Zašto je teže doći do stana u Srbiji nego u Hrvatskoj i Sloveniji: Krediti skuplji i uslovi stroži
Rešavanje stambenog pitanja u zemljama bivše Jugoslavije pokazuje sve veće razlike u troškovima zaduživanja.
Foto: 021.rs
Dok građani Slovenije i Hrvatske danas imaju pristup stambenim kreditima sa kamatnim stopama koje se kreću oko tri odsto, u Srbiji se i dalje suočavaju sa znatno višim troškovima finansiranja, prenosi Demostat.
Podaci centralnih banaka pokazuju da su prosečne kamatne stope na nove stambene kredite u Sloveniji i Hrvatskoj i u ovoj godini značajno niže nego u Srbiji, navodi Demostat i prenosi podatke Banke Slovenije gde se prosečna kamatna stopa na nove stambene kredite stanovništvu kretala oko 3,0 odsto, i Hrvatske narodne banke (HNB) koja je na početku 2026. godine evidentirala prosečnu stopu od približno 3,03 odsto.
Takođe, dodaje se da je HNB početkom godine izašla sa saopštenjem da su u 2026. godinu ušli sa stabilnim kamatnim stopama.
Istovremeno, podaci Narodne banke Srbije pokazuju da su kamatne stope na novoodobrene stambene kredite ostale na višem nivou i kretale se oko 4,5 odsto.
Šta razlika u kamatama znači u praksi?
Na prvi pogled, razlika između kamatne stope od 3% i 4,5% možda ne deluje velika. Međutim, kod dugoročnih kredita upravo takve razlike imaju najveći efekat.
Prema ilustrativnom obračunu, kupac stana u Srbiji mogao bi da plaća približno 75 evra veću mesečnu ratu od kupca u Hrvatskoj ili Sloveniji za isti iznos kredita. Tokom perioda od 30 godina, ta razlika može da dostigne više desetina hiljada evra.
Za prosečno domaćinstvo to nije samo statistička razlika, već faktor koji direktno utiče na dostupnost stanova, visinu mesečnih troškova i ukupni životni standard.
Tri tržišta – tri različita okruženja
Slovenija: Stabilno i konkurentno tržište finansiranja
Slovenija se nalazi među tržištima sa najnižim kamatnim stopama na stambene kredite u regionu. Kao članica evrozone, deo je zajedničkog monetarnog sistema Evropske centralne banke, što doprinosi stabilnijem okruženju za dugoročno kreditiranje.
Niže kamatne stope omogućavaju kupcima nekretnina povoljnije uslove finansiranja i manji ukupan trošak kredita tokom perioda otplate.
Hrvatska: Prednosti članstva u evrozoni
Ulaskom u evrozonu Hrvatska je uklonila valutni rizik između domaće valute i evra, što je doprinelo stabilnijem okruženju za kreditiranje stanovništva. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosečna kamata na nove stambene kredite tokom 2026. godine ostala je oko 3%, što Hrvatsku svrstava među tržišta sa relativno povoljnim uslovima finansiranja stambenih nekretnina.
Dodatnu pogodnost predstavlja činjenica da hrvatska regulativa dozvoljava finansiranje do 90% vrednosti nekretnine, što u praksi znači da kupci često mogu da dođu do kredita uz oko 10% sopstvenog učešća.
Srbija: Više kamate i stroža pravila finansiranja
Srbija funkcioniše u drugačijem monetarnom i regulatornom okruženju od država članica evrozone. Zbog toga su kamatne stope na stambene kredite više nego u Hrvatskoj i Sloveniji.
Kako bi zaštitila građane od naglog rasta troškova zaduživanja, Narodna banka Srbije je prethodnih godina uvela regulatorne mere kojima je ograničen rast kamatnih stopa na stambene kredite.
Pored viših kamata, kupci nekretnina u Srbiji često moraju da obezbede veće početno učešće. U skladu sa pravilima kreditiranja, banke uglavnom finansiraju do 80% procenjene vrednosti nekretnine, što znači da kupac najčešće mora da obezbedi najmanje 20% sopstvenih sredstava.
Kad malo znači mnogo
Razlike između Srbije, Hrvatske i Slovenije nisu samo statističke. One direktno utiču na dostupnost stanova, mogućnost mladih porodica da reše stambeno pitanje i ukupan trošak zaduživanja.
Dok građani Hrvatske i Slovenije koriste prednosti nižih kamatnih stopa karakterističnih za tržišta evrozone, građani Srbije i dalje se suočavaju sa skupljim finansiranjem stambenih kredita i većim zahtevima za sopstveno učešće.
Za građane koji planiraju kupovinu prve nekretnine, čak i relativno mala razlika u kamatnoj stopi može tokom nekoliko decenija otplate značiti značajno veći finansijski teret. Upravo zato pitanje stambenih kredita danas za građane predstavlja jedno od najvažnijih ekonomskih i društvenih pitanja u regionu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Trgovina polovnim crkvenim zvonima - veoma unosna, ali i izazovna
22.11.2026.•
0
Teološke razlike ne sprečavaju hrišćanske crkve da međusobno trguju, uključujući i polovnim zvonima.
NBS: Agencija Fič potvrdila pozitivne izglede da Srbija dobije investicioni kreditni rejting
21.11.2026.•
3
Rejting agencija Fič (Fitch) zadržala je u najnovijem izveštaju kreditni rejting Srbije na nivou BB+, kao i pozitivne izglede za njegovo povećanje, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Privredni sud u Beogradu pokrenuo postupak likvidacije nad Alta lizingom
21.11.2026.•
0
Privredni sud pokrenuo je postupak likvidacije nad privrednim društvom ALTA Leasing DOO Beograd, nakon
što mu je NBS dostavila rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova finansijskog lizinga.
Banka Poštanska štedionica: Isplaćeno 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u stečaju
21.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica isplatila je do 20. novembra 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u dinarima, u ukupnom iznosu od 5,87 milijardi dinara, kao i 40,86 odsto depozita u evrima odnosno 91,23 miliona evra.
Kanađani ubrzavaju pripreme za rudnik bora kod Raške, traže novu dozvolu i ugovaraju prodaju rude
20.11.2026.•
7
Kanadska kompanija Boron One Holdings intenzivirala je pripreme za otvaranje rudnika bora Piskanja kod Baljevca na Ibru, u opštini Raška.
Beogradska berza povukla akcije Energoprojekt holdinga sa tržišta
20.11.2026.•
1
Beogradska berza isključila je akcije kompanije Energoprojekt holding sa Open market segmenta regulisanog tržišta, nakon što je to zatražio sam izdavalac.
Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u
20.11.2026.•
1
Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.
Kreni-promeni tvrdi da Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge
20.11.2026.•
14
Pokret Kreni-promeni saopštio je da, prema informacijama koje imaju, Banka Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge iako su kompanije obezbedile novac i dostavile potrebnu dokumentaciju.
Objavljene nove cene goriva
20.11.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Previše ili premalo kompanijskih automobila? Kako kompanije mogu da optimizuju svoj vozni park
20.11.2026.•
0
Automobili koji veći deo dana provode parkirani i zaposleni koji čekaju da im vozilo bude dostupno ukazuju na problem u organizaciji flote. Kako kompanije mogu da prepoznaju imaju li optimalan broj službenih automobila?
Na Volstritu najduži niz gubitaka zbog pada akcija povezanih s veštačkom inteligencijom
20.11.2026.•
1
Američko tržište akcija ponovo je u četvrtak palo, a akcije povezane s veštačkom inteligencijom, koje su već bile pod pritiskom, nastavile su da padaju zbog zabrinutosti da je njihov vrtoglavi uspon možda okončan.
Objavljen kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine
19.11.2026.•
0
Uprava za javni dug objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine, prema kojem je od 20. novembra do 4. decembra planirano pet aukcija.
NBS: Banke ne očekuju promenu standarda za kredite
19.11.2026.•
0
Banke u Srbiji nisu menjale kreditne standarde po kojima su odobravale kredite privredi u trećem tromesečju ove godine, a njihovu promenu ne očekuju ni u poslednjem tromesečju.
EPS: Prve barže sa indonežanskim ugljem krenule su ka Srbiji iz luke Konstanca
19.11.2026.•
10
Prve barže sa indonežanskim ugljem iz luke Konstanca krenule su ka Srbiji usled povoljnije hidrološke situacije na Dunavu, rečeno je danas u Elektroprivredi Srbije.
Objavljeno gde se podnose primedbe u vezi sa isplatom depozita Alta banke
19.11.2026.•
2
Građani koji imaju primedbe u vezi sa isplatom osiguranih depozita Alta banke u stečaju, mogu podneti reklamaciju toj banci, Banci Poštanska štedionica ili Agenciji za osiguranje depozita.
U Srbiju stigle značajno manje količine indonežanskog uglja: Deo još čeka u luci Konstanca
19.11.2026.•
6
Nemogućnost rečnog transporta indonežanskog uglja na deonici od luke Konstanca u Rumuniji značajno je uticala na dopremljene količine tog energenta u Srbiju.
Bečki institut: Studentski program za privredu i finansije korak u pravom smeru
19.11.2026.•
4
Program za privredu i finansije Studentske liste je korak u pravom smeru i postavlja dobre osnove buduće ekonomske politike, rekao je ekonomista Bečkog instututa za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.
"Ti prijavu, mi priliku": Delta Holding otvara prijave za 15. generaciju Mladih lidera
18.11.2026.•
0
Kompanija Delta Holding otvorila je prijave za 15. generaciju programa "Mladi lideri", pružajući mladima priliku da započnu karijeru u različitim kompanijama članicama jednog od najvećih poslovnih sistema u regionu.
Nevolje sa energentima pred zimsko uvećanje potrošnje
18.11.2026.•
2
Oktobar je bio svežiji nego što smo navikli poslednjih godina, dok su noćne temperature već početkom novembra otišle ispod nule.
Ministarstvo: Informacije od JANAF-a o isporuci nafte za NIS do kraja nedelje, tržište snabdeveno
18.11.2026.•
0
Tržište Srbije uredno je snabdeveno naftnim derivatima, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike u tehničkom mandatu navodeći da su u toku radovi na sanaciji oštećene deonice Jadranskog naftovoda.
Poštanska štedionica do sada isplatila petinu novca građanima koji su imali račune u Alta banci
18.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica je za tri radna dana i jednu subotu isplatila više od petine sredstava namenjenih isplati osiguranih depozita Alta banke u stečaju, odnosno više od 3,1 milijarde dinara i 48 miliona evra.
Komentari 16
Stanar
Lela
Zebra
Srbija pobeđuje!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar