Na kojoj hrani nas najčešće varaju: Rakija bez voća, kafa, čokolada...
Bezbednost hrane u Srbiji se ne kontroliše redovno, što znači da nadležne institucije ne mogu da u svakom momentu garantuju da je hrana koju građani konzumiraju bezbedna.
Na ovakvo stanje utiče to što zakonski i podzakonski okviri nisu u celosti regulisani i efektno uspostavljeni zbog čega se inspekcije pozivaju na uputstva iz čak 1978. godine, neki su od zaključaka Državne revizorske institucije (DRI) u izveštaju o reviziji poslovanja "Bezbednost hrane u Republici Srbiji".
Dodatno, ne samo što se monitoring hrane ne obavlja redovno, nego se i obaveštenja o otkrivenim prevarama posle nekog perioda brišu, zbog čega ne postoje dokazi o objavljenim obaveštenjima.
DRI je otkrio i da Srbija ne koristi u potpunosti raspoložive kapacitete Nacionalne referentne laboratorije za testiranje uzoraka hrane, već određene inspekcije angažuju stručne laboratorije po svojim kriterijumima, za šta je u periodu od 2019. do 2022. godine potrošeno 1,8 milijardi dinara.
"Zdrava i bezbedna hrana je osnovno ljudsko pravo, te je potrebno da Republika Srbija ojača sistem kontrole i obaveštenja kako bi zaštitila zdravlje i dobrobit svih građana", zaključuje se u izveštaju Državne revizorske institucije.
Kako navode nadležni iz ovih institucija, veći broj ovih nepravilnosti dešava se zbog nedostatka zaposlenih koji bi radili na svim ovim aspektima bezbednosti hrane.
Prevare: Voćna rakija bez voća, biljni "sir" koji to nije...
Prevara u vezi sa hranom odnosi se na namernu obmanu kupca kada je u pitanju kvalitet i sadržaj hrane koju želi da kupi. Kako navodi DRI, ovo je izazov sa kojim se nosi ceo svet, pa i Srbija.
"Postupanje nadležnih organa po ovom pitanju nije u potpunosti ujednačeno i o njima javnost nije u dovoljnoj meri obaveštena jer u zakonskoj regulativi nije precizno definisan pojam 'prevare u vezi sa hranom', kao ni obaveza pravovremenog obaveštavanja javnosti", piše u izveštaju državnog revizora.
Iako zakonom nisu definisane prevare u vezi sa hranom i obmanjujuće prakse, u regulativi postoji terminologija obmane i dovođenja u zabludu.
Odeljenje veterinarske inspekcije je državnom revizoru odgovorilo da su sve aktivnosti koje se odnose na otkrivanje "prevara u vezi sa hranom" sprovedene u toku 2022. godine u saradnji sa Interpolom, odnosno Upravom kriminalističke policije.
Ovo odeljenje inspekcije je u ranijem periodu nakon otkrivenih neusaglašenosti koje su mogle predstavljati obmanu potrošača predmet usmeravalo ka klasifikaciji prekršaja u vezi sa nepoštenim ili obmanjujućim informisanjem potrošača, što je u nadležnosti tržišne inspekcije.
"Međutim, u saradnji sa tržišnom inspekcijom najčešće nije bilo povratnih informacija ili je dolazilo do izostanka interesovanja za postupanje po ovim predmetima", navodi se u izveštaju DRI.
Najčešći primeri obmane jesu kafa sa surogatom, voćni sok koji je nektar, čokolada koja je šećerna tabla, voćna rakija koja nije od voća, crni hleb koji nije proizveden od brašna T-1100, biljni "sir" koji nije sir, navode iz Odeljenja privredne inspekcije.
I predstavnici Odeljenja sanitarne inspekcije navode da je u prethodnom periodu uglavnom bilo "lažnog predstavljanja" hrane i dovođenja potrošača u zabludu u pogledu svojstava, sastava ili namene proizvoda. Najviše je bilo pripisivanja "lekovitih dejstava i tretiranja bolesti" hrani.
Jedan od zadataka jeste i da službe ministarstava obaveštavaju javnost o otkrivenim prevarama. Međutim, obaveštenja nisu izdata, a drugi vid obaveštenja nije uspostavljen.
"Jedino obaveštenje o povlačenju iz prometa neispravno deklarisanog 'pekarskog meda' je od 20. aprila 2016. godine. Iz Ministarstva poljoprivrede navode da nije postojalo posebno obaveštavanje o otkrivenim prevarnim radnjama, već su samo opšti izveštaji objavljivani na sajt", piše u izveštaju DRI.
Sa druge strane, predstavnici Odeljenja sanitarne inspekcije navode da javnost o ovim radnjama obaveštavaju javnostu putem internet stranice Ministarstva zdravlja, ali da se posle određenog vremena obaveštenja brišu, te trenutno ne postoje dokazi o otkrivenim nepravilnostima na sajtu.
DRI dodaje da je Zakonom o bezbednosti hrane predviđeno uspostavljanje sistema brzog obaveštavanja i uzbinjivanja, prema standardima Evropske unije.
"Međutim, obaveštavanje javnosti o postojanju rizika po zdravlje ljudi, koji uzrokuje hrana, nije bilo u dovoljnoj meri transparentno i pravovremeno, jer Ministarstvo poljoprivrede nije preduzelo aktivnosti na efikasnoj razmeni podataka u sistemu brzog obaveštavanja i uzbunjivanja za bezbednost hrane", navodi se u izveštaju.
Iz Uprave za veterinu dodaju da nemaju potpun pristup obaveštenjima uspostavljenoj mreži koja se koristi širom Evropske unije, te nadležne službe mogu da reaguju u skladu sa svojim ovlašćenjima tek po dobijenoj informaciji putem mejla koje u nekim slučajevima kasne i po nekoliko nedelja.
Monitoring hrane neredovan, zakonski okvir nepotpun
Ono što je bitno znati jeste i to da veći deo planskih i zakonodavnih dokumenata koji bi trebalo da detaljno regulišu bezbednost i kontrolisanje hrane nije razrađen, ni donet, a značajne oblasti nisu u celosti regulisane. Zaduženi za izradu ovih planskih dokumenata su Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Ministarstvo zdravlja.
"Nedostatak ovih podzakonskih akata za posledicu ima primenu propisa koji nisu usaglašeni sa zahtevima savremenih sistema bezbednosti hrane. Zbog navedenog, izostali su upravljanje i koordinacija ostvarenja postavljenih ciljeva radi unapređenja kvaliteta i bezbednosti hrane", navodi DRI.
Iz Ministarstva zdravlja navode da u nedostatku podzakonskih akata tokom postupanja moraju da se pozivaju na brojne druge zakone, ali i na uputstvo o načinu uzimanja uzoraka hrane iz 1978. godine.
Dodaju da kao najveća ograničenja u svom radu odgovorna lica oba ministarstva navode nedostatak administrativnih kapaciteta, ne samo inspekcijskih službi, već i na nivou "kreatora politika".
"Kao poteškoću navode i otežano usklađivanje domaće zakonske regulative sa regulativom Evropske unije zbog 'pravne tehnike pisanja', kao i nepostojanje strateških dokumenata i praćenje propisanih aktivnosti i rokova i nepoštovanje prioriteta koji se odnose na stručne poslove. Zbog navedenog, izostale su mere kojima se upravlja i koordinira ostvarenje postavljenih ciljeva radi unapređenja sistema bezbednosti hrane", piše u izveštaju državnog revizora.
Monitoring bezbednosti hrane podrazumeva sprovođenje niza planiranih aktivnosti koje se odnose na praćenje ili merenje, kako bi se dobio uvid u pravilnu primenu propisa o hrani, kao i propisa iz oblasti zdravlja. Za ovo su takođe odgovorna ministarstva.
Međutim, ministarstva u periodu od 2019. do 2022. godine jedan deo pravilnika o monitoringu nisu doneli, a one koje jesu - nisu sproveli.
"Prema navodima odgovornih lica Ministarstva zdravlja, monitoring u periodu od 2020. do 2022. godine nije sproveden jer instituti i zavodi za javno zdravlje i sanitarna inspekcija nisu bili potpuno angažovani usled situacije nastale zbog korona virusa", dodaje se u izveštaju DRI.
Zbog pandemije, monitoring hrane u nadležnosti veterinarske, granične veterinarske, poljoprivredne i sanitarne inspekcije nije obavljen u kontinuitetu.
"Iz ovih razloga u navedenom periodu nije utvrđen nivo kontaminenata i učestalost pojave mikroorganizama i ostalih štetnih materija u hrani, nisu prikupljeni podaci iz monitoringa koji se koriste za analizu rizika, a takođe nisu predviđene mere koje će se preduzeti u slučaju prisustva mikrobioloških, hemijskih i bioloških kontaminenata u hrani", navode državni revizori.
U slučaju postojanja rizika po zdravlje ljudi zbog hrane, čiju je pojavu nemoguće predvideti, kako bi se šteta sprečila, uklonila ili smanjila primenjuju se mere programa upravljanja kriznim situacijama, a koje donosi Ministarstvo poljoprivrede.
Ipak, od donošenja Zakona o bezbednosti hrane 2009. godine do danas, nisu propisane mere i uspostavljene procedure koje bi omogućile efikasnije upravljanje kriznim situacijama u oblasti bezbednosti hrane, a nije formiran ni krizni štab.
"Imajući to u vidu, javlja se dodatni rizik usled nedostatka unapred propisanih mera i procedura za postupanje u situacijama kada hrana može izazvati direktan ili indirektan rizik po zdravlje ljudi", navodi DRI.
Državne laboratorije postoje, ali se ne koriste
Nacionalne referentne laboratorije osmišljene su kao nezavisne državne institucije, a u kompleksu Direkcije se razvijaju i opremaju laboratorija za obavljanje ispitivanje za postojeće institucije koje nemaju mogućnost da ih sprovode.
Ipak, iako su dobro opremljene, državne institucije ne koriste ih za sprovođenje laboratorijskih analiza. Ove ustanove imaju mogućnost angažovanja službenih laboratorija, za šta su u periodu od 2019. do 2022. godine potrošile 1,8 milijardi dinara.
Kako navode iz Direkcije za nacionalne referentne laboratorije u dopisu DRI, iskorišćenost aparata za analizu minimalno su iskorišćene.
"Tako je iskorišćenost aparata za analizu kvaliteta mleka 20 procenata, dok je iskorišćenost aparata koji se koriste za bezbednost mleka (za određivanje broja somatskih ćelija i ukupnog broja bakterija) ista, a iskorišćenost aparata za prisustvo aflatoksina i antibiotika 10 odsto", navodi se u izveštaju.
U dopisu se dodaje da postoje ograničeni resursi za kupovinu reagenasa, koji su neophodni za laboratorijski rad, pa samim tim postoji i ograničenje u smislu broja ispitanih uzoraka na godišnjem nivou. Ipak, Direkcija u periodu od 2019. do 2022. nije imala zahteve koje je odbila.
Angažovanje službenih laboratorija trebalo bi da se odvija putem konkursa koja raspisuju ministarstva. Ipak, ni to se ne radi uvek, što prema DRI predstavlja "rizik od povećanog odliva sredstava".
"Postupanja inspekcijskih službi prilikom dodele poslova laboratorijama, koje su izabrane putem konkursa, u sistemu bezbednosti hrane nihe bilo ujednačeno, odnosno obavljano je u skladu sa propisanim internim procedurama (Odeljenje za bezbednost hrane biljnog porekla - Sektor poljoprivredne inspekcije) ili pomoću softvera (Uprava za zaštitu bilja) ili odabirom najbliže laboratorije, što je radila Uprava za veterinu", navodi se u izveštaju DRI.
Ceo izveštaj Državne revizorske institucije pogledajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Skupština završila rad za danas, nastavak sutra u 10 sati
24.08.2026.•
0
Poslanici Skupštine Srbije za danas su završili rad, a sednicu, na kojoj je rebalans budžeta i još 58 tačaka dnevnog reda nastaviće sutra.
Najduže čekanje na Batrovcima, tri sata
24.08.2026.•
0
Automobili na graničnom prelazu Batrovci na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj čekaju tri sata, a na graničnom prelazu Kelebija sa Mađarskom dva sata, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srbije (AMSS).
Vučić: Našli smo oruđe s padobranom, istraga u toku
24.08.2026.•
7
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je saopštio da su vlasti našle navodnu "vatrenu loptu" koja je, po navodima pojedinih medija, "ispaljena s Kosova prema centralnoj Srbiji u rejonu Brnjaka".
RIK usvojio da na biračkim mestima budu i paravani i kabine za glasanje
24.08.2026.•
4
Republička izborna komisija (RIK) usvojila je danas predlog da na biračkim mestima budu korišćeni kartonski paravani i kabine za glasanje u okviru izmena Uputstva o jedinstvenim standardima za izborni materijal.
Novinarka Danica Vučenić kuma Beograd prajda 2026.
24.08.2026.•
0
Novinarka Danica Vučenić biće ovogodišnja kuma Beograd prajda, manifestacije koja će biti održana u glavnom gradu od 31. avgusta do 6. septembra, saopšteno je danas.
Preminula dekanka Medicinskog fakulteta u Beogradu Milica Bajčetić
24.08.2026.•
0
Dekanka Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof dr. Milica Bajčetić, preminula je u nedelju, saopštio je ovaj fakultet.
Sofronijević: Rešeno oko 334.000 predmeta za upis imovine po zakonu "Svoj na svome"
24.08.2026.•
2
Ministarka Aleksandra Sofronijević izjavila je da je za nepunih šest meseci primene zakona "Svoj na svome" rešeno 333.870 predmeta i upisano više od 250.000 građana i pravnih lica u katastar nepokretnosti.
Optužnica protiv državljanina Srbije koji je kao ruski plaćenik ratovao u Ukrajini
24.08.2026.•
4
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je Višem sudu u Beogradu optužni predlog protiv M. N. (40) zbog učestvovanja u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi.
Vozač iz Glogovca ponudio mito saobraćajnom policajcu da mu ne prekontroliše vozilo
24.08.2026.•
2
M. A. (40) iz Glogovca uhapšen je zbog davanja mita.
Stanković: Dokle god postoji Studentska lista, ne može biti normalne komunikacije države i univerziteta
24.08.2026.•
19
Ministar prosvede Dejan Vuk Stanković ocenio je danas da teško može da postoji "normalna i održiva komunikacija" države i univerziteta, kada postoji studentska, ili studentsko-profesorska lista za izbore.
RHMZ: Vodostaji Dunava, Save i Tise narednih dana ispod niskih plovidbenih nivoa
24.08.2026.•
1
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je hidrološko upozorenje da će se na Dunavu, Savi i na Tisi kod Titela vodostaji narednih dana kretati ispod niskih plovidbenih nivoa.
Vladimir Đukanović: Srpske službe unapred da spreče potencijalni haos na ulicama nakon izbora
24.08.2026.•
31
Poslanik SNS Vladimir Đukanović ocenio je da politički protivnici vlasti neće prihvatiti rezultate izbora ukoliko budu izgubili.
Kineska kompanija zaustavila radove kod Zaječara: Nestali i radnici i mašine
24.08.2026.•
13
Zaječarci godinama strahuju zbog istražnih radnji i širenja kineskog rudnika na lokaciji Malka Golaja zbog čega je osnovana i firma Malka Golaja Mining. Zašto su teške mašine sa ove lokacije odjednom nestale?
Ministarka Đurđević Stamenkovski: Minimalac je nešto što obezbeđuje egzistenciju
24.08.2026.•
26
Vlada Srbije donela je odluku da minimalna cena rada od 1. januara 2027. godine bude povećana za 9,2 odsto, odnosno da minimalna zarada dostigne 600 evra.
Počinje vanredna sednica Skupštine Srbije: Na dnevnom redu 59 tačaka, prva - predlog rebalansa budžeta
24.08.2026.•
0
Skupština Srbije počeće danas, 24. avgusta vanredno zasedanje, a na dnevnom redu naći će se 59 tačaka, od kojih je prva predlog rebalansa budžeta za ovu godinu.
VIDEO Vučić ugostio Žan-Kloda van Dama: "Izgubio sam u obaranju ruke"
24.08.2026.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je belgijskog glumca Žan-Kloda van Dama.
Počinje projekat "Pokretna apoteka": Kamion sa lekovima obilazi sela na jugu Srbije
24.08.2026.•
6
Projekat "Pokretna apoteka" počinje danas, 24. avgusta.
Sindikat sudske vlasti: Vlast prerano uputila tri zakona u Skupštinu
23.08.2026.•
1
Sindikat sudske vlasti saopštio je da je vlast prerano, suprotno mišljenju Venecijske komisije, tri zakonska predloga iz oblasti pravosuđa stavila na dnevni red predstojeće sednice Skupštine Srbije.
Komentari 11
Dr mr
Samo
Svo pošteno građanstvo odavno je "rastrubilo" sve ove i razne druge priče o svim mogućim i nemogućim prevarama. Neki glasove izgubiše od priče i apela, neki već odustali, neki se bezuspešno vuku po raznim šalterima i moljakaju, neki se razvlače u dugogodišnjim parnicama, i šta - pa šta? Nikom ništa! Razumljivo je da vrana vrani ne vadi oči. Sve je to ista bratija, na "dođem ti" i "ja tebi, ti meni" principima zasnovana. A što raja trune, nema veze, tu je i bratija koja drži zdravstveni, apotekarski ili pogrebni sektor i sve u krug. Bitno je da se para vrti i postižu nikad bolji rezultati u novijoj istoriji...
/
ono ni zivotinje ne jedu a njima je za verovati sto se tice cula
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar