Danas se obeležava 80 godina od iskrcavanja na Normandiju - jedan od ključnih momenata rata
Pre osamdeset godina, 6. juna 1944, Amerikanci, Britanci, kojima su bile pridružene i jedinice iz Kanade, Australije, Južne Afrike, kao i drugih zemalja, započeli su iskrcavanje u Normandiji.
Bio je to jedan od ključnih momenata Drugog svetskog rata, pošto je iskrcavanje označilo postepeno otvaranje još jednog fronta protiv Nemačke.
Još od 1941, zvanična Moskva naglašavala je predstavnicima zvaničnog Londona i Vašingtona neophodnost otvaranja drugog fronta na evropskom kontinentu, kako bi ratni napori Sovjetskog Saveza bili koliko-toliko rasterećeni.
Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil obavezali su se konačno sovjetskim saveznicima 1942. godine da će otvoriti drugi front. Planirano je da invazija usledi 1943, što je potom odlagano.
Iako su saveznici izvršili invaziju na Siciliju leta 1943, posle oslobođenja severnoafričkih francuskih poseda, Maroka, Alžira, Tunisa, što je dalje značilo da je novi front, u Italiji, otvoren, to zapravo nije bitno pomoglo Sovjetima, odnosno prilikama na Istočnom frontu.
Tek operacijom Overlord, stvaranjem fronta u Francuskoj, moglo se govoriti da su Sovjeti unekoliko rasterećeni.
Postojala je takođe svest u Vašingtonu i Londonu da se konačna bitka za Berlin približava, pa su viši ciljevi nalagali da se direktno učešće na terenu više ne odlaže.
Na insistiranje Amerikanaca kao lokacija za invaziju odabran je prostor koji podrazumeva najbrži pravac napredovanja ka Nemačkoj, odnosno Berlinu - Normandija.
Prethodno je bilo u opticaju više mogućih zona invazije, između ostalog i Balkan, što je odbačeno zbog odlučnog stava Amerikanaca.
Invaziji je takođe prethodilo više operacija zavaravanja Nemaca, s namerom da se oni uvere da iskrcavanje očekuju drugde. Invazija u Normandiju u Berlinu uglavnom nije smatrana verovatnom zbog činjenice da je taj pojas bio nepogodan a čvrsto utvrđen. Nemci su na obale Normandije postavili brojne čelične prepreke, izgrađena je mreža bunkera, utvrđenja, ogromne zone su minirane.
Operacija utvrđivanja međutim nikada nije okončana. Takođe, nemačka komanda više nije raspolagala dovoljnim brojem vojnika.
Planiranje invazije, pod rukovodstvom britanskog generala Frederika Morgana, započelo je marta 1943. Njegov plan je usvojen, da bi potom bio prilagođen, prerađen, tokom januara 1944.
Invazija na Normandiju bila je najveća desantna operacija u istoriji. Samo iskrcavanje, kodno ime bilo je Neptun, podrazumevalo je desant trupa, sa mora i iz vazduha, i zaposedanje prostora za dalji prihvat invazionih trupa.
Tog 6. juna 1944. 156.000 savezničkih vojnika prebačeno je preko La Manša. Nasuprot saveznicima na tom potezu nalazilo se oko 50.000 pripadnika nemačkih trupa.
Amfibijskom i vazdušnom desantu prethodila je masivna artiljerijska priprema iz vazduha, sa brodova, sa oko 12.000 letelica i oko 1.200 ratnih plovila.
Prevashodni cilj bilo je zaposedanje prostora na plažama, na pet lokacija, kako bi bio omogućen prihvat novih brojnijih snaga, odnosno obrazovan mostobran.
Invazionim trupama komandovao je britanski general Bernard Montgomeri. Vrhovni zapovednik savezničkih snaga u Evropi bio je američki general Dvajt Ajzenhauer.
Mornaričkim jedinicima zapovedao je admiral Bertram Remzi, koji je prethodno pokazao uspeh prilikom iskrcavanja u Severnoj Africi i na Siciliji. Činilo ih je 6.939 plovila, među njima 4.126 transportnih brodova i čamaca i 1.213 ratnih brodova.
Podršku iz vazduha, pod komandom maršala Traforda Li Melorija, činilo je 12.000 letelica. Pritom je za sam vazdušni desant poslužilo približno 1.000 transportnih aviona.
Izvršeno je oko 14.000 borbenih letova jurišne avijacije. Na utvrđene nemačke položaje, takozvani Atlantski bedem, bačeno je više od 10.000 tona bombi.
Uspehu iskrcavanja doprinele su i vremenske prilike. Nemci su verovali da po tako lošem vremenu iskrcavanje nije verovatno, pa su zapravo uhvaćeni nespremni.
Nemačkim snagama na tom potezu komandovao je feldmaršal Ervin Romel, koji se inače u vreme invazije nalazio u Nemačkoj, na proslavi rođendana supruge.
Padobranski desant približno 24.000 vojnika, Britanaca, Amerikanaca i Kanađana, dogodio se negde posle ponoći, prvih minuta 6. juna 1944. Iskrcavanje je započelo u 6.30. Zona invazije bila je dužine 80 kilometara, na pet sektora, plaža nazvanih Juta, Omaha, Sord, Džuno i Gold.
Pritom su teški vremenski uslovi remetili predviđen tempo. Snažan vetar pomerio je plovila dalje od predviđenih lokacija za iskrcavanje. Invazione trupe su sve vreme bile izložene jakim vatrenim dejstvima Nemaca. Posebno su velike žrtve bile u sektoru Omahe.
Tokom prvog dana planirani ciljevi nisu ostvareni, osim na zonama Džuno i Gold. Ipak, po cenu stravičnih žrtava, stvorena su uporišta na kopnu Normandije.
Tokom "Dana D" saveznički gubici bili su bitno veći od nemačkih. Iz stroja je izbačeno oko 10.000 savezničkih vojnika od čega je 4.414 poginulo.
Svih pet zona iskrcavanja povezano je tek 12. juna.
Potom je tokom naredne tri sedmice trajalo prikupljanje novih savezničkih trupa koje su pristizale. Bitka za Normandiju potrajala je zatim još dva meseca.
Izvesnu pomoć na terenu pružio je i francuski pokret otpora.
Postepeno, do kraja avgusta, u Francusku je bilo dopremljeno tri miliona savezničkih vojnika.
Pariz je oslobođen, posle sedmodnevnih operacija, 25. avgusta 1944.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Tramp koji ne odustaje od anektiranja Grenlanda: "Potreban nam je zbog nacionalne zaštite"
23.12.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Grenland potreban SAD za "nacionalnu zaštitu" i da "moramo da ga imamo".
Već desetoro dece u Holandiji ostalo bez ruku ili prstiju zbog petardi
23.12.2025.•
1
Broj dece u Holandiji koja doživljavaju teške povrede od vatrometa brzo raste, a do sredine decembra desetoro holandske dece izgubilo je ruku, šaku ili prste.
EU preselila celu termoelektranu iz Litvanije u Ukrajinu
23.12.2025.•
2
Evropska komisija uspešno je premestila kompletnu termoelektranu iz Litvanije u Ukrajinu, čime je završila svoju do sada najveću koordinisanu logističku operaciju.
Ljubljana zabranila trubače do kraja decembra
23.12.2025.•
17
Gradski savet Ljubljane usvojio je zabranu spontanih uličnih nastupa sa muzičkim instrumentima.
Parlamentarni izbori u Sloveniji 22. marta
22.12.2025.•
1
Predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar saopštila je da će parlamentarne izbore raspisati za 22. mart 2026.
Savet Evrope produžio sankcije Rusiji za još šest meseci
22.12.2025.•
1
Savet Evrope saopštio je da je obnovio restriktivne mere EU protiv Rusije za dodatnih šest meseci, do 31. jula 2026. godine, navodeći kao razlog kontinuirane ruske akcije koje destabilizuju situaciju u Ukrajini.
Član bande u Salvadoru osuđen na 1.335 godina zatvora
22.12.2025.•
0
Više od 240 članova međunarodne kriminalne grupe Mara Salvatruča (MS-13), osuđeno je na hiljade godina zatvora u Salvadoru, saopštila je kancelarija državnog tužioca centralnoameričke zemlje.
Ponovo uhapšen bivši ministar poljoprivrede Crne Gore
22.12.2025.•
2
Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore Milutin Simović uhapšen je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Zbog agende "Amerika na prvom mestu": Tramp smenio 30 ambasadora, pa i u Crnoj Gori i Slovačkoj
22.12.2025.•
0
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa smenjuje 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mesta u ambasadama.
Novi detalji: U pljački u Luvru ukradeno više od 8.000 dijamanata i 200 bisera vrednih 88 miliona evra
22.12.2025.•
0
Više od 8.000 dijamanata i 200 bisera, ukupne vrednosti oko 88 miliona evra, ukradeno je tokom pljačke muzeja Luvr u oktobru, otkrivaju novi detalji istrage do kojih je došla televizija BFMTV.
Japan ponovo pokreće najveću nuklearnu elektranu na svetu
22.12.2025.•
0
Skupština prefekture Nigata je izglasala poverenje guverneru te prefekture Hideju Hanazumiju, koji je prošlog meseca podržao ponovno pokretanje najveće nuklearne elektrane na svetu - Kašivazaki-Karive.
Nakon nesreće u kojoj je poginuo turista: Delovi durmitorske žičare poslati na veštačenje
22.12.2025.•
0
Delovi žičare na Durmitoru, na kojoj se u subotu dogodila nesreća u kojoj je poginuo nemački državljanin, po nalogu tužilaštva poslati su na veštačenje, i utvrđuje se uzrok proklizavanja korpe na žičari "Savin kuk 2".
Tramp ne odustaje od Grenlanda: Imenovao specijalnog izaslanika za tu teritoriju Danske
22.12.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp imenovao je guvernera savezne države Luizijane Džefa Landrija za specijalnog američkog izaslanika za Grenland, velike danske poluautonomne teritorije.
Trampova administracija negira da pokušava da prikrije povezanost sa Epstinom
22.12.2025.•
1
Ministarstvo pravde SAD je negiralo da je administracija predsednika Donalda Trampa cenzurisala informacije u slučaju Džefrija Epstina, dok jača kritika zbog objavljivanja značajno redigovanih istražnih dokumenata.
Preminuo glumac Džejms Ranson
22.12.2025.•
2
Džejms Ranson, glumac koji je tumačio Zigija Sobotku u HBO seriji "The Wire" i pojavljivao se u mnogim drugim TV emisijama i filmovima, preminuo je u 46. godini.
SAD zaplenile još jedan tanker kod obale Venecuele
21.12.2025.•
5
Sjedinjene Američke Države (SAD) zaplenile su tanker za prevoz nafte koji je nedavno isplovio iz Venecuele, saopštilo je Ministarstvo za unutrašnju bezbednosti SAD.
Državljanin Srbije uhapšen u Crnoj Gori zbog ucenjivanja žene
21.12.2025.•
0
Pripadnici Odeljenja bezbednosti Budva uhapsili su srpskog državljanina A. H. (41).
Žičara na Durmitoru na kojoj se dogodila nesreća stara 35 godina, jedan stub nedostaje
21.12.2025.•
3
Žičara na kojoj se u subotu dogodila nesreća stara je oko 35 godina i, prema dostupnim informacijama, nedostaje joj jedan stub, navodi RTCG.
Rusija namerava da razvija saradnju sa SAD na Arktiku, u planu i međukontinentalni tunel
21.12.2025.•
4
Rusija namerava da razvija saradnju sa SAD u oblasti Arktika izjavio je direktor Ruske fonda za direktna ulaganja (RFPI) Kiril Dmitrijev.
Rekordan broj osuđenih za izdaju i špijunažu u Rusiji ove godine
21.12.2025.•
1
Ruski sudovi su tokom ove godine osudili 468 ljudi za izdaju, špijunažu, tajnu saradnju sa strancima i pomaganje neprijatelju, prema podacima Analitičkog centra Kirilo Parubec.
Rusija raskida sporazume o vojnoj saradnji sa evropskim zemljama
20.12.2025.•
3
Ruska vlada je ovlastila Ministarstvo odbrane da raskine nekoliko sporazuma o vojnoj saradnji sa evropskim zemljama.
Komentari 7
Plaćač poreza
Lazar
Amerikanci su oslobodili Zapadnu Evropu i stvarno ulozili u njenu ekonomiju (Marsalov plan), demokratiju i gradjanske slobode.
Istocnu Evropu su “oslobodili” Sovjeti i odmah nametnuli opresivan sistem u kome su vlast i privilegije "crvenih oslobodilaca" bili iznad gradjanskih sloboda.
Zadnjih decenija Amerikanci su doneli haos i nesrecu mnogim zemljama na Bliskom Istoku. Danas to vidimo u Gazi.
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar