Danas se obeležava 80 godina od iskrcavanja na Normandiju - jedan od ključnih momenata rata
Pre osamdeset godina, 6. juna 1944, Amerikanci, Britanci, kojima su bile pridružene i jedinice iz Kanade, Australije, Južne Afrike, kao i drugih zemalja, započeli su iskrcavanje u Normandiji.
Bio je to jedan od ključnih momenata Drugog svetskog rata, pošto je iskrcavanje označilo postepeno otvaranje još jednog fronta protiv Nemačke.
Još od 1941, zvanična Moskva naglašavala je predstavnicima zvaničnog Londona i Vašingtona neophodnost otvaranja drugog fronta na evropskom kontinentu, kako bi ratni napori Sovjetskog Saveza bili koliko-toliko rasterećeni.
Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil obavezali su se konačno sovjetskim saveznicima 1942. godine da će otvoriti drugi front. Planirano je da invazija usledi 1943, što je potom odlagano.
Iako su saveznici izvršili invaziju na Siciliju leta 1943, posle oslobođenja severnoafričkih francuskih poseda, Maroka, Alžira, Tunisa, što je dalje značilo da je novi front, u Italiji, otvoren, to zapravo nije bitno pomoglo Sovjetima, odnosno prilikama na Istočnom frontu.
Tek operacijom Overlord, stvaranjem fronta u Francuskoj, moglo se govoriti da su Sovjeti unekoliko rasterećeni.
Postojala je takođe svest u Vašingtonu i Londonu da se konačna bitka za Berlin približava, pa su viši ciljevi nalagali da se direktno učešće na terenu više ne odlaže.
Na insistiranje Amerikanaca kao lokacija za invaziju odabran je prostor koji podrazumeva najbrži pravac napredovanja ka Nemačkoj, odnosno Berlinu - Normandija.
Prethodno je bilo u opticaju više mogućih zona invazije, između ostalog i Balkan, što je odbačeno zbog odlučnog stava Amerikanaca.
Invaziji je takođe prethodilo više operacija zavaravanja Nemaca, s namerom da se oni uvere da iskrcavanje očekuju drugde. Invazija u Normandiju u Berlinu uglavnom nije smatrana verovatnom zbog činjenice da je taj pojas bio nepogodan a čvrsto utvrđen. Nemci su na obale Normandije postavili brojne čelične prepreke, izgrađena je mreža bunkera, utvrđenja, ogromne zone su minirane.
Operacija utvrđivanja međutim nikada nije okončana. Takođe, nemačka komanda više nije raspolagala dovoljnim brojem vojnika.
Planiranje invazije, pod rukovodstvom britanskog generala Frederika Morgana, započelo je marta 1943. Njegov plan je usvojen, da bi potom bio prilagođen, prerađen, tokom januara 1944.
Invazija na Normandiju bila je najveća desantna operacija u istoriji. Samo iskrcavanje, kodno ime bilo je Neptun, podrazumevalo je desant trupa, sa mora i iz vazduha, i zaposedanje prostora za dalji prihvat invazionih trupa.
Tog 6. juna 1944. 156.000 savezničkih vojnika prebačeno je preko La Manša. Nasuprot saveznicima na tom potezu nalazilo se oko 50.000 pripadnika nemačkih trupa.
Amfibijskom i vazdušnom desantu prethodila je masivna artiljerijska priprema iz vazduha, sa brodova, sa oko 12.000 letelica i oko 1.200 ratnih plovila.
Prevashodni cilj bilo je zaposedanje prostora na plažama, na pet lokacija, kako bi bio omogućen prihvat novih brojnijih snaga, odnosno obrazovan mostobran.
Invazionim trupama komandovao je britanski general Bernard Montgomeri. Vrhovni zapovednik savezničkih snaga u Evropi bio je američki general Dvajt Ajzenhauer.
Mornaričkim jedinicima zapovedao je admiral Bertram Remzi, koji je prethodno pokazao uspeh prilikom iskrcavanja u Severnoj Africi i na Siciliji. Činilo ih je 6.939 plovila, među njima 4.126 transportnih brodova i čamaca i 1.213 ratnih brodova.
Podršku iz vazduha, pod komandom maršala Traforda Li Melorija, činilo je 12.000 letelica. Pritom je za sam vazdušni desant poslužilo približno 1.000 transportnih aviona.
Izvršeno je oko 14.000 borbenih letova jurišne avijacije. Na utvrđene nemačke položaje, takozvani Atlantski bedem, bačeno je više od 10.000 tona bombi.
Uspehu iskrcavanja doprinele su i vremenske prilike. Nemci su verovali da po tako lošem vremenu iskrcavanje nije verovatno, pa su zapravo uhvaćeni nespremni.
Nemačkim snagama na tom potezu komandovao je feldmaršal Ervin Romel, koji se inače u vreme invazije nalazio u Nemačkoj, na proslavi rođendana supruge.
Padobranski desant približno 24.000 vojnika, Britanaca, Amerikanaca i Kanađana, dogodio se negde posle ponoći, prvih minuta 6. juna 1944. Iskrcavanje je započelo u 6.30. Zona invazije bila je dužine 80 kilometara, na pet sektora, plaža nazvanih Juta, Omaha, Sord, Džuno i Gold.
Pritom su teški vremenski uslovi remetili predviđen tempo. Snažan vetar pomerio je plovila dalje od predviđenih lokacija za iskrcavanje. Invazione trupe su sve vreme bile izložene jakim vatrenim dejstvima Nemaca. Posebno su velike žrtve bile u sektoru Omahe.
Tokom prvog dana planirani ciljevi nisu ostvareni, osim na zonama Džuno i Gold. Ipak, po cenu stravičnih žrtava, stvorena su uporišta na kopnu Normandije.
Tokom "Dana D" saveznički gubici bili su bitno veći od nemačkih. Iz stroja je izbačeno oko 10.000 savezničkih vojnika od čega je 4.414 poginulo.
Svih pet zona iskrcavanja povezano je tek 12. juna.
Potom je tokom naredne tri sedmice trajalo prikupljanje novih savezničkih trupa koje su pristizale. Bitka za Normandiju potrajala je zatim još dva meseca.
Izvesnu pomoć na terenu pružio je i francuski pokret otpora.
Postepeno, do kraja avgusta, u Francusku je bilo dopremljeno tri miliona savezničkih vojnika.
Pariz je oslobođen, posle sedmodnevnih operacija, 25. avgusta 1944.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Hrvatska policija uhapsila muškarca zbog ratnog zločina 1993. godine: Bio deo srpske paravojne formacije
05.11.2025.•
0
Hrvatska policija uhapsila 61-godišnjeg dvojnog državljanina Hrvatske i Crne Gore zbog sumnje da je kao pripadnik srpske paravojne formacije počinio ratni zločin protiv zarobljenika 1993. u okolini Vodica kod Šibenika.
Nakon požara u kom je stradalo 11 osoba: Direktor Doma za stare u Tuzli podneo ostavku
05.11.2025.•
0
Direktor Doma penzionera u Tuzli Mirsad Bakalović podneo je jutros ostavku, nakon što je u požaru u tom objektu poginulo 11 osoba.
VIDEO Veliki požar u Domu penzionera u Tuzli: Stradalo najmanje 11 osoba, povređeno više od 30
05.11.2025.•
2
Najmanje 11 osoba je stradalo, a više od 30 povređeno u požaru koji je sinoć nešto pre 21 čas izbio u Domu penzionera u Tuzli.
Počelo suđenje Lafaržu u Francuskoj: Optužbe zbog finansiranja terorista u Siriji
05.11.2025.•
0
Suđenje francuskom cementnom gigantu Lafaržu, optuženom za finansiranje terorističke grupe ISIS i kršenje međunarodnih sankcija kroz operacije na severu Sirije, počelo je pred Krivičnim sudom u Parizu.
"Trampova najgora noćna mora" pobedila na izborima za gradonačelnika Njujorka
05.11.2025.•
15
Demokrata Zohran Mamdani, koji je sebe opisao kao "najgoru noćnu moru predsednika SAD Donalda Trampa", pobedio je na izborima za gradonačelnika Njujorka.
Peskov: Nećemo da municija iz bratske Srbije ubija naše vojnike
05.11.2025.•
40
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija ne želi da oružje i municija proizvedeni u Srbiji budu korišćeni protiv ruskih vojnika.
Rumunija kupila 18 holandskih F-16 aviona za jedan evro
05.11.2025.•
2
Ministarstvo odbrane Rumunije potpisalo je ugovor sa vladom Holandije o nabavci 18 borbenih aviona F-16 Fighting Falcon, zajedno sa pratećom opremom, objavio je rumunski ministar odbrane Ionut Mușteanu.
Obustavljen saobraćaj na aerodromu Brisel-Zaventem zbog dronova
04.11.2025.•
0
Vazdušni saobraćaj obustavljen je večeras na aerodroma Brisel-Zaventem, najprometnijem aerodroma u Belgiji, nakon što su iznad njega primećeni dronovi.
Crna Gora najspremnija za članstvo u EU: Do 2030. realan cilj
04.11.2025.•
8
Crna Gora je od svih država kandidata najspremnija za članstvo u Evropskoj uniji (EU), izjavila je danas potpredsednica Evropske komisije Kaja Kalas, istakavši da je proširenje Unije u narednim godinama realna opcija.
Zbog incidenta na Danima srpske kulture u Splitu uhapšene tri osobe
04.11.2025.•
3
Splitska policija do utorka popodne uhapsila je ukupno tri osobe koje se dovode u vezu sa incidentom u ponedeljak uveče u Splitu, gde je grupa mladića prekinula program Dana srpske kulture.
"Veliko kolo" iz Novog Sada o incidentu u Splitu: Uplašili smo se, ali ćemo se vratiti
04.11.2025.•
19
Članovi novosadskog folklornog udruženja Veliko kolo rekli su da su doživeli veliki strah zbog "ljudi u crnom" koji su prekinuli događaj Dani srpske kulture.
Obustavljena istraga protiv Dodika, Stevandića i Viškovića za napad na ustavni poredak BiH
04.11.2025.•
7
Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu za napad na ustavni poredak protiv bivšeg predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsednika Skupštine Nenada Stevandića i bivšeg entitetskog premijera Radovana Viškovića.
Vatikan zabranio izraz "suiskupiteljka" za Bogorodicu
04.11.2025.•
0
Vatikan je saopštio da se Bogorodica ne sme nazivati "suiskupiteljkom" čovečanstva, naglašavajući da je, prema katoličkom učenju, samo Isus Hrist spasao svet od greha.
Umro Dik Čejni
04.11.2025.•
4
Bivši šef osoblja Bele kuće, kongresmen, sekretar za odbranu i potpredsednik SAD Dik Čejni preminuo je u 84. godini.
Požar u nuklearnoj elektrani u Bugarskoj
04.11.2025.•
1
U nuklearnoj elektrani Kozloduj u Bugarskoj došlo je do požara u energetskoj sobi bezbednosnog sistema petog bloka, što je izazvalo vanrednu reakciju radnika elektrane, objavio je portal Novinite.
Radnik izvučen iz ruševina urušene srednjovekovne kule u Rimu preminuo u bolnici
04.11.2025.•
1
Radnik zarobljen ispod ruševina nakon urušavanja dela Kontijeve kule - Kule grofova u centru Rima preminuo je u bolnici Umberto I, saopštili su jutros zdravstveni izvori.
Huligani prekinuli Dane srpske kulture u Splitu, učesnicima iz Novog Sada policija pružila zaštitu
04.11.2025.•
10
Grupa od pedesetak muškaraca, uglavnom maskiranih i u crnoj odeći, prekinula je sinoć otvaranje Dana srpske kulture u Splitu, a u incidentu nije bilo fizičkog nasilja.
Do sada identifikovano pet miliona žrtava Holokausta
04.11.2025.•
1
Izraelski memorijalni centar za Holokaust Jad Vašem saopštio je da je nakon više decenija istraživanja do sada identifikovano pet od ukupno šest miliona jevrejskih žrtava koje su ubili nacisti i njihovi saradnici.
Šejn zabranio prodaju seks-lutaka na svom sajtu nakon pretnji francuskog ministra
04.11.2025.•
0
Kineska kompanija Šejn uvela je potpunu zabranu seksualnih lutki u svojoj onlajn prodavnici i ukinula kategoriju "proizvodi za odrasle".
Lavina u Nepalu pogodila kamp, sedam ljudi poginulo
03.11.2025.•
0
Sedam osoba poginulo je danas u Nepalu u lavini koja je pogodila kamp planinara na planini Jalung Ri, saopštili su zvaničnici.
VIDEO: Urušio se srednjovekovni toranj u Rimu, ima povređenih
03.11.2025.•
1
Srednjevekovni toranj "Tore de Konti" u Rimu, koji je bio pod rekontrukcijom, urušio se danas.
Komentari 7
Plaćač poreza
Lazar
Amerikanci su oslobodili Zapadnu Evropu i stvarno ulozili u njenu ekonomiju (Marsalov plan), demokratiju i gradjanske slobode.
Istocnu Evropu su “oslobodili” Sovjeti i odmah nametnuli opresivan sistem u kome su vlast i privilegije "crvenih oslobodilaca" bili iznad gradjanskih sloboda.
Zadnjih decenija Amerikanci su doneli haos i nesrecu mnogim zemljama na Bliskom Istoku. Danas to vidimo u Gazi.
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar