Zbog sve češćih protesta desničarskih organizacija, od kojih su mnoge i zabranjene, postavlja se pitanje koja je njihova uloga u kreiranju javnog mnjenja, ali i gde je u svemu tome levica.
Jedan od takvih protesta dogodio se krajem prošle godine u Novom Sadu, kada su se na istom mestu našle zabranjene organizacije "Obraz", "Naši" i "Nacionalni stroj". Oni su tom prilikom poslali poruku podrške Rusiji i Vladimiru Putinu, ali i uzvukivali parole "Ne u NATO".
Sličan protest je organizovan prošlog meseca, kada se u Beogradu okupilo nekoliko hiljada ljudi, koji su protestovali protiv potvrđivanja sporazuma Srbije i NATO. Protestu, koji je organizovao "Srpski sabor Zavetnici", priključila se organizacija "Obraz". I tada su, kao i u Novom Sadu, pevane patriotske pesme, a podrška je, još jednom, pružena predsedniku Rusije Vladimiru Putinu.
Politikolog Duško Radosavljević za 021.rs kaže da ovakvi protesti, ali i slobodno delovanje zabranjenih ultra-desničarskih organizacija, ne čudi, jer oni dobijaju određenu podršku vrha vlasti.
"Ove organizacije već dugo vremena imaju institucionalnu podršku, što ne čudi ukoliko pogledate ispade političara. Taj fenomen traje u kontinuitetu i počiva na narativima nacije, tla, obespravljenosti i zavere protiv nas. Međutim, postoji drugi aspekt cele priče, a to je zastrašivanje. Desničarske organizacije su, kada je reč o političkom uticaju, periferne, ali zato veoma snažno deluju na ulici, jer je njihova uloga da zastraše protivnike. Oni to i sami znaju, jer u racionalnoj raspravi nemaju argumenata, zbog čega napadaju. Upravo ta vrsta zastrašivanja političkih protivnika je razloga zbog kojeg država koketira sa njima", priča Radosavljević.
Za lidera Levice Srbije Borislava Stefanovića česti protesti su pokazatelj nemoći države."Očigledno je da država nije u stanju da zabrani organizacije krajnje desnice, koje svojim ponašanjem, ne samo što krše Ustav, nego stvaraju i probleme građanima. Ne bih povezivao ulogu države direktno sa njima, ali je jasno da postoje kanali komunikacije u domenu kontrole, odnosno da one slobodno deluju, ali ne preko granica koje bi ugrozile vlast", kaže Stefanović za 021.rs.
Ovakva okupljanja, prema rečima Radosavljevića, veoma su mobilizatorska, pogotovo kada je reč o mladima koji žele da budu viđeni, bez obzira na svoje ponašanje.
"Mariširanje, uzvikivanje parola, a naročito skandalozno ponašanje, koje je dominantan i viđen model ponašanja, deluje veoma primamljivo mladim osobama. Njima je stalo do toga da budu viđeni, ali ne mare na način kojim će to postići. Nasuprot tome, imate medijski prostor koji je okupiran predstavnicima neoliberalne ili takozvane 'prosvetiteljske politike' koje sistematski negiraju sve vrednosti levice. U takvom medijskom kompleksu, mladima ne preostaje ništa drugo nego da se priključe nekim desničarskim organizacijama", objašnjava naš sagovornik.
Društvene mreže vs. izlazak na ulicu
U izbornoj godini velika tema je način na koji će se mobilisati mase. Iako najveće stranke imaju i jak uticaj na društvenim mrežama, one ne moraju nužno biti pokazatelj njihove moći. Politikolog Duško Radosavljević smatra da društvene mreže i ulica služe za privlačenje različitih glasača.
"Moderne tehnologije i društvene mreže su dobre, ali u Srbiji postoji 46 odsto funkcionalno nepismenog stanovništva, tako da se za uticaj na njih ne koriste društvene mreže, nego mejnstrim mediji. Oni ne kreiraju svoja mišljenja kroz kritiku, već na osnovu onoga što im je servirano i to bespogovorno prihvataju. Ulica služi za obrazovanje jedne druge vrste političkih opcija. To je nacionalističko osvešćena omladina, koja ima svoj uticaj i na društvenim mrežama, jer im je to blisko. Stoga, društvene mreže imaju svoju dvostruku ulogu, jedna je kreiranje kritički nastrojenog stanovništva, a druga mnogo veća, jeste propagandna uloga", ističe Radosavljević za 021.rs.
Borislav Stefanović dovodi u pitanje samu svrhu izlaska na ulice, odnosno uticaj takve akcije. "Društvene mreže igraju veliku ulogu, ali koliki je stvar odraz moći onoga što se vidi na mreži. Sa druge strane, možemo da primetimo kako su izlasci na ulicu u poslednjih 10-15 godina bili odraz razočaranosti stanovnika Srbije, a razočaranost se nastavila i posle toga, jer se stvari uglavnom nisu menjali. Nedostatak aktivizma doveo je do toga da imamo apatično javno mnjenje" kaže Stefanović i dodaje da apatičnost i strah dovode do toga da najgori upravljaju državom.
Uloga levice - teret prošlosti
Za mnoge levica u Srbiji nosi teret prošlih vremena i političara koji su pod okriljem levičarenja sprovodili nacionalističku politiku. To je bilo najvidljivije devedesetih godina, kada je, kako kaže Radosavljević, levicu predstavljao bračni par Milošević-Marković.
"Najveću ulogu u kompromitovanju levice imala je Socijalistička partija Srbije. Oni su svoju politiku kreirali tako da ne bude samo nacionalnistička i ratna, nego u konačnici i pljačkaška. Naravno, to je dovelo do toga da kad god se nešto poveže sa socijalizmom ili levicom, budi mnogo veću sumnju, nego kad se pojavi nešto napredno, moderno, srpsko ili liberalno. Narod to povezuje sa pljačkom i ratom i zašto bi iko želeo da mu se to ponovi? Ipak, već 25 godina postoji potreba za kreiranjem prave levice, koja neće omogućiti obmanu naroda. To i jeste problem za Skupštinu, koja je uglavnom desno nastrojena", priča naš sagovornik.
Sa ovim mišljenjem se ne slaže prvi čovek Levice Srbije, jer smatra da narod dobro pamti ko je kakvu politiku vodio. Prema njegovom mišljenju, kritike na taj račun dolaze od takozvane demokratske opozicije, koja u nedostatku ideja lepi kvazi-ideološke nalepnice.
"Ne snosimo teret onoga što se činilo devedesetih pod velom levice, a za to su dva jednostavna razloga. Stariji građani Srbije znaju dobro ko je bio ko devedesetih i kakvu je politiku vodio, dok mlađi nemaju istorijsko sećanje o tome i termin levice ne povezuju sa licima devedesetih. Politika obojena nacionalizmom, kakvu su imale SPS i JUL, nikako se ne može povezati sa modernom levicom, kakva je naša. Ipak, postoji bojazan da desničari dobijaju na zamahu, jer za to imaju dosta povoljnih razloga za to. Levica se tek pojavila, tako da će se njeno delovanje u političkom životu Srbije tek osetiti", zaključuje Stefanović za 021.rs.
Partije sa najvećom podrškom u Srbiji, a koje se deklarišu kao levičarske, odnosno stranke levog centra su Socijalistička partija Srbije, Demokratska stranka, Pokret socijalista, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Socijaldemokratska stranka i Zeleni Srbije.
Jedini aktivizam na ovim prostorima od kada se Bravar preselio na onaj svet, a naročito od kada su osnovali države "svojih na svome" i kada su postali konačno istorijski nezavisni je:
- Svaki svoga Srbina pokradite.
Previše je priča o tome kako smo apatični, hajde da se svako od nas probudi i vidi šta može konkretno da uradi. Ako nisi zadovoljan ne kukaj za tastaturom već nađi način kako da deluješ.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Projekat Jadar nije zatvoren i kompanija Rio Tinto nema nikakvu nameru da se povuče, rekao je advokat Sreten Đorđević na predstavljanju monografije "Projekat Jadar: Litijumsko-borna katastrofa", čiji je jedan od autora.
Vlasnik firme za prevoz "Unitrag Pižon" Dušan Nikolić rekao je da još nisu dobili obaveštenje iz EU o načinu rešavanja problema sa dužinom boravka vozača kamiona u zemljama EU i Šengenskog sporazuma.
Krajem prošle godine Aleksandar Vučić najavio je da neće menjati Ustav kako bi dobio treći mandat, ali da li će biti kandidat za premijera na predstojećim izborima zavisiće od toga da li će on "imati volje za to ili ne".
Hakerske grupe, koje vlade SAD i Velike Britanije od ranije povezuju sa obaveštajnim i bezbednosnim strukturama Rusije, pristupile su delu arhive Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP).
Anketna komisija došla je u posed dokumenta koji, kako tvrde članovi Ognjen Radonjić i Vladimir Obradović u tekstu za Radar, ukazuje na korupciju i ignorisanje rizika u vezi sa projektom modernizacije pruge.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će se u roku od mesec, dva doneti odluka da li će se zvanično sa služenjem obaveznog vojnog roka krenuti od decembra ili od marta sledeće godine.
Viši sud u Beogradu doneo je odluku da isključi javnost sa ponovljenog suđenja roditeljima dečaka koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio devetoro dece i čuvara škole.
Direktorka Škole za osnovno i srednje obrazovanje dece sa invaliditetom "Carica Jelena" Nataša Kaličanin rekla je da prilikom pada dela plafona u kancelariji logopeda u toj školi srećom nije bilo povređenih.
Četiri reprezentativna sindikata u prosveti izrazila su "ozbiljnu zabrinutost" povodom najave mogućeg skraćivanja trajanja nastavnog časa sa 45 minuta na 30 minuta.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozvala je danas Skupštinu Srbije da što pre revidira upravo usvojene pravosudne zakone i dovede ih u saglasnost sa evropskim standardima.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Uredbu o izmenama i dopuni Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2026. godini.
Komitet pravnika za ljudska prava (JUKOM) saopštio je da prema preliminarnim rezultatima na izborima za Visoki savet sudstva (VSS) izlaznost iznosi 93,31 odsto.
Udari na pravosuđe, akademsku zajednicu, pritisci na medije su kontinuitet ove vlasti, ali sa stanovišta brzine sa kojom se poseže za merama govori o tome da će krajem godine biti izbora.
Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da je fokus jučerašnjeg sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio razvoj bilateralne ekonomske saradnje.
Komentari 10
Tačku na pljačku
- Svaki svoga Srbina pokradite.
Danijela
Radoslav NS
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar