Danas se obeležava 80 godina od iskrcavanja na Normandiju - jedan od ključnih momenata rata
Pre osamdeset godina, 6. juna 1944, Amerikanci, Britanci, kojima su bile pridružene i jedinice iz Kanade, Australije, Južne Afrike, kao i drugih zemalja, započeli su iskrcavanje u Normandiji.
Bio je to jedan od ključnih momenata Drugog svetskog rata, pošto je iskrcavanje označilo postepeno otvaranje još jednog fronta protiv Nemačke.
Još od 1941, zvanična Moskva naglašavala je predstavnicima zvaničnog Londona i Vašingtona neophodnost otvaranja drugog fronta na evropskom kontinentu, kako bi ratni napori Sovjetskog Saveza bili koliko-toliko rasterećeni.
Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil obavezali su se konačno sovjetskim saveznicima 1942. godine da će otvoriti drugi front. Planirano je da invazija usledi 1943, što je potom odlagano.
Iako su saveznici izvršili invaziju na Siciliju leta 1943, posle oslobođenja severnoafričkih francuskih poseda, Maroka, Alžira, Tunisa, što je dalje značilo da je novi front, u Italiji, otvoren, to zapravo nije bitno pomoglo Sovjetima, odnosno prilikama na Istočnom frontu.
Tek operacijom Overlord, stvaranjem fronta u Francuskoj, moglo se govoriti da su Sovjeti unekoliko rasterećeni.
Postojala je takođe svest u Vašingtonu i Londonu da se konačna bitka za Berlin približava, pa su viši ciljevi nalagali da se direktno učešće na terenu više ne odlaže.
Na insistiranje Amerikanaca kao lokacija za invaziju odabran je prostor koji podrazumeva najbrži pravac napredovanja ka Nemačkoj, odnosno Berlinu - Normandija.
Prethodno je bilo u opticaju više mogućih zona invazije, između ostalog i Balkan, što je odbačeno zbog odlučnog stava Amerikanaca.
Invaziji je takođe prethodilo više operacija zavaravanja Nemaca, s namerom da se oni uvere da iskrcavanje očekuju drugde. Invazija u Normandiju u Berlinu uglavnom nije smatrana verovatnom zbog činjenice da je taj pojas bio nepogodan a čvrsto utvrđen. Nemci su na obale Normandije postavili brojne čelične prepreke, izgrađena je mreža bunkera, utvrđenja, ogromne zone su minirane.
Operacija utvrđivanja međutim nikada nije okončana. Takođe, nemačka komanda više nije raspolagala dovoljnim brojem vojnika.
Planiranje invazije, pod rukovodstvom britanskog generala Frederika Morgana, započelo je marta 1943. Njegov plan je usvojen, da bi potom bio prilagođen, prerađen, tokom januara 1944.
Invazija na Normandiju bila je najveća desantna operacija u istoriji. Samo iskrcavanje, kodno ime bilo je Neptun, podrazumevalo je desant trupa, sa mora i iz vazduha, i zaposedanje prostora za dalji prihvat invazionih trupa.
Tog 6. juna 1944. 156.000 savezničkih vojnika prebačeno je preko La Manša. Nasuprot saveznicima na tom potezu nalazilo se oko 50.000 pripadnika nemačkih trupa.
Amfibijskom i vazdušnom desantu prethodila je masivna artiljerijska priprema iz vazduha, sa brodova, sa oko 12.000 letelica i oko 1.200 ratnih plovila.
Prevashodni cilj bilo je zaposedanje prostora na plažama, na pet lokacija, kako bi bio omogućen prihvat novih brojnijih snaga, odnosno obrazovan mostobran.
Invazionim trupama komandovao je britanski general Bernard Montgomeri. Vrhovni zapovednik savezničkih snaga u Evropi bio je američki general Dvajt Ajzenhauer.
Mornaričkim jedinicima zapovedao je admiral Bertram Remzi, koji je prethodno pokazao uspeh prilikom iskrcavanja u Severnoj Africi i na Siciliji. Činilo ih je 6.939 plovila, među njima 4.126 transportnih brodova i čamaca i 1.213 ratnih brodova.
Podršku iz vazduha, pod komandom maršala Traforda Li Melorija, činilo je 12.000 letelica. Pritom je za sam vazdušni desant poslužilo približno 1.000 transportnih aviona.
Izvršeno je oko 14.000 borbenih letova jurišne avijacije. Na utvrđene nemačke položaje, takozvani Atlantski bedem, bačeno je više od 10.000 tona bombi.
Uspehu iskrcavanja doprinele su i vremenske prilike. Nemci su verovali da po tako lošem vremenu iskrcavanje nije verovatno, pa su zapravo uhvaćeni nespremni.
Nemačkim snagama na tom potezu komandovao je feldmaršal Ervin Romel, koji se inače u vreme invazije nalazio u Nemačkoj, na proslavi rođendana supruge.
Padobranski desant približno 24.000 vojnika, Britanaca, Amerikanaca i Kanađana, dogodio se negde posle ponoći, prvih minuta 6. juna 1944. Iskrcavanje je započelo u 6.30. Zona invazije bila je dužine 80 kilometara, na pet sektora, plaža nazvanih Juta, Omaha, Sord, Džuno i Gold.
Pritom su teški vremenski uslovi remetili predviđen tempo. Snažan vetar pomerio je plovila dalje od predviđenih lokacija za iskrcavanje. Invazione trupe su sve vreme bile izložene jakim vatrenim dejstvima Nemaca. Posebno su velike žrtve bile u sektoru Omahe.
Tokom prvog dana planirani ciljevi nisu ostvareni, osim na zonama Džuno i Gold. Ipak, po cenu stravičnih žrtava, stvorena su uporišta na kopnu Normandije.
Tokom "Dana D" saveznički gubici bili su bitno veći od nemačkih. Iz stroja je izbačeno oko 10.000 savezničkih vojnika od čega je 4.414 poginulo.
Svih pet zona iskrcavanja povezano je tek 12. juna.
Potom je tokom naredne tri sedmice trajalo prikupljanje novih savezničkih trupa koje su pristizale. Bitka za Normandiju potrajala je zatim još dva meseca.
Izvesnu pomoć na terenu pružio je i francuski pokret otpora.
Postepeno, do kraja avgusta, u Francusku je bilo dopremljeno tri miliona savezničkih vojnika.
Pariz je oslobođen, posle sedmodnevnih operacija, 25. avgusta 1944.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Slučaj Epstin u Francuskoj: Tužilaštvu se javilo desetak novih žrtava
17.05.2026.•
0
Parisko tužilaštvo otvorilo je opsežnu istragu zbog "trgovine ljudima" nakon što je američka vlada objavila hiljade dokumenata koji su pripadali Epstinu, koji je preminuo 2019. godine.
Netanjahu sazvao bezbednosni kabinet uoči razgovora sa Trampom
17.05.2026.•
0
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sazvao je danas sastanak bezbednosnog kabineta, uoči najavljenog razgovora sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, do koga bi trebalo da dođe do kraja dana.
Istraga u predškolskim ustanovama zbog zlostavljanja u Parizu, suspendovano 78 zaposlenih
17.05.2026.•
0
Parisko tužilaštvo otvorilo je istragu u ukupno 84 predškolske ustanove, 20 osnovnih škola, kao i desetak vrtića, nakon brojnih svedočenja i izveštaja o mogućem nasilju tokom vannastavnih aktivnosti u ovim institucijama
Tramp uputio nove pretnje Iranu
17.05.2026.•
0
Američki predsednik Donald Tramp ponovo je večeras uputio pretnje Iranu, pozivajući lidere te zemlje da brzo "deluju".
Mermer, zlatni plafoni i terase: Mađar traži ostavku predsednika Vrhovnog suda
17.05.2026.•
4
Mađarski premijer Peter Mađar pozvao je danas predsednika Vrhovnog suda Andraša Vargu da odmah podnese ostavku, optužujući ga da živi u luksuzu na račun javnih sredstava.
Papa osniva komisiju za veštačku inteligenciju: "Briga crkve za dostojanstvo svakog ljudskog bića"
17.05.2026.•
0
Papa Lav XIV pokrenuo je novu vatikansku komisiju za veštačku inteligenciju, posebno telo koje će koordinisati odgovor Katoličke crkve na ubrzani razvoj AI tehnologija i njihove posledice po društvo.
UNHCR: Više od polovine ukrajinskih izbeglica ostaje u Evropi do 2029. godine
17.05.2026.•
0
U svetlu toka ovogodišnjeg rusko-ukrajinskog rata, više od polovine trenutnog broja ukrajinskih izbeglica ostaće u Evropi do kraja 2029. godine, saopštio je Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR).
Krađe iz crkava u Francuskoj sve češće: U Parizu ukradena srebrna figura Hrista
17.05.2026.•
0
Srebrna figura Hrista na drvenom raspeću ukradena je u subotu oko 16 časova iz crkve Sen Žermen de Pre u Parizu, preneli su danas francuski mediji.
VIDEO: Funkcioner u BiH svoju novu funkciju proslavio okretanjem teleta na ražnju u školskom dvorištu
17.05.2026.•
3
Pomoćnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) Boris Spasojević svoju novu funkciju proslavio je tako što je u dvorištu Srednje ugostiteljsko-turističke škole u Banjaluci na ražnju okrenuo tele.
SAD vratile sankcije na rusku naftu posle isteka izuzeća
17.05.2026.•
0
Administracija Donalda Trampa pustila je da istekne kontroverzno izuzeće od sankcija na rusku naftu koja se isporučuje morem.
Senat blokirao milijardu dolara za Trampovu balsku dvoranu
17.05.2026.•
1
Predlog za izdvajanje milijardu dolara za dodatne mere bezbednosti u kompleksu Bele kuće i novu balsku dvoranu predsednika Donalda Trampa nije u skladu sa proceduralnim pravilima Senata.
SZO proglasila epidemiju ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi
17.05.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) danas je proglasila epidemiju ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi i "vanredno stanje od međunarodnog značaja u javnom zdravstvu".
Nove sintetičke droge se dostavljaju kurirskim službama u Srbiji i regionu
17.05.2026.•
0
Sintetičke droge iz grupe nitazena, koje su i do 500 puta jače od heroina, lako se naručuju preko interneta i dostavljaju poštom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, otkriva sarajevski portal Detektor.
Orban: Mađar priča gluposti, ojačali smo Mađarsku
17.05.2026.•
15
Bivši mađarski premijer Viktor Orban odbacio je optužbe novog premijera Mađarske Petera Mađara da je prethodna vlast, tokom 16 godina upravljanja državom, "opljačkala zemlju".
U Evropi samo Poljaci podržavaju američko vojno prisustvo
17.05.2026.•
0
Većina Evropljana protivi se vojnim bazama SAD u njihovim zemljama, osim Poljske gde većina podržava veće američko prisustvo, pokazalo je novo istraživanje.
Bivši britanski ministar zdravlja planira da se kandiduje za premijera
16.05.2026.•
0
Očekuje se da će bivši britanski ministar zdravstva i socijalne zaštite iz redova laburista Ves Striting narednih nedelja formalno krenuti u borbu za premijersku funkciju i smenu Kira Starmera, piše Gardijan.
Zemljotres jačine 5,7 stepeni pogodio Solomonska ostrva
16.05.2026.•
0
Zemljotres jačine 5,7 stepeni Rihterove skale pogodio je danas Solomonska ostrva u Tihom okeanu, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Putin u poseti Kini, sastaje se sa Si Đinpingom
16.05.2026.•
0
Predsednik Rusije Vladimir Putin sastaće se sa kineskim predsednikom Si Đinpingom sledeće nedelje u Pekingu, saopštio je Kremlj.
Avion u Splitu tokom uzletanja skrenuo s piste, nema povređenih
16.05.2026.•
0
Avion "Kroacija Erlajnsa" na redovnoj liniji Split-Frankfurt danas je tokom uzletanja skrenuo s piste, ali nije povređen niko od 132 putnika, dva pilota i tri člana kabinskog osoblja.
Studija: Skoro polovina tržišta e-cigareta u Evropi iz neregularnih izvora
16.05.2026.•
0
Nemačka studija Fraunhofer instituta (Fraunhofer Institute for Integrated Circuits) pokazala je da 48 odsto evropskog tržišta e-cigareta čine proizvodi iz neregularnih izvora.
Najmanje osam poginulih u sudaru voza, autobusa i automobila u Bangkoku
16.05.2026.•
0
Osam ljudi je danas poginulo u Bangkoku u sudaru teretnog voza, autobusa gradskog prevoza, nekoliko automobila i motocikala, prenose lokalni mediji.
Komentari 7
Plaćač poreza
Lazar
Amerikanci su oslobodili Zapadnu Evropu i stvarno ulozili u njenu ekonomiju (Marsalov plan), demokratiju i gradjanske slobode.
Istocnu Evropu su “oslobodili” Sovjeti i odmah nametnuli opresivan sistem u kome su vlast i privilegije "crvenih oslobodilaca" bili iznad gradjanskih sloboda.
Zadnjih decenija Amerikanci su doneli haos i nesrecu mnogim zemljama na Bliskom Istoku. Danas to vidimo u Gazi.
Zamenik zamenika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar