Knjiga u Srbiji se kupuje i čita
Posmatrač koji prati kulturni život u Srbiji često stiče dva međusobno potpuno oprečna utiska.
Foto: 021.rs
Svake jeseni je impresioniran Sajmom knjiga u Begradu i zadivljen impozantnom aktivnošću srpskih izdavača.
Istovrmeno se užasava da u zemlji sa 6,5 miliona stanovnika ima 37.000 potpuno nepismenih, ali i još blizu 100.000 stanovnika koji umeju da se potpišu, ali ne znaju ni da čitaju, ni da pišu.
Tržište pokreće izdavače
Ništa manje zbunjujuća nije ni situacija u pogledu čitanja. Na opštem planu dominira uverenje da se na ovim prostorima malo čita, a da je knjiga nešto krajnje marginalno potvrđuje se uvreženom procenom da u Srbiji tek svaki jedanaesti stanovnik unutar mesec dana pročita knjigu. Još pogubnije deluje procena da svaka treća žena i svaki drugi muškarac niti za godinu dana ne pročitaju niti jednu knjigu.
Nasuprot tome, broj i aktivnost ovdašnjih izdavača su impresivni, pa se kulturni poslenici iz država nastalih iz nekadašnje Jugoslavije ne mogu da načude kako je u Srbiji ova delatnost zavidna, moglo bi se reći na evropskom nivou. Naravno, teško da bi bila da nema tržišta koje apsorbuje sve te silne knjige koje se svake godine publikuju na srpskom, ali i na još dvadesetak jezika manjinskih zajednica u zemlji na brdovitom Balkanu.
Pogledajmo šta pokazuje statistika. Pođimo od 12.000 knjiga koliko se poslednje decenje tiskalo svake godine, sem u vreme najintenzivnije epidemije korone. Ove godine je publikovano čak 12.471 naslova, na sajmu u Beograu prodato je više od 600.000 knjiga, više od tri na svakog od oko 195.000 posetilaca. Koliko je ova revija knjige popularna i kod izdavača pokazuje podatak da je jesenas bilo prisutno čak 867 izdavača, od kojih 381 inostranih iz 15 zemalja.
Milion i po u biblioteci
Jetke opaske da je Sajam knjiga izuzetak kada se ona sićušna manjina desetak dana okuplja na jednom mestu nema potvrdu u statističkim podacima o javnim bibliotekama i pozajmljivanju knjiga. U Srbiji je prošle godine aktivno bilo 2.139 javnih biblioteka, 150 više nego godinu dana ranije, u kojima je bilo učlanjeno 1.493.000 građana. Ovaj nivo učlanjenosti je standardan gotovo dve decenije i ukazuje na kontinuitet čitalačkih navika kod ne male populacije žitelja Srbije.
Biblioteka grada Beograda pažljivo vodi evidenciju, pa se u njoj može saznati da je lane imala preko 163.000 članova i preko 1.450.000 pozajmljenih knjiga, skoro deset po svakom članu. Kako je poznato da se u Srbiji knjige između prijatelja razmenjuju, smatra se da tokom jednog izdavanja isti primerak pročita u proseku dva i po čitaoca. Ova insitucija striktno vodi računa da čitaocima omogući da dođe gotovo do svake knjige koju požele. Da bi se u ovoj praksi istrajalo, neophodno je stalno obnavljati i inovirati bibliotečki fond. Stoga je samo prošle godine fond popunila sa 6.000 novih knjiga, među kojima ima i obnovljenih izdanja.
Onlajn prodavnice knjiga
U Srbiji i čitaoci prate savremene tehnologije. Dakle, i kod nas se kupuje i preko interneta i u onlajn prodavnicama. Tako, na Limundu, vodećem e-trgovcu, sa naglašenim zadovoljstom kažu da su od početka rada do sada prodali više od 2,3 miliona polovnih knjiga. Na ovaj način se dominatno kupuje stručna literature, ali ni potražnja za beletristikom nije mala.
Stariji će svakako biti iznenađeni činjenicom da se u Srbiji ne samo kupovina knjiga, već i samo čitanje prilagođava i tehnološkim trendovima.
Kada je reč o čitalačkim preferencijama, Srbija se ne razlikuje mnogo od evropskih država. Najviše se čitaju romani, kako domaći tako i strani. Ako je neka knjiga nagrađena ili se o njoj piše u medijima, interes čitalaca se višestruko uvećava. Zanimljivo je da se literarna štiva savremenika čitaju gotovo isto koliko i kanonizovani književnici 19. i 20. veka.
Od romana do slikovnice
Osim beletristike, u fokusu čitalaca sa i porodične sage, memoari, ali i sadržaji iz popularne psihologije. Mladi srednjoškoloskog uzrasta su usmereni na dela iz školske literature, dok su studenti prvenstveno okrenuti stručnim knjigama.
Srbija svakako nije zemlja u kojoj svaki čovek, od deteta do zašlog u desetu deceniju, obavezno i svakodnevno čita. Ipak, u nas je navika čitanja itekako prisutna, za pojedine i ne tako uske slojeve čak redovna i aktivnost koja se obavlja kako iz obrazovnih obaveza, tako iz čitalačke privrženosti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost
Rimski nadgrobni spomenik star gotovo 2.000 godina vraćen Italiji
03.05.2026.•
0
Nadgrobni spomenik iz doba starog Rima, star oko 1.900 godina, koji je pronađen u dvorištu jedne kuće u Nju Orleansu, vraćen je Italiji uz posredovanje američkih vlasti.
U Rimu pronađen izgubljeni primerak najstarije pesme na engleskom jeziku
30.04.2026.•
0
Izgubljeni primerak jedne od najranijih pesama na engleskom jeziku, poznate kao "Kedmonova himna", otkriven je u Nacionalnoj centralnoj biblioteci u Rimu.
VIDEO Novi spomenik u centru Londona: Sumnja se da je autor Benksi
30.04.2026.•
1
U centru Londona pojavila se velika nova statua koja izgleda nosi potpis neuhvatljivog uličnog umetnika Benksija.
Otac i ćerka priznali da su godinama prodavali falsifikate Pikasa i Benksija
30.04.2026.•
1
Otac i ćerka iz Nju Džersija priznali su da su falsifikovali umetnička dela i prevarili galerije i aukcijske kuće prodajući lažne slike poznatih umetnika, uključujući Pabla Pikasa i Benksija.
Srbija otkupila sliku "Stražar koji se odmara" Paje Jovanovića za 170.000 funti
29.04.2026.•
4
Ministarstvo kulture Srbije saopštilo je da je otkupilo ulje na platnu "Stražar koji se odmara" Paje Jovanovića za 170.000 funti, bez pratećih troškova.
VIDEO: Robotski psi sa likovima poznatih ličnosti tumaraju po muzeju u Berlinu, ponekad "iskake" sliku
29.04.2026.•
1
Robotski psi sa realističnim silikonskim glavama modelovanim po likovima poznatih ličnosti - uključujući Ilona Maska, Marka Zakerberga, Džefa Bezosa, Endija Vorhola i Pabla Pikasa, lutaju po jednom berlinskom muzeju.
Plakati Mirka Ilića za predstave JDP-a među najboljima u svetu
27.04.2026.•
0
Ilustracije Mirka Ilića za plakate predstava "Heda Gabler" i "Eldorado" Jugoslovenskog dramskog pozorišta žiri američkog dizajnerskog časopisa "American Illustration" uvrstio je među najbolje na svetu u protekloj godini.
VIDEO: Policija u Portugalu zaplenila 278 umetničkih dela
26.04.2026.•
0
Policija u Portugalu zaplenila je 278 umetničkih dela, među kojima su i slike Pabla Pikasa i Žuana Miroa.
VIDEO: Rumuniji vraćen zlatni šlem star 2.500 godina koji je ukraden iz muzeja u Holandiji
23.04.2026.•
0
Zlatni šlem star oko dva i po milenijuma, koji je bio ukraden iz muzeja u Holandiji, gde je bio na pozajmici, pronađen je i vraćen u Rumuniju.
Napravljen prvi kompletan rečnik "Don Kihota"
22.04.2026.•
0
Istraživači iz Španije i Japana izradili su prvi kompletan leksikon dela Don Kihot španskog pisca Migela de Servantesa, otkrivajući do sada neviđenu jezičku raznolikost u ovom klasiku španske književnosti.
VIDEO: Slika Monea prodata na aukciji za rekordnih 10,2 miliona evra
19.04.2026.•
0
Slika Kloda Monea "Jutro u Veteju", naslikana 1901. godine, prodata je na aukciji za skoro 10,2 miliona evra u Parizu, što je rekordna cena postignuta u Francuskoj za delo ovog umetnika poslednjih godina.
Glumci iz "Balkanskog špijuna": Između strahova i nadanja
18.04.2026.•
2
Lila Greguš i Žolt Mendrei zablistali su u hit predstavi Novosadskog pozorišta "Balkanski špijun", osvajajući publiku snažnim emocijama i upečatljivim glumačkim ostvarenjima.
Ukradena umetnička dela je skoro nemoguće prodati: Zašto se lopovi ipak odlučuju na toliki rizik?
12.04.2026.•
3
Dok su u prošlosti trgovci i aukcijske kuće možda zatvarali oči pred sumnjivim poreklom izuzetnih umetničkih dela, tokom protekle dve decenije norme i procedure tržišta su se znatno pooštrile.
Nezavisna kulturna scena odbila saradnju sa EXPO 2027: Poziv ignoriše stanje u društvu i kulturi
08.04.2026.•
23
Asocijacija Nezavisne kulturne scene Srbije (NKSS) odbila je poziv programskog tima specijalizovane izložbe "EXPO 2027" za saradnju na kreiranju programa.
Više od 400 kulturnih radnika protestuje zbog slanja dela Fride Kalo i Dijega Rivere u Španiju
06.04.2026.•
0
Gotovo 400 kulturnih radnika u Meksiku potpisalo je otvoreno pismo u kojem od meksičke vlade traže objašnjenje o planovima da se u Španiju pošalje jedna od najznačajnijih svetskih zbirki meksičke umetnosti 20. veka.
VIDEO: U Italiji ukradena remek-dela Matisa, Renoara i Sezana vredna više miliona evra
30.03.2026.•
0
Iz Fondacije "Manjani Roka" u Italiji, u oblasti Parme, ukradena su umetnička dela vredna nekoliko miliona evra i to ne samo Renoarove "Ribe" već i dela Sezana i Matisa.
Raspisan konkurs za nagradu Vasko Popa za najbolju knjigu pesama
29.03.2026.•
0
Konkurs za nagradu "Vasko Popa" za najbolju knjigu pesama u 2025. traje do 27. aprila.
Modiljanijeva slika, decenijama osporavana, ide na prodaju za 13,3 miliona dolara
28.03.2026.•
1
Slika italijanskog umetnika Amedea Modiljanija, čija je autentičnost decenijama bila predmet sporova, biće ponuđena na prodaju na sajmu umetnosti u Hongkongu po ceni od oko 13,3 miliona dolara.
Vim Venders dobitnik počasne Nemačke filmske akademije
26.03.2026.•
0
Nemački reditelj Vim Venders (80) dobitnik je ovogodišnje počasne nagrade Nemačke filmske akademije (DFA), objavila je akademija.
Predstava "Dora ili ko će da prošiva prsluke" na Bečkom pozorišnom festivalu
24.03.2026.•
0
Predstava "Dora ili ko će da prošiva prsluke" rediteljke Andreje Kargačin biće izvedena na ovogodišnjem Bečkom pozorišnom festivalu ("Wiener Festwochen").
Premijerno izvođenje Balkanskog špijuna u Novosadskom pozorištu na Svetski dan pozorišta
23.03.2026.•
0
U Novosadskom pozorištu premijerno će biti izveden komad Balkanski Špijun Dušana Kovačevića u režiji Olje Đorđević u petak, 27. marta.
Komentari 2
Anonimus
Dovla
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar