nakit, postajući simbol moći i bogatstva za vladajuću elitu drevnog Egipta.
Oblici novca
Procenjuje se da je prvi novac pravljen od zlata i srebra nastao oko 650. godine pre nove ere, u Kraljevini Lidiji, današnja Turska. Do ovog trenutka čovečanstvo je već imalo primitivne forme novce. Razne robe i objekti su bili korišćeni kao medijum za razmenu - od školjki i kamenja do različitih žitarica poput pšenice ili pirinča - ali sedmi vek pre nove ere označava prvu upotrebu plemenitih metala kao formu novca.
Kako je čovečanstvo napredovalo, nošenje silnih količina zlata više nije delovalo izvodljivo. Zato je papir preuzeo ovu ulogu uz obećanje centralnih banaka da postoji zlato negde skladišteno koje može da se zahteva od strane bilo kog ko drži te papire i da zauzvrat od banke dobije vrednost te papirne novčanice u zlatu. Nažalost, mnogi vladari kroz godine smatrali su da veza između tih papira i zlata treba da bude prekinuta.
Poslednji takav događaj desio se u avgustu 1971. godine, kada je američki predsednik Ričard Nikson prekinuo vezu između američkog dolara i zlata. Sistem koji je postojao do tog trenutka nazvan je zlatni standard. Pod ovim sistemom, za svaku uncu zlata skladištenog, moglo je da se odštampa 35 dolara. Na ovaj način, vlada je sprečila prekomerno trošenje, i sprečeno je štampanje novca koji devalvira naš novac. Jer kako bi se štampao novac, morala je i da se poveća zlatna rezerva.
Čovečanstvo tokom većine svoje istorije koristi zlatni standard kao osnovu monetarnog sistema. Sve evropske države su bile pod zlatnim standardom do 20. veka
Ali, odlukom Niksona, zlato više nije bilo oblik novca. Postalo je investicija.
Zlato kao investicija
Kada je reč o investiranju u zlato, postoje dve opcije. Prva, i najsigurnija, je kupovina fizičkog investicionog zlata. To obuhvata investicione zlatne poluge i zlatnike, koji su međunarodno priznati.
Druga opcija je korišćenje berzanskih fondova (ETF) sa zlatom (takođe poznato kako papirno zlato). Zlatni ETF-ovi pojavili su se 2003. godine, i od tada su kreirani mnogi drugi ETF-ovi. Putem ETF-ova, može se trgovati na berzi, i papir koji dobijete od fonda vam daje pravo na određenu količinu zlata skladištenog u trezoru. Glavni rizik je rizik od druge strane. To znači da bezbednost takvih ulaganja zavisi od bezbednosnih mera institucije ili fonda s kojim trgujete.
Tu se fizičko investiciono zlato razlikuje. Jer kada fizički kupite i posedujete zlato, vaša investicija ne zavisi ni od jedne institucije ili treće partije.
Obe forme zlata su uvek u skladu sa međunarodnom cenom zlata. Prosečno godišnje povećanje cene zlata u poslednje dve decenije je iznosilo 9,3%, gotovo isto kao i prinos od američkih akcija na berzi S&P500 od 10,7%. Glavna razlika između ova dva sredstva je to što se unutar indeksa S&P500 kompanije stalno uzdižu i padaju, dok zlato ostaje isto tokom godina.
Investiciono zlato predstavlja stabilnu, i dugoročno gledano, sigurnu investiciju u poređenju sa drugim investicionim sredstvima.
Profiti ostvareni investiranjem u fizičko zlato mogu biti značajni, ali treba imati na umu da zlato nije spekulativna imovina. Trebalo bi ga smatrati dugoročnom investicijom, najpoznatijom po svojoj sposobnosti zaštiti od inflacije. Najbitnija osobina zlata je to što čuva vrednost u poređenju sa svim drugim sredstvima. Pre 100 godina ste sa kilo zlata mogli da kupite stan, isto je tačno i dan danas, a verovatno i za još 100 godina.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
10
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.