Nagrađivani igrano-dokumentarni film "Dnevnik Diane Budisavljević" rediteljke Dane Budisavljević – potresna je priča o nesvakidašnjem herojskom činu Zagrepčanke austrijskog porekla koja je za vreme ustaškog režima u Hrvatskoj spasila više od 10.000 srpske dece iz koncetracionih logora, biće prikazan 22. aprila gotovo istovremeno na Radio-televiziji Srbije (RTS) i Hrvatskoj radio-televiziji (HRT), povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu.
Na dan kada se obeležava sećanje na proboj poslednje grupe zatvorenika logora Jasenovac, koji je ujedno i dan sećanja na sve žrtve i preživele zatvorenike tog ustaškog logora, "Dnevnik Diane Budisavljević" imaće TV premijeru u 21 sat na Prvom programu RTS-a, a nešto ranije, u 20:05 časova, biće prikazan premijerno i na Prvom programu HRT-a, najavili su producenti iz "Hulahopa" (Hrvatska) i kuće "This and that production" (Srbija), piše Seecult.
Nakon premijere na 66. Pulskom filmskom festivalu, na kojem je i trijumfovao 2019. godine, "Dnevnik Diane Budisavljevć" imao je veliki uspeh na festivalima i u bioskopima širom regiona, uključujući 15. Slobodnu zonu u Beogradu, na kojoj je imao trostruku srpsku premijernu projekciju, u prisustvu nekih od glavnih protagonista – nekadašnje dece, a sada vremešnih svedoka tragičnih događaja.
Na prošlogodišnjem Pulskom filmskom festival je, nakon osmominutnog aplauza publike osvojio čak šest nagrada, među kojima i najvažniju - Veliku Zlatnu arenu za najbolji film. Do sada je osvojio ukupno 15 nagrada, prikazivan je u bioskopima širom Hrvatske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, gde ga je pogledalo više od 65.000 ljudi.
Podvig Diane Budisavljević bio je decenijama potiskivan, a zabeležen je u dnevniku koji je nakon njene smrti 1978. godine pronašla njena unuka Silvija Szabo. Diana Budisavljević vodila je i detaljnu kartoteku dečjih sudbina, koju joj je komunistička vlast nakon rata nepovratno oduzela 1945. godine, kada su i njeno germansko i građansko poreklo postali nepoželjni.
Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njene smrti pronašla unuka, rasvetljena je herojska uloga žene uverene da njen život nije vredniji od života nedužno progonjenih.
Glavnu ulogu igra Alma Prica, nagrađena Zlatnim Orionom na Filmskom festivalu glumca u Vinkovcima i nagradom Jutarnjeg lista Zlatni studio. Glume još Igor Samobor, Mirjana Karanović, Livio Badurina, Areta Ćurković, Ermin Bravo, Krešimir Mikić, Urša Raukar i Vilim Matula.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Italijanski ministar kulture zatražio je ostavku predstavnice vlade u upravnom odboru Bijenala u Veneciji nakon što je Rusija najavila povratak svog nacionalnog paviljona na izložbu 2026. godine.
Iransko ministarstvo kulturne baštine i turizma saopštilo je da je najmanje 56 muzeja i istorijskih mesta širom Irana oštećeno, dve nedelje od početka rata protiv Izraela i Sjedinjenih Država.
Evropska unija će uvesti sankcije ako Venecijansko bijenale ne povuče svoju odluku da dozvoli Rusiji da učestvuje na međunarodnoj izložbi savremene umetnosti.
Hiljade pisaca objavilo je "praznu" knjigu pod nazivom "Ne kradi ovu knjigu" u znak protesta protiv kompanija za veštačku inteligenciju (AI) koje koriste njihov rad bez dozvole i naknade.
Freska "Strašni sud", delo italijanskog renesansnog umetnika Mikelanđela u Sikstinskoj kapeli, u procesu je restauracije, prvi put posle nekoliko decenija.
Američki pisac Den Simons, jedan od najznačajnijih autora naučne fantastike i horora, koji je slavu stekao romanom "Hiperion" (1989), umro je u 77. godini od srčanog udara.
Glumac Robert Karadin, zvezda serija "Osveta štrebera" i "Lizi Makgvajer", preminuo je u 71. godini nakon borbe sa bipolarnim poremećajem koja je trajala skoro dve decenije, potvrdila je njegova porodica.
Nezavisna istraživačica Valentina Salerno identifikovala je 20 dela koja su ranije bila ili malo poznata ili im je autentičnost bila upitna, i potvrdila je da ona pripadaju umetniku Mikelanđelu Buonarotiju.
Zbirka aforizama "11:52" Ninusa Nestorovića proglašena je najboljom knjigom na konkursu za nagradu "Radoje Domanović", koju Udruženja književnika Srbije dodeljuje za satirična dela objavljena tokom 2025. godine.
Glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi Marka Slouna u seriji "Uvod u anatomiju", preminuo je u 53. godini nakon borbe sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS).
U konkurenciji od 16 finalista na festivalu Dora, LELEK je uspeo da se izdvoji kombinacijom snažnih vokala, upečatljive estetike i pesme koja koketira sa tradicijom
Britanski muzej uspešno je otkupio zlatni privezak u obliku srca povezan sa Henrijem VIII iz dinastije Tjudor i njegovom prvom suprugom Katarinom Aragonskom, nakon što je prikupio četiri miliona evra kroz javne donacije
Glumac Džejms van der Bik, najpoznatiji po glavnoj ulozi u američkoj tinejdž drami "Dosonov svet", preminuo je u 49. godini nakon borbe sa rakom creva, prenosi BBC.
Italija je za 14,9 miliona dolara kupila sliku "Ecce Homo" italijanskog slikara Antonela da Mesine, koju je aukcijska kuća Sotbi prošle sedmice ponudila najboljem ponuđaču, potvrđeno je iz te kuće.
Analiza veštačke inteligencije dovela je u pitanje autentičnost dve slike flamanskog umetnika iz 15. veka Jana van Ajka u italijanskim i američkim muzejima.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar