Finansiranje rata: Šta kada ponestaje novca?

Rat je skupa stvar, košta i to žestoko. Vidi se to i na primeru sukoba u Ukrajini za koji je Kijevu odavno ponestalo domaćih resursa. Manjka svega, novca ponajviše.
Finansiranje rata: Šta kada ponestaje novca?
Foto: Beta (AP Photo/Michael Shtekel)

Stoga se Ukrajina snažno oslanja na novac koji pristiže iz inostranstva. Svakako da su SAD i EU daleko najizdašniji finansijeri, bilo slanjem oružja, municije i vojne opreme, bilo pozajmljivanjem novca koji je većim delom takođe usmeravan na vojne potrebe.

Najveći državni fond
 
Međutim, novi predsednik SAD Donalnd Tramp manje je voljan da finansiranjem produžava rat na istoku Evrope i teži da najmoćniju zemlju na svetu što više vrati američkom kontinentu. 
 
Države Evropske unije, baš kao i Velika Britanija su i same u krizi, pa im je sve teže odvajati novac za Ukrajinu. Postavilo se pitanje novog finansijera i iznađen je u Norveškoj, evropskoj zemlji sa najvećim nacionalnim BDP po glavi stanovnika.
Najsevernija država Evrope je i vlasnik najvećeg državnog fonda u koji od 1990. godine prikuplja prihod od prodaje gasa i nafte. Trenutno je "težak" 1.700 milijardi evra i novac je uložen u nekretnine i akcije oko 300 vodećih svetskih kompanija. 
 
Uloga fonda je da veći deo prihoda od prodaje fosilnih goriva usmeri narednim generacijama, a država godišnje može na budžetske potrebe da preusmeri najviše tri odsto trenutne vrednosti fonda, što je u ovom trenutku oko 50 milijardi evra. Smisao ovog pravila je da se izbegne inflacija i vodi uravnotežena politika kursa domaće valute. Postoje, dakle, prepreke komotnoj upotrebi fonda.
 
Ratni vanredni prihodi
 
Koliko je nestašica para u Evropi velika vidi se i po nameri da se za finansiranje rata koristi zaplenjena ruska imovina, preciznije oko 200 milijardi evra koliko je Rusija držala najvećim delom u jednoj klirinškoj kući iz Belgije. O tome se dugo priča, a razlog nećkanju je to što su i evropski pravnici stava da bi to bio prekršaj upravo evropskog prava. 
 
Jer reč je o, laički kazano, ukradenom novcu i lopov bi još hteo da plen ulaganjem dodatno oplodi. Posebno se protivila Belgija procenjujući da bi u budućnosti mogla snositi teret sudske presude. Od ostalih članica Evropske unije je tražila da, srazmerno snazi, participiraju u snošenju troškova eventualne sudske presude. Tu su se evropske države, izgleda, ozbiljnije zamislile i, bar privremeno, odustale od želje da raspolažu tuđim novcem.
Na scenu stupa Danska i na sto stavlja predlog da novi finansijer bude Norveška. Argumentacija je da je Norveška ne samo najbogatija, već i, sticajem okolnosti, najveći "dobitnik" sukoba između Rusije i Ukrajine. Kako je, zbog ovog rata, Evropska unija odustala od nabavke gasa i nafte iz Rusije, Norveška, jedini ozbiljan izvoznik fosilnih goriva na Starom kontinentu, vanredno je prihodovala po osnovu drastično uvećane prodaje evropskim državama.  
 
Vlasti jedva dočekale
 
Red je, saglasni su Danska i ostale članice EU, da se deo vanrednog prihoda presumeri na pomoć ratom ugroženoj Ukrajini. Daleko od toga da vlada u Oslu nije i do sada prilično velike svote slala u Kijev, samo u toku prve dve godine oko 16,1 milijardu evra. Ipak, to je, zapažaju Danci, tek 0,7 odsto nacionalnog BDP, dok za iste potrebe Danska izdvaja dva, Estonija čak 2,2 odsto sopstvenog BDP. Red je da bogati sused izdvaja više.
 
I same norveške vlasti kao da su jedva dočekale predlog o većoj podršci Kijevu. Parlament je brzo usvojio plan o uvećanju pomoći Ukrajini, a za predlog su glasale i gotovo sve opozicione stranke. Pitanje je samo način pomoći. Predlog je da se iz državnog fonda izdvoji stotinak milijardi i pošalje u Kijev, a ovakva izvedba ne bi izazvala podsticaj na inflaciju jer novac ne bi bio upotrebljen u norveškoj ekonomiji.
 
Novca za rat uvek ima
 
Alternativa je da Ukrajina na finansijskom tržištu pozajmi 100 milijardi evra, dok bi jemac bio upravo norveški državni fond. Teško da iko računa da ratom osakaćena ukrajinska privreda može vratiti ovoliku pozajmicu, pa se norveška garancija tumači kao spremnost Osla da na sebe preuzme znatan deo ratnih troškova Ukrajine.
 
Evropska unija još nije odlučila koliko će i na koji način i naredne godine podržati Kijev, ali nema još previše vremena za nećkanje. Mora se u narednih mesec dana, do božićnih praznika, odlučiti hoće li potrošiti zaplenjeni ruski novac ili će u Kijev pristići novac iz Osla. U svakom slučaju, ispostavlja se da se za finansiranje rata novac uvek pronađe, čak i kada se vodeće zemlje Unije nalaze u ozbiljnoj finansijskoj krizi.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Nikola Sarkozi pušten iz zatvora

Apelacioni sud u Parizu odlučio je da pusti iz zatvora bivšeg predsednika Francuske Nikolu Sarkozija i da ga stavi pod sudski nadzor.