Monografija "Rahela" koja je objavljena krajem maja, čuva svedočanstava porodice proslavljene glumice Rahele Ferari koja je, između dva rata, glumila i u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu.
Monografija "Rahela", autora Radovana Sremca objavljena je krajem maja, a sazdana je od svedočanstava porodice proslavljene glumice Rahele Ferari koja je, između Velikog i Drugog svetskog rata, bila glumica i u Novom Sadu.
U mnografiji se nalazi građa koju je Rahela Ferari sama odabrala da sačuva, kao i istorijski izvori koje je koristio autor, Radovan Sremac.
Tesna koža - film sa pečatom Rahele Ferari pred sam kraj karijere
Glumica Branka Petrić koja je učestovala u predstavljanu monografije krajem maja u Jevrejskom kulturnom centru u Beogradu, istakla je za RTS posebnu draž kultnoj komediji "Tesna koža" dala upravo Rahela.
Petrić je kazala da u ovom filmu vidimo Rahelu već pri kraju njene karijere, ali napominje da su fotografije slavne glumice objavljene u monografiji na kojima se vidi koliko je bila lepa žena, za nju bile - otkrovenje.
"Kada sam ja došla u pozoriše ona je već imala 50 godina. Bilo je to posleratno doba, nije bilo ni garderobe i svi su nekako izgledali starije nego što jesu, s obzirom na to kako se živelo. Ali ove njene slike iz perioda između dva rata, kada je bila glumica u Novom Sadu, školovana u Budimpešti, to je stvarno nešto fascinantno", istakla je Branka Petrić.
"Fina ptica, zemljoradnica"
Branka Petrić je naglasila da je životni put Rahele Ferari bio "prava filmska priča koja bi i kao filmski scenario zvučala neverovatno".
"Mi smo u Jugoslovenskom dramskom igrali predstavu Rahelina kutija. Mirjana Karanović, Nada Šargin i ja smo na osnovu teksta Vlade Petrića i Nikole Jelovca igrali njenu biografiju od mladosti, srednjih godina i starosti", podseća ona.
Kako navodi, priču o Raheli Ferari trebalo je da odigra Dara Čalenić - u formi monodrame.
"Tekst je bio za nju napisan, zato su ona i Vlada Petrić, koji je bio profesor na Harvardu, došli iz Amerike. Međutim, ona se razbolela i komad je dodeljen trima glumicama", svedoči Petrić.
Kako se navodi, reditelj Jagoš Marković je tvrdio da je za njega Rahela Ferari bila avangarda.
Posebno, kada se pogleda cela njena biografija od rođenja, kako je živela, kako je preko noći osedela tokom rata, koliko puta je morala da menja ime, koliko je želela da bude glumica.
"Rahela je igrala sjajne uloge. Recimo u Jegoru Buličovu igrala je Jegorovu suprugu. Ako je lik takav ona je znala toliko sebe da poništi u smislu ženstvenosti i ženske lepote. Govorila je, 'danas ću biti najveća rugoba, ali samo u mom glumačkom životu, dok znam da sutra mogu da butem koliko-toliko lepa'. U Jegoru Buličovu ona izgleda kao najružniji san, ali sutra će u Pigmalionu biti lepotica u visokom engleskom društvu, u savršenom kostimu, prelepom frizurom i svojim plavim očima, koje tako sjajno izgledaju na sceni", navodi Branka Petrić.
Ko je Rahela Ferari
Rođena je kao Rosa Freund, 27. avgusta 1911. godine u Zemunu.
Kako se navodi na Wikipediji, od 1930. do 1940. godine je radila je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, a od 1940. do 1941. u Umetničkom pozorištu u Beogradu.
Za vreme Drugog svetskog rata nije igrala.
Od 1945. do 1947. je ponovo nastupala u Novom Sadu. Od osnivanja Jugoslovenskog dramskog pozorišta, 1947. godine, bila je prvakinja tog pozorišta.
U Novom Sadu je igrala veliki broj raznovrsnih uloga u domaćem i stranom repertoaru. Pre rata najzapaženije su njene epizodne uloge karakterno osobenih i ćudljivih ženskih likova.
U Jugoslovenskom dramskom pozorištu, takođe u raznovrsnom repertoaru, ostvarila je mnogo živopisnih ženskih likova, među kojima i majstorske realizacije: Paškove u "Ribarskim svađama" K. Goldonija, Ksenije u "Jegoru Buličovu" M. Gorkog, Vasilise u "Na dnu" Maksima Gorkog, Zeleničke u "Rodoljupcima" Jovana Sterije Popovića, i Sarke u "Ožalošćenoj porodici" Branislava Nušića.
Povremeno je gostovala u poznatom pozorištu "Atelje 212" i igrala na filmu i televiziji.
Od 1951. do 1993. godine, glumila je u 70 žanrovski različitih filmova i televizijskih serija.
Bila je udata za glumca Aleksandra Stojkovića. Umrla u Beogradu 12. februara 1994. godine i sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.
Marija Crnobori je negde napisala da je Rahela podseća na neku finu pticu. Ali bila je i duhovita i obična žena.
"Volela je da obrađuje zemlju, da sama sređuje kuću. Volela je život"
"Milan Dedinac je način na koji je ona pravila uloge nazvao rahelizam, što znači da bilo koji zadatak da dobijete maksimalno ulazite u lik i u svakom izvođenju predstave pokušavaš da nađeš nešto novo i malo drugačije", ističe Branka Petrić.
Рахела Ферари није рођена као Бела Рохел Фрајнд него Роса Фреунд (Фројнд).То је материјална грешка која се понавља на многим сајтовимаа прво се провлачила у новинама. Постоји дигитална база података Матичних књига рођених у Архиву града Београда и Матичној служби општине Земун где се може видети када је и под којим именом уписана по рођењу. Играла је пре рата у Народном позоришту Дунавске бановине и Градском повлашћеном позоришту у Нишу (претеча Народног позоришта Ниш).Била је члан путујућег позоришта Николе Динића. Поред филма и Телевизије играла је у многим радио драмама Радио Београда.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Italijanski ministar kulture zatražio je ostavku predstavnice vlade u upravnom odboru Bijenala u Veneciji nakon što je Rusija najavila povratak svog nacionalnog paviljona na izložbu 2026. godine.
Iransko ministarstvo kulturne baštine i turizma saopštilo je da je najmanje 56 muzeja i istorijskih mesta širom Irana oštećeno, dve nedelje od početka rata protiv Izraela i Sjedinjenih Država.
Evropska unija će uvesti sankcije ako Venecijansko bijenale ne povuče svoju odluku da dozvoli Rusiji da učestvuje na međunarodnoj izložbi savremene umetnosti.
Hiljade pisaca objavilo je "praznu" knjigu pod nazivom "Ne kradi ovu knjigu" u znak protesta protiv kompanija za veštačku inteligenciju (AI) koje koriste njihov rad bez dozvole i naknade.
Freska "Strašni sud", delo italijanskog renesansnog umetnika Mikelanđela u Sikstinskoj kapeli, u procesu je restauracije, prvi put posle nekoliko decenija.
Američki pisac Den Simons, jedan od najznačajnijih autora naučne fantastike i horora, koji je slavu stekao romanom "Hiperion" (1989), umro je u 77. godini od srčanog udara.
Glumac Robert Karadin, zvezda serija "Osveta štrebera" i "Lizi Makgvajer", preminuo je u 71. godini nakon borbe sa bipolarnim poremećajem koja je trajala skoro dve decenije, potvrdila je njegova porodica.
Nezavisna istraživačica Valentina Salerno identifikovala je 20 dela koja su ranije bila ili malo poznata ili im je autentičnost bila upitna, i potvrdila je da ona pripadaju umetniku Mikelanđelu Buonarotiju.
Zbirka aforizama "11:52" Ninusa Nestorovića proglašena je najboljom knjigom na konkursu za nagradu "Radoje Domanović", koju Udruženja književnika Srbije dodeljuje za satirična dela objavljena tokom 2025. godine.
Glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi Marka Slouna u seriji "Uvod u anatomiju", preminuo je u 53. godini nakon borbe sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS).
U konkurenciji od 16 finalista na festivalu Dora, LELEK je uspeo da se izdvoji kombinacijom snažnih vokala, upečatljive estetike i pesme koja koketira sa tradicijom
Britanski muzej uspešno je otkupio zlatni privezak u obliku srca povezan sa Henrijem VIII iz dinastije Tjudor i njegovom prvom suprugom Katarinom Aragonskom, nakon što je prikupio četiri miliona evra kroz javne donacije
Glumac Džejms van der Bik, najpoznatiji po glavnoj ulozi u američkoj tinejdž drami "Dosonov svet", preminuo je u 49. godini nakon borbe sa rakom creva, prenosi BBC.
Italija je za 14,9 miliona dolara kupila sliku "Ecce Homo" italijanskog slikara Antonela da Mesine, koju je aukcijska kuća Sotbi prošle sedmice ponudila najboljem ponuđaču, potvrđeno je iz te kuće.
Analiza veštačke inteligencije dovela je u pitanje autentičnost dve slike flamanskog umetnika iz 15. veka Jana van Ajka u italijanskim i američkim muzejima.
Komentari 1
Radivoje Davidović
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar