
"Rafalna" paljba: Politička očekivanja od kupovine vojnih aviona
Nema spora da je nedavna poseta predsednika Vučića Francuskoj bila sadržajna.
Najavljena je najveća vojna kupovina u novijoj istoriji Srbije. Nabavka eskadrile "rafala" sa isporukom prateće opreme, baze rezervnih delova, odgovarajućih raketa i obukom letača procenjena je na čak tri milijarde evra.
I to nije sve. Nagovešteno je da je francuska tehnologija izrade nuklearke odgovarajuća i za srpske potrebe, a direktniji aranžman sa Parizom i po ovom pitanju mogao bi se sklopiti čim se ukloni najveća prepreka - zakonska zabrana izgradnje nuklearki u Srbiji doneta još za vreme SFRJ kao eho incidenta u Černobilju.
Krupan biznis
U pitanju su ogromni poslovi, biznis koji određuje način života na srpskim prostorima narednih decenija. Vrednost nešto veće nuklearke se procenjuje i na dvostruko veći iznos od "avionskog aranžmana" basnoslovno mnogo za malu Srbiju.
Ovakvi dogovori su svuda u svetu mnogo više od standarnog poslovanja, oni definišu okvir u kome će se kretati ekonomska politika određene države u dužem periodu. Što se tiče najavljene nabavke poznatih vojnih aviona iz fabrike "Daso rafal", iznenađuje brzina kojom se državni vrh odlučio.
Uobičajeno je da se o poslovima ovog tima prethodno dugo razgovara, rade se procene posledica, često se i prethodno traži neke vrsta provere ima li (pre)orijentacija saglasnost nacionalne javnosti.

Foto: Beta/AP photo (Darko Vojinović)
Kada je reč o aktuelnoj, doduše još ne i ugovorenoj, francusko-srpskoj saradnji mnogo toga je izostalo. Očito se žurilo. Predsednik Vučić je tek pre nešto više od godinu dana otvorio mogućnost nabavke novih vojnih aviona, ali ne iz Moskve što je bila višedecenijska praksa Jugoslavije i Srbije.
Potom je odluku direktnije najavio manje od mesec dana pre posete Parizu, a iz glavnpg grada Francuske se vratio se već preciznom slikom svih detalja posla.
Devet puta skuplje
Dakle, Srbija bi trebalo da kupi 12 aviona "rafal", deset jednoseda i dva dvoseda, čime bi zamenila aktuelnu eskadrilu, izgrađenu u Rusiji, i sačinjenu od 14 aviona tipa MIG-29. Aktuelna srpska vazdušna flota je pri kraju veka, pre sedam godina je uspešno remontovana.
Pet aviona potiču iz nasleđa nekadašnje Jugoslavije, pet polovnih su za 25 miliona evra kupljeni od Belorusije, dok je šest poklonila Rusija s tim je srpska strana platila remont 185 miliona evra. Sve skupa aktuelna flota teško da je koštala više od 350 miliona evra.
Sada bi za novu trebalo da izdvoji skoro devet puta više. Inače, "rafal" i MIG su avioni iste klase, s tim da francuski važe za nešto modernije čija je osnovna odlika da su višenamneski, odnosno mogu sa koristiti i za gađanje ciljeva i jurenje protivnika u vazduhu, ali i na zemlji. Iz njega se može izbaciti više tipova raketa, osnovno mu je da je odličan u lansiranju samoletećih raketa do 60 kilometara udaljenosti.
Beta/AP Photo (Sarah Meyssonnier)
Pre pet godina Srbija je od "Erbasa" kupila helikoptere ukupne vrednosti 105 miliona evra, potom je za šest miliona od Španije nabavila dva polovna transportna aviona istog proizvođača. Relativno sitni poslovi su najavljivali odmak od kupovine ruskih letelica, ali je Vučić samo povremeno govorio o preusmerenju.
Očito je pazio da Moskvi i dalje održava nadu kako srpsko tržište sigurno drži u svojim rukama. Istina, ruska strana nam je oružje po povoljnijim aranžmanima, a i srpski tenkovi su zasnovani na ruskoj tehnologiji. Poređenje plaćanja aktuelne i najavljene buduće srpske flote jasno pokazuje, 350 miliona naspram tri milijarde evra.
Pretnja sankcijama
I poređenja sa drugim kupcima aviona "rafal" ne idu Srbiji u prilog. Sama Francuska će kupovinu 42 aviona platiti pet milijardi evra, dok će Grčku 12 polovnih i pet novih letelica ovog tipa koštati 2,5 milijradi.
Hrvatska je pre godinu i po dana naručila 12 polovnih "rafala" što će je sa pratećom opremom, rezervnim delovima i obukom pilota koštati 1,55 milijardi. Inače, obe države su članice NATO pakta i njihova je pozicija drugačija - gotovo su obavezne da kupuju avione proizvođača iz zemlje članice ovog vojno-političkog saveza.
Mada francuski avioni važe kao veoma solidni, porudžbine iz drugih zemalja su ubrzano počele da pristižu tek nakon početka rata u Ukrajini, odnosno uvođenja sankcija svima koji kupuju ozbiljniju rusku vojnu opremu ili naoružanje. Tako se Indonezija, uplašena da je SAD ne kazne, odlučila za 40 francuskuh namesto prvobitno dogovorenih ruskih aviona. Pretnja sankcijma je UAE prinudila da nabavku 80 letelica umesto u Moskvi potraži u Parizu.
Visoka cena, dug rok isporuke
Čini se da i predsednik Vučić pokušava da uvođenja sankcija od strane SAD za eventualnu kupovinu naoružanja iz Rusije koristi kao argument za promenu dobavljača. Uostalom, i fizički bi bilo jako teško u Moskvi kupljene avione dobaciti do Srbije. Setimo se da ni ruski ministar Lavrov nije mogao da doleti do Beograda u planiranu posetu.
Sve Srbiji okolne zemlje su članice NATO pakta i to se pokazuje kao prepreka srpsko-ruskoj saradnji, ponekad i kada nije u pitanju vojni segment. Pokušavajući da u kupovini vojnih aviona bude racionalna, Poljska se odlučila za južnokorejski FA50, dok Srbija, zapravo, nije ni pokušavala da nađe neko treće rešenje. Posledica je da smo sasvim blizu kupovine veoma dobrih aviona, ali na čiju isporuku ćemo poduže čekati i koje ćemo papreno platiti.
Postavlja se pitanje zašto se Srbija odlučila sa ovakvo rešenje, tim pre što će biti još dosta dodatnog posla, to znači i troškova oko izgradnje hangara za smeštaj preskupih letelica, odnosno za obuku pilota koja traje i više od dve godine.
Za sada nemamo niti jedno, niti drugo, nekadašnji hangari su uništeni tokom NATO bombardovanuja 1999. godine, dok su aktivni piloti školovani za ruske vojne avione. Vojno posmatrano mogli smo za znatno manju svotu kupiti i tri puta veći broj tek za nijansu slabijih aviona, ali više nego odgovarajućih potrebama male evropske države.
Predsedništvo Srbije (Dimitrije Gol)
Slamka spasa
Očigledno da dublje motive kupovine baš francuskih letelica valja tražiti izvan vojno-bezbednosnih sagledavanja. I tu se pre svega uočava da je francuski predsednik Makron voljan da izigrava lidere u aktuelnoj krizi gotovo potonule Evrope. Spreman je, izgleda, da povuče i poneki potez koji se ne bi baš svideo gazdi sa druge strane Atlantika, premda do sada tako nešto nije odigrao.
Čini se da predsednik Vučić u ovom vidi slamku spasa za Srbiju suočenu sa dve pretnje u veoma kratkom perodu. Prva je prijem Kosova u Savet Evrope, druga je usvajanje Deklaracije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.
Jeste da Makron načelno, premda ne baš preglasno, podržava obe, iz ugla Beograda antisrpske, inicijative, kao da Vučić uočava signale da bi francuska država, koja se i sama povremeno poziva na tradicionalmno priljateljstvo sa Srbijom, možda mogla korigovati sadržaj bar jedne inicijative.
Kivni Makron
Doduše, Pariz je jasan u podršci prijemu Kosova, ali Vučić računa da bi Makron pristanak mogao da uslovi prethodnim formiranjem zajednice srpskih opština na severu južne pokrajine. Bio bi to plus za Vučićev pristup rešavanju krize. Ali, nema garancije da su ovakva predviđanja i izvesna, baš kao što nema jemstva da bi Francuska mogla izuzeti glas pri usvajanju, u Nemačkoj stilizovane, Deklaracije o Srebrenici.
Istina je da je Pariz pomalo razočaran što Berlin ima mnogo veću ulogu na Balkanu i nije oduševljen germanskim pristupom pitanju zločina u bosanskom gradu. Ipak, nije izvesno da bi se Makron i po ovom pitanju mogao odlepiti od usaglašenog delovanja sa SAD, EU i ostalim zapadnim silama.
Vučić, međutim, ne gubi nadu. Boravak u Parizu iskoristio je za žestoku pripremu dva velika posla, pre svega vojni, ali i dogovor oko nuklearke sada više ne izgleda predalek, nadajući se ne samo velikom biznisu, već i grabljenju političkih poena.
Američka pretnja sankcijama mu pomaže da pred Rusima pravda očigledan zaokret u trgovačkim aranžmanima, mada je svima jasno da ozbiljna kupovina aviona ne može da prođe i bez vidljivog političkog približavanja kupca i prodavca. Ako ništa drugo, isporuka rezervnih delova i održavanje aviona umnogome zavisi od prodavca i kupac teško da može izbeći zavisnost u ovom pogledu.
Pružena ruka
Nije lako Srbiji, pitanje i Kosova i Srebrenice vidi bitno drugačije nego najmoćnije države na svetu, a one ne samo što su jake i nemilosrdne, već nameću volju i mnogim globalnim organizacijama.
Vučić je pokušao da unutar relativno velikih nađe nekog od koga bi, u izrazito povoljnom raspletu, možda mogao dobiti neku vrstu podrške, neki signal razumevanja. Učinjenim u Parizu pružio je ruku - veliko je pitanje hoće li druga strana uzvratiti.
Još su sveža sećanja na Rambuje kada sličan pokušaj nije dao rezultat, ali u srpsko-francuskm odnosima bilo je i puno lepih trenutaka, kada su dve strane jedna drugu pomagale, pogotovo jača slabiju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Kamioni na Batrovcima čekaju šest sati
05.09.2025.•
0
Prema informacijama granične policije, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok kamioni na izlazu na graničnom prelazu Batrovci čekaju šest sati, a na Sremskoj Rači dva sata.
Institut "Kareja": Od pada nadstrešnice zabeleženo 949 događaja političkog nasilja
04.09.2025.•
0
Institut za istraživanje korupcije "Kareja" saopštio je da je od pada nadstrešnice Železničke stanice zabeleženo 949 događaja političkog nasilja.
Macut uputio saučešće portugalskom premijeru povodom nesreće u Lisabonu
04.09.2025.•
2
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut uputio je telegram saučešća predsedniku Vlade Portugala Luišu Montenegru povodom nesreće u Lisabonu u kojoj je poginulo najmanje 17 osoba.
Advokat Ninić: Antić i Momčilović se brane sa slobode, Matović u kućnom pritvoru
04.09.2025.•
0
Nekadašnji predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić i ratni veteran Branko Momčilović Majkan braniće se sa slobode, saopštio je advokat Ivan Ninić.
Vučić se u pismu fon der Lajen žalio na studente: Pokažite snimke iz garaže Vlade, poručio advokat Ivanović
04.09.2025.•
40
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pisao je 21. avgusta predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen.
Poslanici EP u utorak o protestima i upotrebi sile protiv demonstranata u Srbiji
04.09.2025.•
2
Poslanici Evropskog parlamenta raspravljaće u utorak, 9. septembra, o protestima i upotrebi sile protiv demonstranata u Srbiji sa predstavnicima Saveta i Komisije, saopšteno je na portalu Evropskog parlamenta.
Vlada usvojila predlog dopuna Zakona o izvršenju i obezbeđenju: Evo šta izvršitelji ne mogu oduzeti
04.09.2025.•
9
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici predlog izmena i dopuna Zakona o izvršenju i obezbeđenju kojim se precizira šta i pod kojim uslovima ne može biti predmet izvršenja.
Poverenica: Pokrenuti postupci zbog potencijalne diskriminacije pojedinih prosvetnih radnika
04.09.2025.•
2
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković izjavila je da su, nakon pritužbi pojedinih prosvetnih radnika zbog potencijalne diskriminacije na osnovu političkog ili sindikalnog delovanja, pokrenuti postupci.
Nova.rs: Vlada stavila van snage Aneks 5 ugovora o rekonstrukciji pruge Beograd-Kelebija
04.09.2025.•
1
Vlada Srbije je na današnjoj sednici navodno usvojila predlog ministarke Aleksandre Sofronijević, da se van snage stavi Zaključak o usvajanju Aneksa 5 rekonstrukcije pruge od Beograda do granice Srbije i Mađarske.
Picula: EU nije jasno osudila prisustvo Vučića i Fica na vojnim paradama autokratskih režima
04.09.2025.•
15
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula izjavio je da Evropska unija nije jasno osudila prisustvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića i slovačkog premijera Roberta Fica na vojnoj paradi u Kini.
Bivša službenica OEBS-a na Kosovu optužena za špijunažu: "Poverljiva dokumenta obezbeđivala za BIA"
04.09.2025.•
0
Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je pred Osnovnim sudom u Prištini optužnicu protiv okrivljene Jelene Đukanović, bivše službenice Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, za krivično delo "špijunaža".
Vojni avioni i helikopteri od sutra nadleću širi centar Beograda u sklopu priprema za vojnu paradu
04.09.2025.•
3
Vazduhoplovi Vojske Srbije će od sutra, 5. septembra, nadletati područje Beograda u okviru priprema za vojnu paradu "Snaga jedinstva", koja će biti održana 20. septembra.
Dačić i Fon Bekerat razgovarali u Beogradu o sprovođenju Poglavlja 24
04.09.2025.•
5
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić sastao se u Beogradu sa novoimenovanim šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji, Andreasom fon Bekeratom.
Studenti se "malo zaglavili": "Sami mogu mnogo, ali ne mogu sve"
04.09.2025.•
26
Svi akteri pobune moraju da rade na zajedničkom frontu, ocenili su kolumnista Peščanika Dejan Ilić i docent na Filozofskom fakultetu u Nišu i poslanik Zeleno-levog fronta Rastislav Dinić.
Lančani sudar četiri vozila u tunelu Laz, jedna osoba lakše povređena
04.09.2025.•
2
Javno preduzeće "Putevi Srbije" saopštilo je da se u tunelu Laz u 10.26 časova dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala četiri putnička motorna vozila, a u kojem je jedna osoba lakše povređena.
Niš prvi grad koji je dobio lokalni odbor Vučićevog Pokreta za narod i državu
04.09.2025.•
6
Niš je postao prvi grad u Srbiji u kom je formiran lokalni odbor Pokreta za narod i državu čiji je osnivač Aleksandar Vučić.
Ministarstvo spoljnih poslova Slovenije: Vučić i Macut nisu ni bili pozvani na Bledski forum
04.09.2025.•
12
Predsednik i premijer Srbije Aleksandar Vučić i Đuro Macut nisu ni bili pozvani na Bledski strateški forum, saopštilo je slovenačko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova.
Zaposleni na Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu od petka obustavljaju rad
04.09.2025.•
1
Zaposleni na Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu najavili su da će od petka, 5. septembra obustaviti rad zbog nezakonitih odluka Ministarstva prosvete.
Brnabić tvrdi da su prosvetarima porasle plate 140 odsto: "Da je tako, nastavnici bi živeli na Dedinju"
04.09.2025.•
41
"Da je tako kako predstavlja Ana Brnabić prosvetni radnici bi živeli na Dedinju", kaže Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Komentari 20
Milan
zgađen
Izvidjac Futog
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar