Privrednici: Država da potpuno preuzme trošak podizanja minimalca
Najavljeno povećanje minimalne zarade i penzija naišlo je na odobravanje radnika sa najnižim primanjima, dok deo privrednika smatra da bi država trebalo da preuzme trošak podizanja minimalca.
Foto: 021.rs
Privreda nije oduševljena, ali čini se da ovim potezom vlasti pokušavaju da dobiju političke poene za slučaj da budu raspisani izbori, a ujedno i da poguraju ličnu potrošnju da bi poboljšali rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) ili ga održe na već smanjenih 3,5 odsto.
Ovo bi moglo da predstavlja problem za Narodnu banku Srbije i inflaciju, ali finim štelovanjem može se i postići rast BDP-a i neznatno viša inflacija, piše Nova ekonomija.
Najava povećanja plata i penzija u godini revidiranja BDP-a
Nije jasno da li će vlasti odlučiti da raspišu izbore, ali odluka da se povećaju plate i penzije u godini kada je revidiran rast BDP-a na dole, može da znači i da je rast privrede ugroženiji nego što se očekivalo.
"Može da se diže minimalac, ali da se porezi i doprinosi plate iz budžeta, da plati onaj ko je to i zamislio. Mi se radujedmo zbog radnika i ja verujem da su oni to predvideli u budžetu i da će to da ide na teret države. Ne razumem kako neko može na teret poslodavaca da odlučuje o povećanju. Odakle? Gde su gurnuli privatni sektor i gde je on danas", pita se sa dozom ironije privrednik Zoran Drakulić.
On objašnjava da ima puno firmi koje "jedva drže glavu iznad vode", a da povećanje može ukoliko se za isti iznos smanje porezi i doprinosi.
Ovogodišnjim budžetom nije bilo predviđeno ovo uvećanje, jer će kao i svake godine sastanak i dogovori o iznosu minimalne zarade za narednu godinu biti održani tek u septembru.
Šta kaže Zakon?
Po zakonu, Socijalno-ekonomski savet koji odlučuje o minimalcu čine tri osnovne grupacije - predstavnici Vlade, sindikati i poslodavci.
Ukoliko se ne dogovore, onda Vlada sama određuje taj iznos za narednu godinu. Rast minimalne zarade sadrži dva osnovna elementa i zavisi od prognoza za sledeću godinu - rasta BDP-a i inflacije.
Koliki je minimum mninimalca?
Kad se Socijalno-ekonomski savet (SES) prethodni put sastao da odlučuje o najnižoj zaradi, odlučeno je da će minimalac biti uvećan 13,7 odsto.
Sindikati su tražili 20 odsto, a poslodavci osam procenata. Tako da je po satu minimalna zarada sada 308 dinara. Tada je projekcija BDP-a bila na 4,5 odsto i cilj za inflaciju na 3,5 odsto (sada 3,1 odsto). Nekoliko dana pošto je NBS revidirala svoje projekcije i za BDP i za inflaciju, došla je najava o rastu minimalne zarade.
"Postoji mogućnost da, ukoliko dođe do nekih vanrednih okolnosti, da se ustanovi i nova cena rada, kao što je to sada predloženo. Nisu utvrđene neke vanredne okolnosti zašto bi Vlada izlazila sa novim predlogom. Mi ćemo kao predstavnici privrede da tražimo da se taj odnos ne menja, ali da vidimo šta je sa inflacijom i ako je BDP veći mi bi mogli to da prihvatimo", kaže Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca i dodaje da nije jasno kako da se posle smanjenja rasta BDP-a ide na uvećanje zarada.
Privrednici su tražili uvek da to uvećanje ne padne na njihov teret, podseća Atanacković.
Prema rečima Drakulića i Atanackovića, treba da se vodi računa da se ne upropasti "i ovo malo domaće, privatne privrede koja je ostala".
"Pre jedno sedam ili osam godina Vlada je umanjila poreze i doprinose na plate sa 63 odsto na ispod 60 odsto, ali onda su prestali s tim i poslednjih nekoliko godina vrše kompenzaciju privredi time što povećavaju neoporezovani deo zarade, kaže Atanacković. Do prošle godine je taj deo iznosio 25 odsto, dakle 25.000 dinara se ne oporezuje, ali preko toga da. Sada je neoporezivi deo je približno 28.700 dinara. Ono što je stara boljka u platnom sistemu je odsustvo linearnog oporezivanja zarada", navodi Atanacković.
"Mi ćemo tražiti da to ne bude u ovoj formi, već da oni koji su isplaćivali minimalne zarade da dobiju potpuno oslobađanje od poreza, odnosno svi oni čije su zarade približne toj minimalnoj", objašnjava on.
Ranije je bilo i preko 300.000 onih koji su na minimalcu, a sada je taj broj mnogo manji negde oko 95.000, od ukupno 2,9 miliona zaposlenih. Ali još nekoliko stotina hiljada ljudi prima platu koja je blizu tog iznosa, kaže Atanacković.
Budžet je i inače za ovu godinu projektovan sa deficitom od tri odsto, a nije jasno odakle su sadašnje vlasti pronašle novac u budžetu. Moguće je da će se odustati od određenih projekata ili da će se zemlja još više zadužiti.
"Verovatno Vlada ima i političke razloge zašto diže minimalac, ali to znači i uvećanje svih ostalih zarada, što može da uveća inflaciju", kaže Atanacković.
Milojko Arsić, profesor sa Ekonomskog fakulteta, kaže da će ovo povećanje minimalne zarade pogoditi neke industrije koji nisu mnogo produktivne. Visina uticaja na privredu će zavisiti od toga koji deo tereta će država da preuzme, odnosno koliko će da smanji doprinose.
"Smanjenje doprinosa može da utiče na pad državnih prihoda. Ove godine je već bilo nekih smanjenja, povećanja. Verovatno će morati neki rebalans pred kraj godine budžeta uraditi. Čini mi se da pokušavaju da pridobiju podršku glasača koji su na protestima sada", kaže Arsić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kako se obećana prosečna plata sa 1.400 evra u 2027. istopila na 1.320 u 2030.
17.03.2026.•
11
Prosečna plata će 2030. godine iznositi 1.320 evra - tako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavljajući strategiju "Srbija 2030".
Honda odustala od električnih vozila u SAD: Sledi joj gubitak od 16 milijardi dolara
17.03.2026.•
0
Japanska kompanija Honda je zvanično potvrdila da obustavlja razvoj i planirano lansiranje tri ključna električna modela koja je trebalo da se proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ponovo poskupelo gorivo u Severnoj Makedoniji
17.03.2026.•
1
Litar benzina u Severnoj Makedoniji skuplji je od danas za sedam denara (oko 14 dinara), a dizela za 6,5 denara (oko 13 dinara).
Kreditni rejting Srbije po S&P - na investicionom nivou sa stabilnim izgledima
17.03.2026.•
0
Narodna banka Srbije saopštila je da je agencija "Standard & Poor's Global Ratings - S&P" objavila periodični izveštaj o kreditnom rejtingu Srbije, koji je na investicionom nivou "BBB-" sa stabilnim izgledima.
UniCredit želi da preuzme Commerzbank, Berlin oštro protiv: Šolc potez nazvao "neprijateljskim napadom"
16.03.2026.•
0
Dve velike evropske banke našle su se u centru preuzimanja vrednog oko 35 milijardi evra, nakon što je italijanski UniCredit pojačao pokušaj da preuzme nemački Commerzbank, uprkos snažnom protivljenju nemačke vlade.
Profesor Musabegović: Ne očekujem drastičan rast rata kredita uprkos skoku euribora
16.03.2026.•
0
Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, dok je šestomesečni euribor porastao najviše u poslednje tri godine, ipak, profesor misli da to neće značajno uticati na građane.
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
16
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Barel nafte dostigao cenu od skoro 105 dolara
16.03.2026.•
0
Sirova nafta Brent dostigla je danas cenu od skoro 105 dolara po barelu, što je porast od više od 40 odsto od početka rata u Iranu.
Opredeljeno 150 miliona za unapređenje ruralnog turizma: Rok za zahteve 31. mart
15.03.2026.•
1
Za realizaciju Uredbe Vlade Srbije o uslovima, načinu dodele i korišćenja sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva iz budžeta je opredeljeno 150 miliona dinara.
MEA: Strateške rezerve nafte biće odmah odblokirane u Aziji i Okeaniji
15.03.2026.•
0
Nafta iz strateških rezervi biće puštena odmah u Aziji i Okeaniji, a počev od kraja marta u Americi i Evropi, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju, preneo je pariski list Mond.
Bliži se rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Finalizacija dogovora ili novi produžeci?
15.03.2026.•
8
Kao što je više puta odlagano stupanje na snagu američkih sankcija NIS-u, čija primena je počela 9. oktobra prošle godine, tako je više puta ta kompanija slala zahtev OFAK-u za produženje operativne licence za rad.
NBS u SEPA registru: Plaćanje moguće od 5. maja
15.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) dobila je pozitivnu ocenu Evropskog platnog saveta u postupku prijave za učešće u platnoj šemi SEPA Credit Transfer i operativnog izvršenja transakcija za potrebe budžetskih korisnika.
Kompanija Meta planira da otpusti 20 odsto zaposlenih
15.03.2026.•
2
Kompanija Meta planira da otpusti 20 ili više odsto zaposlenih, kako bi nadoknadila skupi razvoj veštačke inteligencije i pripremila se za veću efikasnost koju će doneti novi način rada uz pomoć AI.
Svet do sada video dva naftna šoka, jedan doveo do izgubljene decenije u SFRJ: Da li smo pred trećim?
15.03.2026.•
3
Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.
Akcize smanjene, gorivo poskupelo: Koliko bi mogao da košta benzin?
14.03.2026.•
22
Vlada Srbije donela je odluku da privremeno smanji akcize na naftne derivate, kako bi sprečila drastičan rast cena na pumpama zbog skoka cena nafte na svetskom tržištu usled rata na Bliskom istoku.
Nema uredbe o maržama, nema ni transparentnosti: Država više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca
14.03.2026.•
7
Ministarstvo trgovine više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca na Portalu otvorenih podataka, s obzirom na to da je Uredba o ograničenju marži, kojom je to bilo propisano, prestala da važi.
MOL i Slovnaft podneli novu žalbu protiv Janafa
14.03.2026.•
2
Mađarska MOL grupa i slovački Slovnaft podneli su novu žalbu Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije, ovaj put zbog toga što Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava cene, saopšteno je iz MOL grupe.
Vučić najavljuje penzije od 750 evra: Penzionerske organizacije upozoravaju na populizam
14.03.2026.•
52
Više od milion penzionera u Srbiji bori se sa egzistencijom, dok skoro trećina njih živi na ivici siromaštva.
Španski projektanti predlagali Adu Huju za Nacionalni stadion, vlast izabrala Surčin
14.03.2026.•
37
Vlast SNS-a će iz kase građana potrošiti 1,2 milijarde evra na izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, ali problem nije samo ekstremno visoka cena.
Savić: Građani ne mogu očekivati da se država sama odrekne akciza i PDV-a
13.03.2026.•
26
Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do poskupljenja cena sirove nafte. Država je stoga donela odluku da smanji akcize za 20 odsto, što znači da će se negde 16, 17 dinara po litru manje slivati u budžet Srbije.
Kladionice pune budžet: Više od 28 milijardi dinara uplaćeno prošle godine
13.03.2026.•
40
Tržište igara na sreću nastavlja da raste, a samim tim, rastu i prihodi koje država ostvaruje od kladionica. Samo u prošloj godini, kladionice u Srbiji su u državnu kasu uplatile više od 28 milijardi dinara.
Komentari 6
Minimalac
Toplog obroka
Regresa
Prevoza
Minulog rada
Noćnog rada
Rada na praznike
Kad se to sabere poslodavac isplaćuje minimum 50% preko zvaničnog minimalca.
Sremac
PEtar
Dokle više BRE ?
i još na to imamo ne normalnu inflaciju....
Sledeće je da gasim firmu i odoh i ja da primam lovu za biroa a posle ću da se prijavim i na socijalu, ko Romi... pa nisu oni nikad ni bili ludi...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar