Danas se obeležava 80 godina od iskrcavanja na Normandiju - jedan od ključnih momenata rata
Pre osamdeset godina, 6. juna 1944, Amerikanci, Britanci, kojima su bile pridružene i jedinice iz Kanade, Australije, Južne Afrike, kao i drugih zemalja, započeli su iskrcavanje u Normandiji.
Bio je to jedan od ključnih momenata Drugog svetskog rata, pošto je iskrcavanje označilo postepeno otvaranje još jednog fronta protiv Nemačke.
Još od 1941, zvanična Moskva naglašavala je predstavnicima zvaničnog Londona i Vašingtona neophodnost otvaranja drugog fronta na evropskom kontinentu, kako bi ratni napori Sovjetskog Saveza bili koliko-toliko rasterećeni.
Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil obavezali su se konačno sovjetskim saveznicima 1942. godine da će otvoriti drugi front. Planirano je da invazija usledi 1943, što je potom odlagano.
Iako su saveznici izvršili invaziju na Siciliju leta 1943, posle oslobođenja severnoafričkih francuskih poseda, Maroka, Alžira, Tunisa, što je dalje značilo da je novi front, u Italiji, otvoren, to zapravo nije bitno pomoglo Sovjetima, odnosno prilikama na Istočnom frontu.
Tek operacijom Overlord, stvaranjem fronta u Francuskoj, moglo se govoriti da su Sovjeti unekoliko rasterećeni.
Postojala je takođe svest u Vašingtonu i Londonu da se konačna bitka za Berlin približava, pa su viši ciljevi nalagali da se direktno učešće na terenu više ne odlaže.
Na insistiranje Amerikanaca kao lokacija za invaziju odabran je prostor koji podrazumeva najbrži pravac napredovanja ka Nemačkoj, odnosno Berlinu - Normandija.
Prethodno je bilo u opticaju više mogućih zona invazije, između ostalog i Balkan, što je odbačeno zbog odlučnog stava Amerikanaca.
Invaziji je takođe prethodilo više operacija zavaravanja Nemaca, s namerom da se oni uvere da iskrcavanje očekuju drugde. Invazija u Normandiju u Berlinu uglavnom nije smatrana verovatnom zbog činjenice da je taj pojas bio nepogodan a čvrsto utvrđen. Nemci su na obale Normandije postavili brojne čelične prepreke, izgrađena je mreža bunkera, utvrđenja, ogromne zone su minirane.
Operacija utvrđivanja međutim nikada nije okončana. Takođe, nemačka komanda više nije raspolagala dovoljnim brojem vojnika.
Planiranje invazije, pod rukovodstvom britanskog generala Frederika Morgana, započelo je marta 1943. Njegov plan je usvojen, da bi potom bio prilagođen, prerađen, tokom januara 1944.
Invazija na Normandiju bila je najveća desantna operacija u istoriji. Samo iskrcavanje, kodno ime bilo je Neptun, podrazumevalo je desant trupa, sa mora i iz vazduha, i zaposedanje prostora za dalji prihvat invazionih trupa.
Tog 6. juna 1944. 156.000 savezničkih vojnika prebačeno je preko La Manša. Nasuprot saveznicima na tom potezu nalazilo se oko 50.000 pripadnika nemačkih trupa.
Amfibijskom i vazdušnom desantu prethodila je masivna artiljerijska priprema iz vazduha, sa brodova, sa oko 12.000 letelica i oko 1.200 ratnih plovila.
Prevashodni cilj bilo je zaposedanje prostora na plažama, na pet lokacija, kako bi bio omogućen prihvat novih brojnijih snaga, odnosno obrazovan mostobran.
Invazionim trupama komandovao je britanski general Bernard Montgomeri. Vrhovni zapovednik savezničkih snaga u Evropi bio je američki general Dvajt Ajzenhauer.
Mornaričkim jedinicima zapovedao je admiral Bertram Remzi, koji je prethodno pokazao uspeh prilikom iskrcavanja u Severnoj Africi i na Siciliji. Činilo ih je 6.939 plovila, među njima 4.126 transportnih brodova i čamaca i 1.213 ratnih brodova.
Podršku iz vazduha, pod komandom maršala Traforda Li Melorija, činilo je 12.000 letelica. Pritom je za sam vazdušni desant poslužilo približno 1.000 transportnih aviona.
Izvršeno je oko 14.000 borbenih letova jurišne avijacije. Na utvrđene nemačke položaje, takozvani Atlantski bedem, bačeno je više od 10.000 tona bombi.
Uspehu iskrcavanja doprinele su i vremenske prilike. Nemci su verovali da po tako lošem vremenu iskrcavanje nije verovatno, pa su zapravo uhvaćeni nespremni.
Nemačkim snagama na tom potezu komandovao je feldmaršal Ervin Romel, koji se inače u vreme invazije nalazio u Nemačkoj, na proslavi rođendana supruge.
Padobranski desant približno 24.000 vojnika, Britanaca, Amerikanaca i Kanađana, dogodio se negde posle ponoći, prvih minuta 6. juna 1944. Iskrcavanje je započelo u 6.30. Zona invazije bila je dužine 80 kilometara, na pet sektora, plaža nazvanih Juta, Omaha, Sord, Džuno i Gold.
Pritom su teški vremenski uslovi remetili predviđen tempo. Snažan vetar pomerio je plovila dalje od predviđenih lokacija za iskrcavanje. Invazione trupe su sve vreme bile izložene jakim vatrenim dejstvima Nemaca. Posebno su velike žrtve bile u sektoru Omahe.
Tokom prvog dana planirani ciljevi nisu ostvareni, osim na zonama Džuno i Gold. Ipak, po cenu stravičnih žrtava, stvorena su uporišta na kopnu Normandije.
Tokom "Dana D" saveznički gubici bili su bitno veći od nemačkih. Iz stroja je izbačeno oko 10.000 savezničkih vojnika od čega je 4.414 poginulo.
Svih pet zona iskrcavanja povezano je tek 12. juna.
Potom je tokom naredne tri sedmice trajalo prikupljanje novih savezničkih trupa koje su pristizale. Bitka za Normandiju potrajala je zatim još dva meseca.
Izvesnu pomoć na terenu pružio je i francuski pokret otpora.
Postepeno, do kraja avgusta, u Francusku je bilo dopremljeno tri miliona savezničkih vojnika.
Pariz je oslobođen, posle sedmodnevnih operacija, 25. avgusta 1944.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Lider opozicije u Venecueli pušten iz zatvora, pa otet
09.02.2026.•
2
Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je da je jedan od njenih najbližih saveznika otet nekoliko sati nakon što je pušten iz zatvora.
Šest osoba ubijeno u Bugarskoj - policija sumnja da su u pitanju ritualna ubistva
09.02.2026.•
0
Bugarske vlasti istražuju ubistvo šest osoba povezanih sa nevladinom organizacijom koja se bavi ekološkim aktivnostima, a policija je saopštila da istražuje nekoliko verzija događaja.
Norveška ambasadorka podnosi ostavku zbog kontakta sa Epstinom
09.02.2026.•
0
Istaknuta norveška ambasadorka Mona Jul podneće ostavku zbog "ozbiljne greške u prosuđivanju" kada je reč o njenom kontaktu sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Iranski ministar: Iran neće odustati od obogaćivanja uranijuma u mirnodopske svrhe
08.02.2026.•
0
Šef iranske diplomatije Abas Aragči izjavio je danas da njegova zemlja neće odustati od obogaćivanja uranijuma čak i u slučaju rata.
Mickoski: Ne bih se iznenadio da do kraja akcije bude zaplenjeno 100 tona marihuane
08.02.2026.•
1
Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski jzjavio je danas da do kraja najveće akciji borbe protiv droge u njegovoj zemlji moglo biti zaplenjeno 100 tona marihuane.
Opozicioni kandidat za predsednika Republike Srpske priznao poraz
08.02.2026.•
1
Branko Blanuša, kandidat opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), na ponovljenim izborima za predsednika Republike Srpske (RS) večeras je priznao poraz.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena u Iranu na sedam godina zatvora
08.02.2026.•
0
Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena je u Iranu na sedam i po godina zatvora, saopštile su danas njene pristalice i advokat.
Ukrali 170 nagrađenih golubova
08.02.2026.•
0
Sud u Haseltu, 70 kilometara severoistočno od Brisela, osudio je osam članova rumunske bande lopova zbog krađe nagrađenih golubova.
Nekoliko dana nakon otpuštanja trećine novinara: Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku
08.02.2026.•
0
Izvršni direktor Vašington posta Vil Luis izjavio je u subotu da podnosi ostavku, tri dana pošto je taj ugledni američki list objavio otpuštanje trećine svoje redakcije.
Osumnjičeni za pokušaj atentata na ruskog generala Aleksejeva uhapšen u Dubaiju
08.02.2026.•
1
Izvršilac pokušaja atentata na general-potpukovnika ruske vojne obaveštajne službe Vladimira Aleksejeva priveden je u Dubaiju i predat je Rusiji.
Tri osobe umrle od otrovnih pečuraka u Kaliforniji, velikom broju drugih oštećena jetra
08.02.2026.•
2
Najmanje tri osobe su preminule, dok su još tri podvrgnute transplantaciji jetre nakon konzumiranja izuzetno otrovne pečurke zelene pupavke, saopštili su zdravstveni zvaničnici Kalifornije.
Objavljena fotografija na kojoj su Ilon Mask i Mark Zakerberg na večeri sa Džefrijem Epstinom
08.02.2026.•
9
Vlasnik kompanije Tesla i društvene mreže X Ilon Mask i osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg fotografisani su na večeri sa Džefrijem Epstinom nakon što je on osuđen za zlostavljanje dece.
Danas ponovljeni prevremeni izbori za predsednika na 136 biračkih mesta u Republici Srpskoj
08.02.2026.•
0
U Republici Srpskoj će danas, 8. februara, biti održani ponovljeni prevremeni izbori za predsednika na 136 biračkih mesta u 17 gradova i opština.
Troje ljudi u Moldaviji osuđeno zbog učešća u obukama u Srbiji i BiH u cilju stvaranja haosa na izborima
08.02.2026.•
1
Sud u Moldaviji je osudio tri osobe za učešće u obukama za subverzivne aktivnosti, održanim u Bosni i Hercegovini i Srbiji 2024. u sklopu nastojanja Rusije da podrije proevropsku orijentaciju Moldavije.
Severna Makedonija: Zaplenjeno oko 40 tona marihuane
07.02.2026.•
3
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Severne Makedonije saopštilo je danas da je zaplenjeno više od 40 tona droge u firmama za proizvodnju medicinskog kanabisa u Skoplju i istočnom regionu zemlje.
VIDEO: Sukobi na protestu protiv održavanja ZOI u Milanu
07.02.2026.•
0
Na protestu protiv Zimskih olimpijskih igara danas u Milanu došlo je do sukoba između demonstranata i policije.
Tri muškarca iz Skoplja osumnjičena kao članovi radikalne islamističke grupe
07.02.2026.•
0
Tužilaštvo za organizovani kriminal Severne Makedonije pokrenulo je danas istragu protiv tri muškarca iz Skoplja koji su osumnjičeni da su delovali kao radikalna islamistička grupa.
EU formira panevropske snage za borbu protiv šumskih požara
07.02.2026.•
1
Evropski komesar za klimu Vopke Hukstra saopštio je da će Evropska unija (EU) formirati panevropske snage od 300 vatrogasaca za borbu protiv šumskih požara.
Italija želi da mafijaše preseli na Sardiniju
07.02.2026.•
3
Plan italijanske vlade da trećina zatvorenika visokog rizika po režimu "41bis" bude preseljena na Sardiniju izazvao je zabrinutost među lokalnim stanovništvom i zvaničnicima.
U nedelju se na 136 biračkih mesta ponavljaju izbori za predsednika Republike Srpske
07.02.2026.•
0
Sutra će na 136 glasačkih mesta u 17 gradova i opština biti ponovljeni izbori za predsednika Republike Srpske, na osnovu odluke Centralne izborne komisije BiH koja je na tim biralištima utvrdila brojne nepravilnosti.
Pruge u Italiji oštećene tokom trajanja ZOI: Sumnja na anarhiste, isto uradili i u Francuskoj
07.02.2026.•
0
Tri železničke pruge oštećene su u Italiji, što se poklopilo sa početkom Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini.
Komentari 7
Plaćač poreza
Lazar
Amerikanci su oslobodili Zapadnu Evropu i stvarno ulozili u njenu ekonomiju (Marsalov plan), demokratiju i gradjanske slobode.
Istocnu Evropu su “oslobodili” Sovjeti i odmah nametnuli opresivan sistem u kome su vlast i privilegije "crvenih oslobodilaca" bili iznad gradjanskih sloboda.
Zadnjih decenija Amerikanci su doneli haos i nesrecu mnogim zemljama na Bliskom Istoku. Danas to vidimo u Gazi.
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar