Zašto je teže doći do stana u Srbiji nego u Hrvatskoj i Sloveniji: Krediti skuplji i uslovi stroži
Rešavanje stambenog pitanja u zemljama bivše Jugoslavije pokazuje sve veće razlike u troškovima zaduživanja.
Foto: 021.rs
Dok građani Slovenije i Hrvatske danas imaju pristup stambenim kreditima sa kamatnim stopama koje se kreću oko tri odsto, u Srbiji se i dalje suočavaju sa znatno višim troškovima finansiranja, prenosi Demostat.
Podaci centralnih banaka pokazuju da su prosečne kamatne stope na nove stambene kredite u Sloveniji i Hrvatskoj i u ovoj godini značajno niže nego u Srbiji, navodi Demostat i prenosi podatke Banke Slovenije gde se prosečna kamatna stopa na nove stambene kredite stanovništvu kretala oko 3,0 odsto, i Hrvatske narodne banke (HNB) koja je na početku 2026. godine evidentirala prosečnu stopu od približno 3,03 odsto.
Takođe, dodaje se da je HNB početkom godine izašla sa saopštenjem da su u 2026. godinu ušli sa stabilnim kamatnim stopama.
Istovremeno, podaci Narodne banke Srbije pokazuju da su kamatne stope na novoodobrene stambene kredite ostale na višem nivou i kretale se oko 4,5 odsto.
Šta razlika u kamatama znači u praksi?
Na prvi pogled, razlika između kamatne stope od 3% i 4,5% možda ne deluje velika. Međutim, kod dugoročnih kredita upravo takve razlike imaju najveći efekat.
Prema ilustrativnom obračunu, kupac stana u Srbiji mogao bi da plaća približno 75 evra veću mesečnu ratu od kupca u Hrvatskoj ili Sloveniji za isti iznos kredita. Tokom perioda od 30 godina, ta razlika može da dostigne više desetina hiljada evra.
Za prosečno domaćinstvo to nije samo statistička razlika, već faktor koji direktno utiče na dostupnost stanova, visinu mesečnih troškova i ukupni životni standard.
Tri tržišta – tri različita okruženja
Slovenija: Stabilno i konkurentno tržište finansiranja
Slovenija se nalazi među tržištima sa najnižim kamatnim stopama na stambene kredite u regionu. Kao članica evrozone, deo je zajedničkog monetarnog sistema Evropske centralne banke, što doprinosi stabilnijem okruženju za dugoročno kreditiranje.
Niže kamatne stope omogućavaju kupcima nekretnina povoljnije uslove finansiranja i manji ukupan trošak kredita tokom perioda otplate.
Hrvatska: Prednosti članstva u evrozoni
Ulaskom u evrozonu Hrvatska je uklonila valutni rizik između domaće valute i evra, što je doprinelo stabilnijem okruženju za kreditiranje stanovništva. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosečna kamata na nove stambene kredite tokom 2026. godine ostala je oko 3%, što Hrvatsku svrstava među tržišta sa relativno povoljnim uslovima finansiranja stambenih nekretnina.
Dodatnu pogodnost predstavlja činjenica da hrvatska regulativa dozvoljava finansiranje do 90% vrednosti nekretnine, što u praksi znači da kupci često mogu da dođu do kredita uz oko 10% sopstvenog učešća.
Srbija: Više kamate i stroža pravila finansiranja
Srbija funkcioniše u drugačijem monetarnom i regulatornom okruženju od država članica evrozone. Zbog toga su kamatne stope na stambene kredite više nego u Hrvatskoj i Sloveniji.
Kako bi zaštitila građane od naglog rasta troškova zaduživanja, Narodna banka Srbije je prethodnih godina uvela regulatorne mere kojima je ograničen rast kamatnih stopa na stambene kredite.
Pored viših kamata, kupci nekretnina u Srbiji često moraju da obezbede veće početno učešće. U skladu sa pravilima kreditiranja, banke uglavnom finansiraju do 80% procenjene vrednosti nekretnine, što znači da kupac najčešće mora da obezbedi najmanje 20% sopstvenih sredstava.
Kad malo znači mnogo
Razlike između Srbije, Hrvatske i Slovenije nisu samo statističke. One direktno utiču na dostupnost stanova, mogućnost mladih porodica da reše stambeno pitanje i ukupan trošak zaduživanja.
Dok građani Hrvatske i Slovenije koriste prednosti nižih kamatnih stopa karakterističnih za tržišta evrozone, građani Srbije i dalje se suočavaju sa skupljim finansiranjem stambenih kredita i većim zahtevima za sopstveno učešće.
Za građane koji planiraju kupovinu prve nekretnine, čak i relativno mala razlika u kamatnoj stopi može tokom nekoliko decenija otplate značiti značajno veći finansijski teret. Upravo zato pitanje stambenih kredita danas za građane predstavlja jedno od najvažnijih ekonomskih i društvenih pitanja u regionu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ekspo, vojska, Osmeh Vojvodine, pruga: Nekome rebalansom republičkog budžeta više novca, nekom manje
23.08.2026.•
8
Vlada Srbije prepolovila je planirane troškove za Nacionalni fudbalski stadion ove godine, prekomponovala budžetska izdvajanja za izložbu Ekspo, i značajno uvećala budžet Ministarstva odbrane za "mašine i opremu".
Svaka četvrta nemačka kompanija strahuje od gubitka konkurentnosti van EU
23.08.2026.•
3
Svaka četvrta nemačka kompanija, odnosno 25,4 odsto anketiranih, strahuje da će izgubiti konkurentnost na tržištima van Evropske unije, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.
Teslin radnik trebalo bi da radi 2,5 miliona godina da zaradi koliko i Ilon Mask
23.08.2026.•
5
Razlika između plate zaposlenog i primanja šefa kompanije uobičajena je pojava, čak i kada je reč o velikim razlikama.
SAD pokreću istragu o milion vozila Dženeral motorsa zbog otkazivanja motora
23.08.2026.•
5
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA) pokrenula je istragu o gotovo milion pikapova i SUV vozila kompanije Dženeral motors zbog mogućeg otkazivanja motora.
Kanada će "dolar za dolar" uzvratiti na carinu SAD
22.08.2026.•
1
Premijer Kanade Mark Karni je obećao da će "dolar za dolar" uzvratiti na američke carine od 50 odsto.
Šta čeka Srbiju ako NIS-u ne produže licencu: Gorivo bi moglo ozbiljno da poskupi
22.08.2026.•
16
Energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, u kombinaciji sa padom vodostaja Dunava i uz naš specifičan problem, sankcije NIS-u, mogla bi da napravi ozbiljne probleme u snabdevanju gorivom.
Akcize na gorivo ostaju 20 odsto niže i naredne nedelje
22.08.2026.•
2
Akcize na benzin i dizel ni sledeće nedelje neće porasti - i dalje će biti za petinu niže od iznosa propisanih Zakonom o akcizama i ostaće na tom nivou do 30. avgusta.
OFAK produžio Lukoilu licencu za rad do 19. septembra
21.08.2026.•
0
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAK) produžila je licencu za rad ruske naftne kompanije "Lukoil" do 19. septembra, prenela je danas Radio-televizija Srbije.
Poskupelo gorivo
21.08.2026.•
12
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Bogdanović: Smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost
20.08.2026.•
8
Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor Vladan Bogdanović izjavio je danas da sa smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost.
Produženo ograničenje cena goriva za još dva meseca
20.08.2026.•
4
Vlada Srbije donela je danas Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte za još dva meseca.
Vlada donela odluku o minimalcu za sledeću godinu
20.08.2026.•
14
Vlada Srbije donela je odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2027. godine, objavljeno je u Službenom glasniku.
Mićović: Dizel sve skuplji u odnosu na sirovu naftu, potreban je uvoz
20.08.2026.•
8
Zabrinjavajuća je razlika u ceni sirove nafte i dizela odnosno "crack spread" (rafinerijske marže) koja je 2022. godine bila oko 90 dolara, a sada je viša od 100 dolara po barelu.
Američki dug premašio 40 biliona dolara
20.08.2026.•
8
Ukupan javni dug Sjedinjenih Američkih Država prvi put je premašio 40 biliona dolara, pokazuju najnoviji podaci američkog Ministarstva finansija, što je obnovilo upozorenja o sve većem pritisku na javne finansije.
Koliko se isplati Ekspo: Urađena računica - koliko se vraća na svaki uloženi dinar
20.08.2026.•
36
Ulaganje države u projekat Ekspo iznosiće ukupno dve milijarde evra, a u budžet bi putem poreza mogao da joj se vrati gotovo dvostruko veći iznos - 3,82 milijarde.
Tabaković: Isplata pomoći penzionerima i drugim građanima iz Akcijskog fonda neće uticati na inflaciju
20.08.2026.•
13
Najavljena državna pomoć penzionerima i punoletnim građanima iz Akcionarskog fonda neće uticati na inflaciju jer je reč o jednokratnim isplatama, izjavila je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
Simić: Minimalac u Srbiji pokriva tek 42 odsto iznosa potrebnog za dostojan život
19.08.2026.•
22
Jaz između minimalne zarade i plate dovoljne za dostojanstven život, koja je ove godine procenjena na 154.740 dinara se smanjuje.
Cena gasa u Evropi najviša za pet meseci, nemačke rezerve ispod 51 odsto
19.08.2026.•
1
Cena prirodnog gasa u Evropi porasla je danas na najviši nivo od sredine marta, dok problem predstavljaju i niske zalihe u skladištima, koje su u Nemačkoj ispod 51 odsto.
"Vrati se i stvaraj": Država daje do 1,8 miliona dinara povratnicima iz inostranstva za pokretanje biznisa
19.08.2026.•
23
Ministarstvo privrede raspisalo je, u saradnji sa Fondom za razvoj Srbije, javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa "Vrati se i stvaraj", namenjenog podršci pokretanju poslovanja povratnika u Srbiju
Tabaković objavila revidiranu prognozu: Nova projekcija rasta BDP - 3,2 odsto u 2026.
19.08.2026.•
1
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je da će inflacija u Srbiji i u narednom periodu ostati u granicima cilja od tri odsto, sa odstupanjem plus ili minus 1,5 odsto.
Tržište nekretnina u Srbiji "delimično regulisano": "Ili ste trudni, ili niste - ne možete biti malo trudni"
19.08.2026.•
7
Značajan deo kupoprodaje nepokretnosti u Srbiji, pogotovo kada je reč o novogradnji, odvija se na takozvanom "delimično regulisanom tržištu".
Komentari 16
Stanar
Lela
Zebra
Srbija pobeđuje!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar