Monografija "Rahela" koja je objavljena krajem maja, čuva svedočanstava porodice proslavljene glumice Rahele Ferari koja je, između dva rata, glumila i u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu.
Monografija "Rahela", autora Radovana Sremca objavljena je krajem maja, a sazdana je od svedočanstava porodice proslavljene glumice Rahele Ferari koja je, između Velikog i Drugog svetskog rata, bila glumica i u Novom Sadu.
U mnografiji se nalazi građa koju je Rahela Ferari sama odabrala da sačuva, kao i istorijski izvori koje je koristio autor, Radovan Sremac.
Tesna koža - film sa pečatom Rahele Ferari pred sam kraj karijere
Glumica Branka Petrić koja je učestovala u predstavljanu monografije krajem maja u Jevrejskom kulturnom centru u Beogradu, istakla je za RTS posebnu draž kultnoj komediji "Tesna koža" dala upravo Rahela.
Petrić je kazala da u ovom filmu vidimo Rahelu već pri kraju njene karijere, ali napominje da su fotografije slavne glumice objavljene u monografiji na kojima se vidi koliko je bila lepa žena, za nju bile - otkrovenje.
"Kada sam ja došla u pozoriše ona je već imala 50 godina. Bilo je to posleratno doba, nije bilo ni garderobe i svi su nekako izgledali starije nego što jesu, s obzirom na to kako se živelo. Ali ove njene slike iz perioda između dva rata, kada je bila glumica u Novom Sadu, školovana u Budimpešti, to je stvarno nešto fascinantno", istakla je Branka Petrić.
"Fina ptica, zemljoradnica"
Branka Petrić je naglasila da je životni put Rahele Ferari bio "prava filmska priča koja bi i kao filmski scenario zvučala neverovatno".
"Mi smo u Jugoslovenskom dramskom igrali predstavu Rahelina kutija. Mirjana Karanović, Nada Šargin i ja smo na osnovu teksta Vlade Petrića i Nikole Jelovca igrali njenu biografiju od mladosti, srednjih godina i starosti", podseća ona.
Kako navodi, priču o Raheli Ferari trebalo je da odigra Dara Čalenić - u formi monodrame.
"Tekst je bio za nju napisan, zato su ona i Vlada Petrić, koji je bio profesor na Harvardu, došli iz Amerike. Međutim, ona se razbolela i komad je dodeljen trima glumicama", svedoči Petrić.
Kako se navodi, reditelj Jagoš Marković je tvrdio da je za njega Rahela Ferari bila avangarda.
Posebno, kada se pogleda cela njena biografija od rođenja, kako je živela, kako je preko noći osedela tokom rata, koliko puta je morala da menja ime, koliko je želela da bude glumica.
"Rahela je igrala sjajne uloge. Recimo u Jegoru Buličovu igrala je Jegorovu suprugu. Ako je lik takav ona je znala toliko sebe da poništi u smislu ženstvenosti i ženske lepote. Govorila je, 'danas ću biti najveća rugoba, ali samo u mom glumačkom životu, dok znam da sutra mogu da butem koliko-toliko lepa'. U Jegoru Buličovu ona izgleda kao najružniji san, ali sutra će u Pigmalionu biti lepotica u visokom engleskom društvu, u savršenom kostimu, prelepom frizurom i svojim plavim očima, koje tako sjajno izgledaju na sceni", navodi Branka Petrić.
Ko je Rahela Ferari
Rođena je kao Rosa Freund, 27. avgusta 1911. godine u Zemunu.
Kako se navodi na Wikipediji, od 1930. do 1940. godine je radila je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, a od 1940. do 1941. u Umetničkom pozorištu u Beogradu.
Za vreme Drugog svetskog rata nije igrala.
Od 1945. do 1947. je ponovo nastupala u Novom Sadu. Od osnivanja Jugoslovenskog dramskog pozorišta, 1947. godine, bila je prvakinja tog pozorišta.
U Novom Sadu je igrala veliki broj raznovrsnih uloga u domaćem i stranom repertoaru. Pre rata najzapaženije su njene epizodne uloge karakterno osobenih i ćudljivih ženskih likova.
U Jugoslovenskom dramskom pozorištu, takođe u raznovrsnom repertoaru, ostvarila je mnogo živopisnih ženskih likova, među kojima i majstorske realizacije: Paškove u "Ribarskim svađama" K. Goldonija, Ksenije u "Jegoru Buličovu" M. Gorkog, Vasilise u "Na dnu" Maksima Gorkog, Zeleničke u "Rodoljupcima" Jovana Sterije Popovića, i Sarke u "Ožalošćenoj porodici" Branislava Nušića.
Povremeno je gostovala u poznatom pozorištu "Atelje 212" i igrala na filmu i televiziji.
Od 1951. do 1993. godine, glumila je u 70 žanrovski različitih filmova i televizijskih serija.
Bila je udata za glumca Aleksandra Stojkovića. Umrla u Beogradu 12. februara 1994. godine i sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.
Marija Crnobori je negde napisala da je Rahela podseća na neku finu pticu. Ali bila je i duhovita i obična žena.
"Volela je da obrađuje zemlju, da sama sređuje kuću. Volela je život"
"Milan Dedinac je način na koji je ona pravila uloge nazvao rahelizam, što znači da bilo koji zadatak da dobijete maksimalno ulazite u lik i u svakom izvođenju predstave pokušavaš da nađeš nešto novo i malo drugačije", ističe Branka Petrić.
Рахела Ферари није рођена као Бела Рохел Фрајнд него Роса Фреунд (Фројнд).То је материјална грешка која се понавља на многим сајтовимаа прво се провлачила у новинама. Постоји дигитална база података Матичних књига рођених у Архиву града Београда и Матичној служби општине Земун где се може видети када је и под којим именом уписана по рођењу. Играла је пре рата у Народном позоришту Дунавске бановине и Градском повлашћеном позоришту у Нишу (претеча Народног позоришта Ниш).Била је члан путујућег позоришта Николе Динића. Поред филма и Телевизије играла је у многим радио драмама Радио Београда.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Nadgrobni spomenik iz doba starog Rima, star oko 1.900 godina, koji je pronađen u dvorištu jedne kuće u Nju Orleansu, vraćen je Italiji uz posredovanje američkih vlasti.
Izgubljeni primerak jedne od najranijih pesama na engleskom jeziku, poznate kao "Kedmonova himna", otkriven je u Nacionalnoj centralnoj biblioteci u Rimu.
Otac i ćerka iz Nju Džersija priznali su da su falsifikovali umetnička dela i prevarili galerije i aukcijske kuće prodajući lažne slike poznatih umetnika, uključujući Pabla Pikasa i Benksija.
Ministarstvo kulture Srbije saopštilo je da je otkupilo ulje na platnu "Stražar koji se odmara" Paje Jovanovića za 170.000 funti, bez pratećih troškova.
Robotski psi sa realističnim silikonskim glavama modelovanim po likovima poznatih ličnosti - uključujući Ilona Maska, Marka Zakerberga, Džefa Bezosa, Endija Vorhola i Pabla Pikasa, lutaju po jednom berlinskom muzeju.
Ilustracije Mirka Ilića za plakate predstava "Heda Gabler" i "Eldorado" Jugoslovenskog dramskog pozorišta žiri američkog dizajnerskog časopisa "American Illustration" uvrstio je među najbolje na svetu u protekloj godini.
Istraživači iz Španije i Japana izradili su prvi kompletan leksikon dela Don Kihot španskog pisca Migela de Servantesa, otkrivajući do sada neviđenu jezičku raznolikost u ovom klasiku španske književnosti.
Slika Kloda Monea "Jutro u Veteju", naslikana 1901. godine, prodata je na aukciji za skoro 10,2 miliona evra u Parizu, što je rekordna cena postignuta u Francuskoj za delo ovog umetnika poslednjih godina.
Lila Greguš i Žolt Mendrei zablistali su u hit predstavi Novosadskog pozorišta "Balkanski špijun", osvajajući publiku snažnim emocijama i upečatljivim glumačkim ostvarenjima.
Dok su u prošlosti trgovci i aukcijske kuće možda zatvarali oči pred sumnjivim poreklom izuzetnih umetničkih dela, tokom protekle dve decenije norme i procedure tržišta su se znatno pooštrile.
Asocijacija Nezavisne kulturne scene Srbije (NKSS) odbila je poziv programskog tima specijalizovane izložbe "EXPO 2027" za saradnju na kreiranju programa.
Gotovo 400 kulturnih radnika u Meksiku potpisalo je otvoreno pismo u kojem od meksičke vlade traže objašnjenje o planovima da se u Španiju pošalje jedna od najznačajnijih svetskih zbirki meksičke umetnosti 20. veka.
Iz Fondacije "Manjani Roka" u Italiji, u oblasti Parme, ukradena su umetnička dela vredna nekoliko miliona evra i to ne samo Renoarove "Ribe" već i dela Sezana i Matisa.
Slika italijanskog umetnika Amedea Modiljanija, čija je autentičnost decenijama bila predmet sporova, biće ponuđena na prodaju na sajmu umetnosti u Hongkongu po ceni od oko 13,3 miliona dolara.
Predstava "Dora ili ko će da prošiva prsluke" rediteljke Andreje Kargačin biće izvedena na ovogodišnjem Bečkom pozorišnom festivalu ("Wiener Festwochen").
Komentari 1
Radivoje Davidović
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar