Ima li rešenja za NIS: Dok se veliki dogovore

Kriza u vezi sa vlasništvom Naftne industrije Srbije se približava, iako je u više navrata poručivano da je krajnje vreme da se situacija razreši.
Ima li rešenja za NIS: Dok se veliki dogovore
Foto: 021.rs
Mada je ministarka Handanović za ponedeljak popodne najavila odgovor MOL-a na srpski predlog o budućim vlasničkim odnosima u Naftnoj industriji Srbije, javnost još nije obaveštena o stavu mađarske kompanije koja mesecima pokušava da u svoje okrilje privuče i vodeće preduzeće južnog suseda. 
 
Nije lako budimpeštanskim naftašima, potencijalna akvizicija je u većinskom vlasništvu ruske firme Gaspromnjeft, država Srbija je partner po osnovu prava preče kupovine, pa trgovine nema bez pristanka i Beograda.
Potvrda i iz SAD
 
To, međutim, nije sve - sa aranžmanom mora da se saglase i SAD, pošto se o kupoprodaji ne bi ni pomišljalo da najmoćnija sila sveta nije zatražila da ruske naftne kompanije - kako državne, tako i privatne - napuste evropsko tržište. Nije lako razgovarati sa tri partnera da su i od zlata, a nisu. Naprotiv, svako eventualnoj prodaji pristupa sa ciljem da maksimalno zaštiti sopstveni interes, a on kada su u pitanju energetski poslovi nikada nije mali.
 
Na potencijalnu promenu vlasnika NIS-a nije dovoljno gledati kao na rutinsku trgovinu, reč je o međusobnoj borbi dve moćne naftne sile za što snažnije prisustvo na Starom kontinentu. Rat u Ukrajini Ameri su shvatili kao priliku da ponovo zagospodare u naftnoj trgovini, pa su vratolomnom akcijom u Venecueli Rusiju potisnuli sa latinoameričkog tržišta, dok su za povratak na evropsko odabrali nešto drugačiju strategiju. Zapretili su prekidom saradnje i evropske države su brzometno reagovale poslušnički, te su Nemačka i Bugarska preuzele upravljanje ruskim preduzećima.
Višak rafinerija
 
Mnogi su računali da će ruske firme prodati evropske filijale, ali do sada nije zabeležen niti jedan takav slučaj. Sve se svelo na, pravno poprilično sporno, preuzimanje od strane države domaćina, jedino je u Srbiji "Gaspromnjeft" gotovo od starta, pre više od godinu dana, otvorio mogućnost prodaje. Zapravo, reč je o pokušaju mađarskog MOL-a da otkupi rusko većinsko vlasništvo u NIS-u. 
 
Dobri rusko-mađarski odnosi tokom 16 godina neprekidne vladavine Viktora Orbana izgradili su veliko poverenje i među naftnim kompanijama iz dve zemlje, pa se u javnosti ustalilo mišljenje kako bi MOL, kada se rusko-evropski odnosi primire, uzvratio trgovinu. Bilo bi to privremeno ustupanje, dok, po Rusiju, ne dođu bolja vremena.
 
  
 
Kupovinom NIS-a MOL bi, praktično, postao gotovo monopolista na regionalnom tržištu (Mađarska, Slovačka, Hrvatska, BiH i Srbija) i kupovina je poslovno više nego razumljiva. No, trebalo je da se sastavi ugovor koji bi bio prihvaćen i od Amerikanaca, a da kasnije ostavi varijantu sa povratkom srpske kompanije u ruske ruke. 
 
Tu je, naravno, i Srbija sa zahtevom da NIS i pod novim vlasnikom bude uspešan kao i za vreme ruskog vođenja. Nije dolazilo u obzir smanjivati aktivnost naftne kompanije. Naime, MOL ima tri prerađivača, rafinerije u Budimpešti, Bratislavi i na Rijeci, ukupnog kapaciteta prerade od 20 miliona tona sirove nafte. Više nego dovoljno za potrebe kompanije, pa joj pančevačka rafinerija kapaciteta 4,85 miliona tona prerade baš i nije neophodna.
Srpsko viđenje NIS-a
 
Sa druge strane, za Srbiju je oslonac na dizel i benzin iz domaće prerade finansijski mnogo povoljnija priča nego da goriva direktno nabavljaju na tržištu. Tu je i oko 3.500 zaposlenih u rafineriji, a prerada je potrebna i kako bi se ovde proizvodila osnovna sirovina za "Petrohemiju", firmu koja zapošljava blizu 2.200 radnika i čiji su proizvodi polazni za rad preko 130 plastičarskih firmi u Srbiji.
 
Mađari su, pak, u planu imali rad pančevačke rafinerije smanjenog kapaciteta i na pojedinim tehnološkim fazama. Srpska strana je ovakav plan rada rafinerije doživela kao najavu postupnog sužavanja proizvodnog programa i svođenja na krajnje oskudan biznis.
 
Ministarka Handanović je bez okolišanja procenila da bi takva orijentacija pančevačku rafineriju uvela u poslovanje sa stalno rastućim gubitkom, do ukidanja. Takvom pretećem toku događaja ponudila je sopstveno viđenje pozicije rafinerije Pančevo u sklopu MOL-u. U suprotnom, država Srbija nema druge nego da aktivira pravo preče kupovine.
 
MOL na meti Rusa
 
Rusija se nije mešala u određivanje pozicije NIS-a u okviru MOL-a. Razlog nije samo u uverenju da će partner vratiti firmu kada politička situacija u Evropi postane manje rusofobična. Zapravo, Moskvi ne bi previše smetalo ni da NIS trajno ostane u okviru MOL-a. 
 
Razlog je u dobro čuvanoj biznis-tajni o planu ruske strane da, u boljim vremenima, kupe ceo MOL, zajedno sa NIS-om i drugim kompanijama koje bi mađarski naftaši u međuvremenu pokupovali. Čekali su parlamentarne izbore u Mađarskoj.
 
Ali, birači su 12. aprila izglasali nepoverenje Orbanu i od tada je veći posao između dve firme teško zamisliti. Možda novi premijer Mađarske i nije protivan saradnji sa Moskvom kada su energenti u pitanju, ali ima obaveze prema onima koji su mu gotovo nezabeleženom podrškom i te kako pomogli da sruši bezmalo večnog prethodnika.
 
  
 
Odšteta tri milijarde evra
 
Da kupoprodaja između "Gaspromnjefta" i "MOL"-a sada odlazi u zaborav shvatili su i ljudi od biznisa. Mada se mesecima niko nije javljao, posle promene političkog ambijenta u Budimpešti pomislili su da bi možda mogli doći do nekog aranžmana sa Rusima. Ukupno je poslednjih dana stiglo pet ponuda, od onih koji love u mutnom do solidnih firmi. 
Ali, teško da će išta biti od posla. Ruska strana je NIS bila voljna da proda MOL-u samo stoga što je nameravala da potom kupi celu mađarsku kompaniju. No, posle parlamentarnih izbora i promenjene političke slike u Mađarskoj teško da će išta biti od aranžmana.
 
Rusi nemaju u planu da se odreknu svoje dobre firme, izlazak na evropsko tržište je ono što su decenijama pripremali i poslovno bi bilo apsurdno povući se. Nedavno je privatna ruska kompanija „Lukoil“ tužila Vladu Bugarske zato što je preuzela upravljanje Lukoilovom firmom u ovoj državi i kao obeštećenje traži tri milijarde evra. 
 
Da bude jasno, reč je o nadoknadi štete za otprilike 15 meseci kako bugarska filijala nije pod nadzorom ruske centrale. „Lukoil“ i ne spominje reč prodaja, a iz postupka se vidi da se i dalje smatra vlasnikom i bez pomisli da je proda. Biti prisutan na evropskom tržištu je imperativ u naftnom biznisu.
 
Država je loš vlasnik
 
Postavlja se pitanje kako će u izmenjenoj situaciji reagovati SAD. Poslednjih meseci bili su primetno tiši i kao da su shvatili da bi do pre koju godinu zahtev da neko napusti tržište u svetskoj biznis zajednici bio dočekan sa negodovanjem i snažnim protivljenjem. Svojevrsno nasilništvo može da se ispoljava samo kada uobičajeni međunarodni standardi ne važe, a međudržavne institucije ne funkcionišu. Srećom, takva vremena, ipak, ne traju predugo.
 
Nove okolnosti mogu biti izazov za Srbiju. Ukoliko tok daljih događanja bude takav da rad NIS-a ili pančevačke rafinerije dođe u pitanje, država će morati reagovati i na neki način, kupovinom ili nacionalizacijom, NIS vratiti u vlasništvo. U srpskoj javnosti ima dosta onih koji zagovaraju ovakav epilog. Ali, prisetimo se dok je bio pod paskom države NIS je bio veliki gubitaš i u momentu prodaje ruskom vlasniku dugovao je 973 miliona evra. 
 
Tek da vidimo kakav je država Srbija vlasnik, a u šta se možemo i danas uveriti kada analiziramo EPS i druga državna preduzeća. Za građane ove zemlje mnogo je bolje rešenje da bude kao do pre nekoliko godina kada je NIS vodio sposoban vlasnik, a firma godinama bila najbolja srpska kompanija i neprekidno se razvijala.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet