Njegova emocionalna srž, sjajna glumačka postava i zapanjujući vizuelni efekti čine ga jednim od najimpresivnijih filmova ovog veka.
To je velikim delom zahvaljujući opsesiji reditelja Kristofera Nolana da ispriča priču koja deluje što je moguće realističnije.
Ipak, nauka u Interstellaru nije samo precizna - ona je i revolucionarna. Zahvaljujući saradnji astrofizičara Kipa Torna i tima za vizuelne efekte, tokom produkcije filma došlo je do stvarnog naučnog otkrića.
Stvaranje crne rupe za veliko platno
Kako bi film bio što autentičniji, Nolan je angažovao astrofizičara Kipa Torna. Njegov doprinos bio je neprocenjiv, ne samo u teorijskom smislu, već i u vizuelnom. Torn je usko sarađivao s umetnicima iz kompanije za vizuelne efekte "Double Negative" kako bi osmislili sferičnu crnu rupu koja bi odgovarala Nolanovoj viziji. Rezultat je bio prvi naučno tačan model crne rupe ikad stvoren, piše Index.hr.
Proces je započeo sastankom VFX umetnika Pola Frenklina i Torna kako bi se detaljno razradila teorija i matematika iza crnih rupa. Iako tim nije imao problema sa stvaranjem crvotočine, crna rupa nazvana Gargantua predstavljala je znatno veći izazov jer ona bukvalno savija svetlost.
"Softver za praćenje zraka (ray-tracing) generalno razumno pretpostavlja da se svetlost kreće ravnim putanjama", objasnila je supervizorka za računarsku grafiku Eženi von Tuncelman. Zbog toga su morali da napišu potpuno novi softver, a ceo proces je generisao gotovo 800 terabajta podataka.
Proučavajući akrecione diskove - materiju koja kruži oko masivnih tela poput crnih rupa - tim je došao do ključnog zaključka.
"Otkrili smo da savijanje prostora oko crne rupe takođe savija akrecioni disk", rekao je Frenklin.
Umesto stabilnog diska, poput Saturnovih prstenova, Gargantua je stvorila svetlosni oreol oko svog jezgra, dajući crnoj rupi sferičan izgled. Ono što tada nisu znali jeste da su upravo napravili naučni proboj.
Filmska greška koja je postala otkriće
U početku je tim iz "Double Negative" mislio da je svetlosni oreol oko Gargantue greška u softveru za renderisanje. Međutim, Kip Torn je shvatio da je to, prema teoriji i matematici koju im je dao, upravo onako kako bi crna rupa trebalo da izgleda.
Do tog trenutka niko nikada nije izradio vizuelni model crne rupe. Postojali su samo teoreme i jednačine, ali zahvaljujući Interstelaru, naučna zajednica napokon ju je mogla i videti.
Dakle, ono što vidimo u filmu zapravo je prvi naučno tačan model crne rupe, sa svetlošću akrecionog diska zarobljenom oko i ispred tamne singularnosti. To je bilo dovoljno da impresionira i samog Torna: "Nikad to nisam očekivao. Eženi je samo napravila simulacije i rekla: 'Hej, ovo sam dobila.' Bilo je jednostavno neverovatno."
Gargantua je postala dokaz da se naučna fantastika može držati onoga što je zaista verovatno.
"Ovo su naši posmatrački podaci. Tako se priroda ponaša. Tačka", zaključio je Torn.
To nije bio jedini naučni zaključak proizašao iz rada na filmu. Smatralo se nemogućim da planeta poput Milerove, gde vreme teče drugačije zbog gravitacije, uopšte može orbitirati oko crne rupe. Međutim, Torn je dokazao da je to moguće ako se crna rupa vrti dovoljno brzo. Gargantua se vrti brzinom bliskom brzini svetlosti, što objašnjava zašto se Milerova planeta nije raspala i pridružila akrecionom disku.
NASA-ina fotografija potvrdila viziju iz filma
Pet godina nakon izlaska filma, 2019. godine, NASA je pomoću teleskopa Event Horizon snimila prvu stvarnu fotografiju crne rupe. Neverovatno, izgledala je gotovo identično onoj iz filma: tamna središnja sena okružena neravnomernim, svetlim akrecionim diskom. Iako rezolucija slike nije bila filmska, svi ključni elementi koje je predvideo Tornov model bili su jasno vidljivi.
Ovde se ne radi o tome da život imitira umetnost, već o situaciji gde su umetnost i nauka sarađivale kako bi predvidele prirodni fenomen koji do tada nismo mogli da vidimo. Fotografija iz 2019. nije "dokazala" da je Interstelar bio u pravu, već je potvrdila da je vizuelni dizajn filma bio zapanjujuće realističan. Malo filmova se može pohvaliti time da je stvarnost na kraju sustigla njihove specijalne efekte, što je samo još jedan razlog zašto je "Interstellar" tako poseban.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk upozorio je na hitnu potrebu za razvojem upravljanja veštačkom inteligencijom, navodeći da ona može predstavljati egzistencijalni rizik za čovečanstvo.
Kompanija "Tesla" američkog milijardera Ilona Maska predstavila je u Ostinu, u američkoj saveznoj državi Teksas, sportske dvosede bez upravljača - robotaksije cybercab.
Odmetnuti OpenAI agenati napali su jedan nemački sajt ovog proleća i pretvorili ga u oglasnu tablu za druge AI agente, pokazuje istraživanje objavljeno sada.
Dve svemirske letelice su na putu ka Merkuru pošto su danas napustile svoj matični brod i krenule ka završnici svog skoro decenije dugog putovanja do najmanje i planete Sunčevog sistema, najbliže Suncu.
Nova analiza organizacije ICCT (International council on clean transportation) rađena na gotovo milion vozila, otkrila je da plag-in hibridi automobili zagađuju daleko više ugljen dioksidom nego što se do sada mislilo.
Uvođenje satelitske veze "Starlink Mobile" za mobilne uređaje u Mađarskoj i zemljama Balkana je jedan od sporazuma koje je mađarska telekomunikaciona i tehnološka grupa "4iG" potpisala sa američkom kompanijom "SpaceX".
Međunarodna kompanija Uber dodala je danas u svoju aplikaciju u Londonu i vožnju robot taksijem, kojim će upravljati autonomna veštačka inteligencija britanskog startapa Vejv.
Kompanije Soni i Vorner tužile su Antropik i njegove osnivače, optužujući ih za jednu od "najvećih krađa intelektualne svojine u istoriji", u sporu koji bi mogao da potraje godinama.
Najnoviji dragulj američke svemirske agencije (NASA) teleskop Roman lansiran je danas kako bi tražio planete oko drugih zvezda, istraživao tajnu tamnu energiju i ispitivao kosmos.
Avio-kompanija "Japan Airlines" saopštila je da će predstaviti robota koji pere spoljašnjost aviona na aerodromu Narita, u blizini Tokija, kao prva među domaćim avio-kompanijama koja to radi.
SpaceX je predstavio planove za izgradnju ogromnog svemirskog centra vrednog 100 milijardi dolara u Luizijani, odakle namerava da lansira raketu Starship hiljadama puta godišnje.
Svemirski teleskop Nancy Grace Roman, misija koju predvodi NASA, trebalo bi da bude lansiran danas, 30. avgusta u 13.26 sati po našem vremenu iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar