Danas se obeležava 80 godina od iskrcavanja na Normandiju - jedan od ključnih momenata rata
Pre osamdeset godina, 6. juna 1944, Amerikanci, Britanci, kojima su bile pridružene i jedinice iz Kanade, Australije, Južne Afrike, kao i drugih zemalja, započeli su iskrcavanje u Normandiji.
Bio je to jedan od ključnih momenata Drugog svetskog rata, pošto je iskrcavanje označilo postepeno otvaranje još jednog fronta protiv Nemačke.
Još od 1941, zvanična Moskva naglašavala je predstavnicima zvaničnog Londona i Vašingtona neophodnost otvaranja drugog fronta na evropskom kontinentu, kako bi ratni napori Sovjetskog Saveza bili koliko-toliko rasterećeni.
Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil obavezali su se konačno sovjetskim saveznicima 1942. godine da će otvoriti drugi front. Planirano je da invazija usledi 1943, što je potom odlagano.
Iako su saveznici izvršili invaziju na Siciliju leta 1943, posle oslobođenja severnoafričkih francuskih poseda, Maroka, Alžira, Tunisa, što je dalje značilo da je novi front, u Italiji, otvoren, to zapravo nije bitno pomoglo Sovjetima, odnosno prilikama na Istočnom frontu.
Tek operacijom Overlord, stvaranjem fronta u Francuskoj, moglo se govoriti da su Sovjeti unekoliko rasterećeni.
Postojala je takođe svest u Vašingtonu i Londonu da se konačna bitka za Berlin približava, pa su viši ciljevi nalagali da se direktno učešće na terenu više ne odlaže.
Na insistiranje Amerikanaca kao lokacija za invaziju odabran je prostor koji podrazumeva najbrži pravac napredovanja ka Nemačkoj, odnosno Berlinu - Normandija.
Prethodno je bilo u opticaju više mogućih zona invazije, između ostalog i Balkan, što je odbačeno zbog odlučnog stava Amerikanaca.
Invaziji je takođe prethodilo više operacija zavaravanja Nemaca, s namerom da se oni uvere da iskrcavanje očekuju drugde. Invazija u Normandiju u Berlinu uglavnom nije smatrana verovatnom zbog činjenice da je taj pojas bio nepogodan a čvrsto utvrđen. Nemci su na obale Normandije postavili brojne čelične prepreke, izgrađena je mreža bunkera, utvrđenja, ogromne zone su minirane.
Operacija utvrđivanja međutim nikada nije okončana. Takođe, nemačka komanda više nije raspolagala dovoljnim brojem vojnika.
Planiranje invazije, pod rukovodstvom britanskog generala Frederika Morgana, započelo je marta 1943. Njegov plan je usvojen, da bi potom bio prilagođen, prerađen, tokom januara 1944.
Invazija na Normandiju bila je najveća desantna operacija u istoriji. Samo iskrcavanje, kodno ime bilo je Neptun, podrazumevalo je desant trupa, sa mora i iz vazduha, i zaposedanje prostora za dalji prihvat invazionih trupa.
Tog 6. juna 1944. 156.000 savezničkih vojnika prebačeno je preko La Manša. Nasuprot saveznicima na tom potezu nalazilo se oko 50.000 pripadnika nemačkih trupa.
Amfibijskom i vazdušnom desantu prethodila je masivna artiljerijska priprema iz vazduha, sa brodova, sa oko 12.000 letelica i oko 1.200 ratnih plovila.
Prevashodni cilj bilo je zaposedanje prostora na plažama, na pet lokacija, kako bi bio omogućen prihvat novih brojnijih snaga, odnosno obrazovan mostobran.
Invazionim trupama komandovao je britanski general Bernard Montgomeri. Vrhovni zapovednik savezničkih snaga u Evropi bio je američki general Dvajt Ajzenhauer.
Mornaričkim jedinicima zapovedao je admiral Bertram Remzi, koji je prethodno pokazao uspeh prilikom iskrcavanja u Severnoj Africi i na Siciliji. Činilo ih je 6.939 plovila, među njima 4.126 transportnih brodova i čamaca i 1.213 ratnih brodova.
Podršku iz vazduha, pod komandom maršala Traforda Li Melorija, činilo je 12.000 letelica. Pritom je za sam vazdušni desant poslužilo približno 1.000 transportnih aviona.
Izvršeno je oko 14.000 borbenih letova jurišne avijacije. Na utvrđene nemačke položaje, takozvani Atlantski bedem, bačeno je više od 10.000 tona bombi.
Uspehu iskrcavanja doprinele su i vremenske prilike. Nemci su verovali da po tako lošem vremenu iskrcavanje nije verovatno, pa su zapravo uhvaćeni nespremni.
Nemačkim snagama na tom potezu komandovao je feldmaršal Ervin Romel, koji se inače u vreme invazije nalazio u Nemačkoj, na proslavi rođendana supruge.
Padobranski desant približno 24.000 vojnika, Britanaca, Amerikanaca i Kanađana, dogodio se negde posle ponoći, prvih minuta 6. juna 1944. Iskrcavanje je započelo u 6.30. Zona invazije bila je dužine 80 kilometara, na pet sektora, plaža nazvanih Juta, Omaha, Sord, Džuno i Gold.
Pritom su teški vremenski uslovi remetili predviđen tempo. Snažan vetar pomerio je plovila dalje od predviđenih lokacija za iskrcavanje. Invazione trupe su sve vreme bile izložene jakim vatrenim dejstvima Nemaca. Posebno su velike žrtve bile u sektoru Omahe.
Tokom prvog dana planirani ciljevi nisu ostvareni, osim na zonama Džuno i Gold. Ipak, po cenu stravičnih žrtava, stvorena su uporišta na kopnu Normandije.
Tokom "Dana D" saveznički gubici bili su bitno veći od nemačkih. Iz stroja je izbačeno oko 10.000 savezničkih vojnika od čega je 4.414 poginulo.
Svih pet zona iskrcavanja povezano je tek 12. juna.
Potom je tokom naredne tri sedmice trajalo prikupljanje novih savezničkih trupa koje su pristizale. Bitka za Normandiju potrajala je zatim još dva meseca.
Izvesnu pomoć na terenu pružio je i francuski pokret otpora.
Postepeno, do kraja avgusta, u Francusku je bilo dopremljeno tri miliona savezničkih vojnika.
Pariz je oslobođen, posle sedmodnevnih operacija, 25. avgusta 1944.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Pet kandidata u trci za novog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija
29.03.2026.•
0
Novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) biće izabran ove godine na petogodišnji mandat koji počinje 1. januara 2027. godine, a kandidata mora da nominuje država članica UN.
U svetu sve više atomskog oružja, uprkos ugovoru o zabrani
29.03.2026.•
0
Nuklearne sile imale su početkom ove godine nešto manje od 10.000 atomskih bojevih glava spremnih za upotrebu i broj tog oružja u svetu raste već devet godina zaredom.
Papa: Rat se ne može opravdati pozivanjem na boga
29.03.2026.•
1
Papa Lav XIV je danas izjavio u Rimu da se rat ne može opravdati pozivanjem na boga.
Tramp vojskom preti Kubi, ona nudi odštetu nacionalizovanim američkim firmama
29.03.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp je ukazao na snagu američke vojske i upozorio da je "Kuba sledeća", dok su vlasti u Havani ponudile da daju odštetu za američke kompanije na Kubi nacionalizovane posle revolucije 1959.
Više od pola miliona jaja iz Srbije uništeno u Severnoj Makedoniji
29.03.2026.•
4
Agencija za hranu i veterinu (AHV) Severne Makedonije je saopštila da je uništeno 572.000 neobeleženih svežih jaja uvezenih iz Srbije.
Iran: Ako američki vojnici dođu, spalićemo ih
29.03.2026.•
3
Predsednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf je poručio Vašingtonu da će, ukoliko izvrše kopnenu invaziju na Iran, američki vojnici biti "spaljeni" i da će biti pojačani napadi na saveznike SAD.
Katolička crkva u Portugalu isplatiće 1,6 miliona evra žrtvama seksualnog zlostavljanja
29.03.2026.•
1
Portugalska biskupska konferencija katoličke crkve saopštila je da će 57 žrtava, koje su seksualno zlostavljali sveštenici, dobiti ukupno 1,6 miliona evra odštete.
VIDEO: Protesti "Bez kraljeva" protiv Trampove haotične politike održani u više od 3.000 gradova u SAD
29.03.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama u subotu su u više od 3.000 gradova održani masovni protesti "Bez kraljeva", na kojima su učesnici izrazili neslaganje sa politikom koju vodi američki predsednik Donald Tramp.
Tramp razmatra novi model za NATO po principu "plati da učestvuješ"
29.03.2026.•
4
Predsednik SAD Donald Tramp razmatra reorganizaciju NATO-a primenom modela "plati da učestvuješ" ("pay to play"), koji bi ograničio pravo saveznika da donose odluke ukoliko ne ispunjavaju američke zahteve za finansiranje
Sprečen teroristički napad ispred Banke Amerike u Parizu
28.03.2026.•
0
Pripadnici brigade za borbu protiv kriminala (BAC) francuske policije sprečili su teroristički napad u osmom arondismanu u Parizu, ispred zgrade Banke Amerike, javljaju francuski mediji.
Protest u Londonu protiv jačanja političke desnice
28.03.2026.•
2
Desetine hiljada demonstranata izašle su danas na ulice Londona u okviru marša pod nazivom "Marš za zaustavljanje krajnje desnice".
Najveći ratni brod, američki nosač aviona "Džerald R. Ford" uplovio u Split
28.03.2026.•
27
Američki nosač aviona Džerald R. Ford, najveći sagrađeni ratni brod, uplovio je u Split, saopštilo je danas hrvatsko Ministarstvo odbrane.
Najmanje 20 američkih vojnika ranjeno u iranskim napadima na saudijsku vazdušnu bazu
28.03.2026.•
0
Najmanje 20 američkih vojnika ranjeno je u iranskim napadima na saudijsku vazdušnu bazu u protekloj nedelji, rekli su izvori novinske agencije AP.
Kalas najavila da će u utorak sa ministrima spoljnih poslova EU posetiti Kijev
27.03.2026.•
0
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas najavila je da će 31. marta posetiti Kijev kako bi se sastala sa ministrom spoljnih poslova Andrijem Sibihom, zajedno sa drugim ministrima spoljnih poslova EU.
Iranski nuklearni objekti danas bili meta napada
27.03.2026.•
0
Iranski nuklearni objekti su danas bili meta napada, svega nekoliko sati pošto je Izrael zapretio da će "eskalirati i proširiti" vojne operacije protiv Irana.
Šefovi diplomatija G7 zahtevaju prestanak napada na civile u iranskom ratu
27.03.2026.•
1
Ministri spoljnih poslova Grupe sedam pozvali su danas u zajedničkom saopštenju na momentalni prekid napada na civile i civilnu infrastrukturu u iranskom ratu.
"Cena glasa": Optužbe na račun Orbanove vlade za kupovinu glasova
27.03.2026.•
3
Vlada Viktora Orbana u Mađarskoj optužena je za masovno zastrašivanje birača u filmu objavljenom u četvrtak, uoči parlamentarnih izbora 12. aprila na kojima vladajuća stranka zaostaje u anketama javnog mnjenja.
Grupa povezana sa Iranom hakovala mejl direktora FBI
27.03.2026.•
0
Hakeri povezani sa Iranom tvrde da su kompromitovali lični imejl direktora FBI-ja Kaša Patela i na internetu objavili fotografije i druga dokumenta, prenosi Rojters.
Iranski predsednik: Poruke Putina i podrška Rusa nas inspirišu u ovom ratu
27.03.2026.•
4
Iranski predsednik Masud Pezeškijan pohvalio je poruke ruskog predsednika Vladimir Putin i podršku Moskve, dok se rat u Iranu nastavlja.
Nevreme pogodilo Zagreb: Povređeno više osoba, oštećeni objekti, otkazana nastava
27.03.2026.•
0
Nekoliko osoba povređeno je u nevremenu koje je zahvatilo područje Zagreba gde jak olujni vetar stvara velike probleme.
Lavrov: Amerikanci žele da preuzmu gasovode Severni tok
27.03.2026.•
1
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da SAD nastoje da preuzmu kontrolu nad gasovodima Severnog toka u Baltičkom moru, koji su oštećeni u nerazjašnjenim eksplozijama u septembru 2022. godine.
Komentari 7
Plaćač poreza
Lazar
Amerikanci su oslobodili Zapadnu Evropu i stvarno ulozili u njenu ekonomiju (Marsalov plan), demokratiju i gradjanske slobode.
Istocnu Evropu su “oslobodili” Sovjeti i odmah nametnuli opresivan sistem u kome su vlast i privilegije "crvenih oslobodilaca" bili iznad gradjanskih sloboda.
Zadnjih decenija Amerikanci su doneli haos i nesrecu mnogim zemljama na Bliskom Istoku. Danas to vidimo u Gazi.
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar