AP: Oko pola miliona mrtvih za četiri godine rata u Ukrajini

Agencija AP napravila je pregled rata u Ukrajini od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, navodeći da je, prema nezvaničnim podacima, do sada poginulo gotovo pola miliona ljudi.
AP: Oko pola miliona mrtvih za četiri godine rata u Ukrajini
Foto: Beta (AP/Evgeniy Maloletka)
Procena vojnika poginulih, ranjenih ili nestalih na obe strane, prema prošlomesečnom izveštaju tink tenka Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) pokazuje da je Rusija imala 1,2 miliona vojnih žrtava, uključujući do 325.000 mrtvih između februara 2022. i decembra 2025. godine.
 
Rusija nije objavila podatke o poginulim na bojištima od januara 2023. kada je saopštila da je više od 80 vojnika poginulo u jednom ukrajinskom napadu, čime je broj poginulih koje je Moskva potvrdila došao na nešto iznad 6.000.
CSIS procenjuje da je u Ukrajni bilo između 500.000 do 600.000 vojnih žrtava, uključujuči 140.000 mrtvih.
 
Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski je ranije ovog meseca rekao da je u ratu poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika a dodao je da se mnogi vode kao nestali.
Ni Moskva ni Kijev ne daju blagovremene podatke o vojnim gubicima, a nezavisna provera nije moguća, navodi AP.
 
Misija za nadzor organizacije UN za ljudska prava dala je podatke o civilnim žrtvama, mada kaže da je taj broj verovatno manji nego što je stvarno poginlo.
U izveštaju iz decembra UN su saopštile da je više od 40.600 civila povređeno od početka ruske invazije.
 
Prema UN prošla godina bila je najsmrtonosnija za civile u Ukrajini od 2022. godine, uz podatak da je u ratu poginulo najmanje 763 dece.
 
U 2025. godini u sukobu je poginulo 2.514 civila a povređeno je 12.142, što je 31 odsto više nego broj civilnih žrtava u 2024. godini.
 
Institut za proučavanje rata dao je podatke o procentu ukrajinske teritorije koju je okupirala Rusija.
 
Tokom prošle godine Rusija je zauzela samo 0,79 odsto ukrajinske teritorije, saopštio je taj institut sa sedištem u Vašingtonu u izveštaju dostavljenom ranije ovog meseca za AP, naglašavajući da su moskovske snage ostvarile mali napredak uprkos ogromnim gubicima u broju vojnika i količini opreme.
 
Pre početka invazije Rusija je imala pod kontrolom sedam odsto Ukrajinske teritorije, uključujuči Krim i delove Donjecka i Luganska, oblasti na istoku, gde su se separatisti koje podržava Moskva borili protiv ukrajinske vojske, rekli su ukrajinski zvaničnici i zapadni analitičari.
 
Nemački institut Kil, koji prati pomoć pruženu Kijevu dao je podatke o procentualnom padu strane vojne pomoći Kijevu prošle godine, u poređenju sa godišnjim prosekom između 2022. i 2024. godine.
 
Američki predsednik Donald Tramp prestao je da šalje oružje koje plaćaju SAD Ukrajini kada je preuzeo vlast pre malo više od godinu dana, naveo je institut Kil. Evropske zemlje u nastojanju da nadoknade tu razliku povećale su vojnu pomoć prošle godine za 67 odsto, u poređenju sa periodom 2022-2024,saopštio je institut u izveštaju objavljenom ovog meseca.
 
Strana humantiarna pomoć Ukrajini smanjena je za pet odsto prošle godine u poređenju sa prosekom u prethodne tri godine, naveo je institut. 
 
UN su dale podatke o broju ukrajinskih civila koji su napustili zemlju.
 
Prema UN kancelariji u Ukrajini u izveštaju iz decembra  oko 5,3 miliona Ukrajinaca je izbeglo u Evropu, a pored toga raseljeno je oko 3,7 miliona Ukrajinaca primoranih da napuste svoje domove i da se presele drugde unutar zemlje. 
 
Ukrajina je pre rata imala više od 40 miliona stanovnika.
 
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji bilo je 2.347  napada na zdravstvene objekte, od početka invazije u februaru 2022. do 11. februara ove godine. Kako navodi SZO ovo se odnosi na zdravstvene ustanove kao i na oštećena vozila i skladišta za medicinsku opremu.
 
Rusija je invazijom pre četiri godine pokrenula najveći sukob u Evropi od Drugog svetskog rata izazivajući ogromne patnje za civile i teška iskušenja za vojsku dok je izmenila posle hladnoratovski bezbednosni poredak, piše AP i dodaje da se u utorak navršava četiri godine od početka rata bez naznaka da će se rat uskoro završiti.
 
SAD su posredovale u pregovorima između delegacija Moskve i Kijeva u okviru jednogodišnjih napora adminsitracije predsednika Donalda Trampa da se postigne mir, ali prevazilaženje ključnih razlika kao što je budućnsot ukrajinske teritorije pod ruskom okupacijom i posleratne bezbednosne garancije za Ukrajinu koče napredak, ukazuje  AP.
 
U međuvremenu hiljade vojnika sa obe strane poginulo je na ratištu i ukrajinski civili su na meti ruskih vazdušnih napada koji su tokom više godina dovodili do prekida dovoda struje i vode.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Studenti u Iranu održali nove proteste

Novi antivladini protesti održani su danas u Iranu gde su studenti univerziteta u Teheranu demonstrirali kod spomenika za hiljade ljudi ubijenih u suzbijanju demonstracija širom zemlje pre nekoliko nedelja.

Tramp najavio da šalje bolnički brod na Grenland

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da sarađuje sa guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem kako bi poslao bolnički brod na Grenland, dansku teritoriju za koju je više puta ranije izjavio da želi da pripoji SAD.