Ranđelović: Usled domaćih faktora privreda Srbije raste sporije od planiranog

Privreda Srbije ovu godinu završava u uslovima očekivane makroekonomske stabilnosti, ali uz rezultate koji su slabiji od očekivanih.
Ranđelović: Usled domaćih faktora privreda Srbije raste sporije od planiranog
Foto: Pixabay (ilustracija)
Tako će privredni rast biti oko dva odsto, a ne planiranih četiri procenta, izjavio je danas profesor Saša Ranđelović, izvršni urednik publikacije Kvartalni monitor, Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
"Prema podacima za treći kvartal BDP Srbije je u tom period porastao međugodišnje za oko dva odsto što je bilo na nivou dinamike rasta u prethodna dva kvartala. Rezultat ostvaren u trećem kvartalu je i dalje nešto sporiji u odnosu na revidirane prognoze, tako da već sada postaje izvesno da će privredni rast u 2025. biti sporiji nego što smo očekivali, verovatno oko dva odsto", kazao je Ranđelović na promociji novog broja publikacije.
 
Dodao je da je u poređenju sa drugim zemljama centralne i istočne Evrope taj rezultat i dalje solidan, jer će prosečan rast u tom region u 2025. biti oko 1,7 odsto.
"Ali, posmatrao u odnosu na inicijalne planove, jasno je da je ovo usporavanje privrednog rasta u 2025. godini znatno snažnije nego u drugim zemljama centralne i istočne Evrope. Te zemlje će ostvariti privredne rezultate koji su za pola procentnih poena ispod inicijalnih planova, a u Srbiji je to manje za dva procentna poena. Inicijalne prognoze rasta su bile oko četiri odsto", naveo je on.
 
Ranđelović je ocenio da to sugeriše da je usporavanje privrednog rasta u velikoj meri posledica i domaćih faktora, a ne samo međunarodnih okolnosti.
 
Kao glavni razlog za usporavanje privrednog rasta naveo je pad investicija, lošu poljoprivrednu sezonu, pad u građevinarstvu i sankcije naftnom sektoru.
 
Za narednu godinu procene su da če privredni rast biti tri odsto.
 
"Za sada se čini realističnom prognoza privrednog rasta u 2026. od tri odsto. Ona pretpostavlja da će se problem sa sektorom energetike, odnosno NIS-om skoro i povoljno rešiti i da neće doći do nastanka nekih novih rizika", rekao je on.
 
Dodao je da ima i drugih rizika kao što je najava ograničenja izvoza čelika na tržište EU, početak primene ekoločkih carina u vezi sa emisijama CO2 na izvoz iz Srbije električne energije, čelika, aluminijuma, cementa.
 
To, kako je ukazao, uz domaće političke neizvesnosti, procenu od tri odsto privrednog rasta u narednoj godini, čini vrlo uslovnom.
 
"Problem sa NIS-om je tako velik da može značajno da poremeti te prognoze, ne samo iz perspektive doprinosa kompanije BDP-u, već i šire, jer je reč o sistemski važnoj kompaniji koja je glavni snabdevač privrede", rekao je izvršni urednik publikacije Kvartalni monitor.
 
Naglasio je i da dalja nestabilnost u energetskom sektoru može da ima negativne posledice i po priliv stranih direktnih investicija (SDI), jer je to fundamentalni imput za sve privredne grane, a posebno za industriju.
 
"Ukoliko dobijemo vlasnika koji iz perspektive potencijalnih investitora predstavlja pouzdanog partnera, verovatno će ti efekti biti manji", katao je Ranđelović.
Govoreći o inflaciji, on je naveo da je u trećem kvartalu ove godine došlo do zaokreta, nakon rasta sredine godine, jer je inflacija oborena administrastivnim merama, odlukom Vlade Srbije o ograničavanju marži, sa više od četiri odsto u u julu i avgustu, na ispod tri odsto u novembru.
 
"Taj pad iflacije je dominantno posledica pada cene hrane, usled primene ovih administrativnih mera", kazao je on.
 
Ranđelović očekuje da će na kraju ove godine inflacija u Srbiji biti oko tri odsto.
 
"U 2026. godini se očekuje blago ubrzanje inflacije i projektuje se na 3,7 odsto, što će u znatnoj meri biti posledica postepenog ili potpunog ukidanja Uredbe o ograničavanju trgovačkih marži", rekao je on.
 
Prema njegovim rečima, naplata prihoda u 2025. je nastavila blagi rast, ali slabije u odnosu na inicijalni plan, a država se tome prilagodila ograničavanjem nekih i tekućih i kaptalnihh rashoda.
 
"Tako se može očekivati da će Srbije 2025. godinu završiti sa fiskalnim deficitom koji se uklapa u inicijalne okvire do tri odsto BDP-a, a moguće je da to bude i 2,5 odsto BDP-a, obezbeđujući da javni dug ostane na nivou ispod 45 odsto BDP-a", precizirao je Ranđelović.
 
Podsetio je i da je u ovoj godini došlo do snažnog usporavanja priliva SDI, koje su u prva tri kvartala bile gotovo 60 odsto manje nego u isto vreme 2024. godine.
 
"To nosi nekoliko negativnih posledica, posebno po platni bilans, budući da smo mi deficit u tekućem računu platnog bilansa u velikoj meri finansirali prilivom te vrste kapitala. Očigledno da će u narednom period to neće biti slučaj u meri kako je to bilo do sada", istakao je on.
 
Ocenio je da usporavanja priliva SDI predstavlja posledicu i globalnih faktora i geoplitičke fragmentacije u vezi sa situacijom u Ukrajini, ali i sa rastom realnih zarada u Srbiji, koji je bio u velikoj meri iznad rasta produktivnosti, što ima negativne posledice po troškovnu i investicionu konkurentnost Srbija za priliv kapitala.
 
"Zato u narednoj godini u tom segmentu ne možemo očekivati neke značajnije pozitivne pomake u odnosu na sadašnje trendove", naveo je Ranđelović.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija