Kolumbija planira izgradnju "megazatvora" na vodi za vođe kartela

Predsednik Kolumbije Abelardo La Espriela ponovio je da planira izgradnju strogo čuvanih megazatvora, kao i da jedan brod kolumbijske mornarice prenameni za zatvor za vođe kriminalnih organizacija.
Kolumbija planira izgradnju "megazatvora" na vodi za vođe kartela
Foto: Pixabay
On je to rekao na vojnoj ceremoniji i istakao da bi takvi zatvori trebalo da budu izgrađeni u saradnji sa privatnim sektorom.
 
Ministarstva odbrane i pravde, zajedno s Nacionalnim institutom za kaznene ustanove i zatvore (INPEC), rade na planu pretvaranja broda kolumbijske mornarice u zatvor kako bi se glavni iznuđivači koji izvršavaju svoje zločine premestili iza rešetaka, a sa ciljem izolacije kriminalaca kako bi se sprečilo da nastave da čine krivična dela preko mobilnih mreža, piše El Pais.
"To će biti stvarnost za nekoliko meseci", rekli su izvori iz zatvorskog sistema za list Templo.
 
Mogućnost korišćenja brodova kao zatvora već je razmatrana pod prethodnom vladom koju je vodio Gustavo Petro, ali se nije ostvarila.
Zatvori u Kolumbiji su, od učešća u planiranju ubistava - kao što se, na primer, dogodilo u atentatu na senatora Migela Uribea - do iznude novca od vlasnika trgovina i organizovanja mreža za distribuciju droge, postali mesta gde osuđenici, umesto da služe kazne, nastavljaju da čine zločine.
 
U martu 2023. godine nekoliko video snimaka otkrilo je da je Ober Rikardo Martinez Gutirez "El Negro Ober", vođa kriminalne bande Los Rastrohos, obavljao iznuđivačke pozive s javnih telefona u zatvoru Palogordo u Santanderu - pretio je trgovcima smrću ako ne plate.
 
Zatvorski brodovi korišćeni su u Kolumbiji pre dve decenije od strane tadašnjeg predsednika Alvara Uribea koji je premestio najtraženijeg trgovca drogom u zemlji, Dijega Fernandeza Montoju, zvanog "Don Dijego", koji je imao veze sa paravojnim formacijama, na zatvorski brod u Tihom okeanu nakon što je utvrđeno da je podmitio zvaničnike kako bi dobio usluge i zaštitu.
 
Brod je bio čuvan s mora i vazduha zbog interesa SAD-a za njegovu ekstradiciju.
 
On je u međuvremenu izručen SAD i trenutno služi 45-godišnju kaznu u toj zemlji. 
Iste godine, bivši komandant paravojnih snaga Karlos Mario Himenez, zvani "Makako", koji je prekršio mirovni sporazum s vladom i nastavio da čini zločine iz zatvora, prebačen je na fregatu mornarice u Karibima.
 
On je je bio prvi od zapovednika paravojnih snaga koji je izručen SAD i koji se vratio u Kolumbiju 2019. godine nakon što je odslužio kaznu.
 
De La Espriela je tokom predsedničke kampanje najavio izgradnju deset megazatvora, a za sada se ne zna gde će se nalaziti novi zatvori.
 
Njegova vlada istovremeno razrađuje projekat prenamene jednog broda kolumbijske mornarice u strogo čuvani zatvor na moru, koji bi trebalo da omogući potpuniju izolaciju vođa kriminalnih organizacija.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Jako nevreme u BiH

Olujni vetar i grad su danas naneli veliku štetu poljoprivredi i zgradama na severozapadu Bosne i Hercegovine (BiH) i u Potkozarju, preneli su banjalučki mediji.

Spor oko vode u Nemačkoj zbog Ilona Maska

Brandenburg postaje sve suvlji. Istovremeno, industrijski projekti poput Tesle, Red Bula i planirane eksploatacije bakra troše velike količine vode. Postavlja se pitanje hoće li je u budućnosti biti dovoljno za privredu.