Sporno pitanje iz istorije: Ideološka manipulacija ili navođenje učenika na kritičko promišljanje?
Na završnom ispitu iz istorije jedno pitanje na koje su odgovarali svršeni osnovci izazvalo je polemiku u javnosti.
Foto: 021.rs
Pitanje se odnosilo na period Hladnog rata, gde je maturanti trebalo na osnovu jednog opisa da odgovore o kom sukobu je reč. Ono što je čudno u ovom pitanju je njegova postavka, jer maturantima nije postavljena univerzalna definicija Hladnog rata, već im je dat odlomak iz istorijskog izvora.
Pitanje pod brojem 16 glasi:
"Pažljivo pročitajte odlomak iz istorijskog izvora i zaključi o kom sukobu je reč.
'Formirale su se dve suprotne političke linije: na jednom polu politika SSSR i demokratskih zemalja, usmerena ka podrivanju imperijalizma i učvršćivanju demokratije, a na dugom polu politika SAD i Engleske usmerena ka jačanju imperijalizma i ugušivanju demokratije'."
Tačan odgovor na ovo pitanje je Hladni rat. Pored ovog odgovora, maturantima su bila ponuđena još tri odgovora: Prvi svetski rat, Drugi svetski rat i Sukob u Ruandi.
Ono što važi za ustaljenu definiciju Hladnog rata jeste da je u pitanju period napetosti između SSSR i njegovih saveznika na jednoj strani i SAD i njihovih saveznika na drugoj strani, a vođen je pre svega zbog ideoloških razlika i borbe za nadmoć i uticaj u svetu dve sile - SSSR-a i SAD-a. Ako uzmemo u obzir da je tada stvoren Varšavski pakt koji su činile zemlje poput Kine, Severne Koreje, istočnoevropskih zemalja koje su praktično bile okupirane od strane SSSR i kojima su vladale marionetske vlade postavljene od strane SSSR-a, teško je staviti ove zemlje u kategoriju demokratskih, koliko god se danas demokratija široko i slobodno tumačila, piše Danas.
Ni u jednom relevantnom istorijskom izvoru se ne spominje da je Hladni rat vođen zbog kolonijalizma, jer je to tačnije reći za Prvi svetski rat.
Iako je ovo pitanje postavljeno kao originalni istorijski izvor, nigde se ne spominje koji je istorijski izvor u pitanju.
Ipak, istoričar Milan Koljanin za Danas kaže da ovde nema ničega spornog, iako ne poriče da je ovaj izvor nastao kao propagandni sadržaj.
"Ovde se očekuje od učenika da shvate da je reč o istorijskom izvoru koji je nastao u određenom istorijskom periodu, da uoči da je to propagandni sadržaj karakterističan za taj period. Ovaj zadatak je vaẓ̌an za proveru kritičkog miṣ̌ljenja učenika ṣ̌to je vrlo važan standard znanja koji se stiče u nastavi istorije", kaže Koljanin.
Prema njegovom mišljenju, ovde nema mesta da se govori o revizionizmu.
Njegova koleginica, istoričarka Olga Manojlović Pintar ima drugačiji stav kada je reč o ovom pitanju. Ona kaže da je navedeni primer sa prijemnog testa verovatno trebalo da učenice i učenike navede da promisle o sadržaju i da nakon razmišljanja daju odgovor, ali da smo nažalost dobili suptilnu manipulaciju istorijskim činjenicama.
"Nažalost, to pitanje u potpunosti predstavlja primer nečega što mnogi profesori istorije kod nas prezrivo odbacuju kao izmišljotinu postmoderne - a to je da istorijski tekstovi ne samo da odražavaju prošlost, već i da kreiraju stvarnost u kojoj nastaju. Ovo je primer upućivanja suptilne poruke, po kojoj američko i englesko društvo i država predstavljaju par excellence nedemokratske režime, dok su nasuprot njima uspostavljene istinske demokratske zajednice. Kod mladih u Srbiji ovakav tekst samo dalje snaži vrednosnu konfuziju. Radi se o ideološkoj manipulaciji, koje ukoliko nisu bili svesni sastavljači pitanja, bilo bi dobro da se vrate iščitavanju metodoloških i teorijskih tekstova iz Uvoda u istorijske studije", smatra Manojlović Pintar.
Marko Oljača iz Društva za održivu budućnost - Koraci kaže za Danas da udžbenici istorije već dugo obiluju revizionizom, netačnim podacima i ideološkim konstrukcijama pa je takav slučaj i sa ovim pitanjem iz završnog testa.
"Mi živimo u društvu u kojem se falsifikuje život, pa zašto ne bi i istorija. Udžbenici istorije već dugo obiluju revizionizom, netačnim podacima i ideološkim konstrukcijama. Pored institucionalnog, otklon od antifašističkog nasleđa mora biti i misaoni. Samo tako poraženi mogu pisati istoriju, a totalitarne ideologije biti predstavljene kao emancipatorski pokreti. Možemo i treba da kritikujemo Zapad, naročito njegov imperijalizam, međutim to ne znači imperiju na Istoku sa despotskim odlikama možemo predstavljati kao donosioce i borce za slobodu. Uostalom, socijalistička Jugoslavija, a kasnije i druge države u Evropi usu toku posleratnog elana, obnove i razvoja bile ugrožene politikom SSSR. Dok se jedan deo sveta udruživao i pružao otpor dotadašnjim društveno-političkim nejednakostima, imperijalističke težnje SSSR su rasle", kaže Oljača.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
EU donela nove restriktivne mere protiv Rusije, Srbija se nije uskladila
29.07.2026.•
0
Srbija se uskladila sa dve nove spoljnopolitičke odluke EU, vezano za Liban i Sudan ali se nije uskladila sa četiri koje se obnose na restriktivne mere zbog Rusije, kršenja ljudskih prava i sajber napada.
Đedović Handanović potpisala sporazum: Prvu nuklearku Srbija bi mogla da dobije posle 2040. godine
29.07.2026.•
0
U godinama pred nama Srbija mora da bude spremna u institucionalnom, regulatornom i stručnom smislu za izbor tehnologije, a prvu nuklearku Srbija bi mogla da dobije posle 2040. godine.
O Dačićevom puštanju zvuka zvučnog topa u Skupštini: "Ako je ovo najbolje što Vlada ima…"
29.07.2026.•
0
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je na sednici Skupštine, demantujući da je upotrebljen zvučni top na protestu 2025, sa telefona pustio zvuk koji demonstrira kako se zvučni top čuje.
"Vlasnik pečenjare direktor EPS-a" i "sive strukture" SNS: Burna rasprava u Skupštini Srbije
29.07.2026.•
0
Opozicioni poslanici Skupštine Srbije u popodnevnom delu sednice o nepoverenju Vladi koju su tražili, kritikovali su rad kabineta premijera Đura Macuta u svim oblastima.
UNS: Deveti put srušena spomen-ploča novinarima Radio Prištine otetim avgusta 1998. godine
29.07.2026.•
0
Spomen-ploča novinarima Radio Prištine, Ranku Pereniću i Đuru Slavuju, koje su avgusta 1998. godine oteli pripadnici "Oslobodilačke vojske Kosova" na putu Velika Hoča-Zočište, srušena je deveti put.
Oštećen avion Er Srbije na aerodromu "Nikola Tesla", privremeno će biti povučen iz saobraćaja
29.07.2026.•
0
Na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu došlo je do oštećenja aviona Er Srbije registarske oznake YU-ASF.
Sutra druga konstitutivna sednica Saveta REM: Na dnevnom redu izbor predsednika
29.07.2026.•
0
Druga konstitutivna sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) zakazana je za sutra, četvrtak, 30. jula, piše na sajtu REM.
Dečak povređen u Crnoj Gori i dalje na intenzivnoj nezi u Nišu, ali u stabilnom stanju
29.07.2026.•
0
Osmogodišnji dečak iz Niša koji je 12. jula teško povređen u udesu u Crnoj Gori, i dalje je na intenzivnoj nezi Klinike za dečiju hirurgiju u tom gradu, ali je njegovo zdravstveno stanje stabilno.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili sednicu o nepoverenju Vladi
29.07.2026.•
1
Poslanici Skupštine Srbije su popodne, posle jednočasovne pauze, nastavili sednicu o nepoverenju Vladi.
Dečak iz Srbije izvučen iz mora bez svesti na Halkidikiju, spasioci ga reanimirali
29.07.2026.•
0
Dvanaestogodišnji dečak iz Srbije izvučen je iz mora bez svesti u oblasti Hanioti, na Halkidikiju u Grčkoj.
BIA će proveravati buduće zaposlene u Poreskoj upravi: Koliko je to smisleno?
29.07.2026.•
9
Predstavljen je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, koji donosi dve važne novine za buduće zaposlene u Poreskoj upravi.
Postoji li srednja klasa u Srbiji: Objavljeni rezultati istraživanja o društvenim slojevima
29.07.2026.•
16
Društvena piramida Srbije više liči na romb sa uskim vrhom bogatih, širokim radnim slojem i velikim brojem građana koji se bore za ekonomsku sigurnost, pokazuje istraživanje.
Građanima stižu SMS poruke sa upozorenjem na toplotni talas
29.07.2026.•
15
Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je SMS upozorenje građanima zbog dugotrajnog toplotnog talasa.
Nema udesa, nema radova, a kolona kilometarska: Vujanić objašnjava kako nastaju "nevidljivi" zastoji na putu
29.07.2026.•
2
Zastoji na auto-putevima često zbunjuju vozače, jer se kolona proteže kilometrima, a na prvi pogled nema saobraćajnih nezgoda ili radova.
FOTO: Obrušio se deo obale na kojoj se gradi most u Aleksandrovcu
29.07.2026.•
0
U ranim jutarnjim satima na gradilištu u centru Aleksandrovca došlo je do obrušavanja dela obale na kojoj se gradi most.
Tužilaštvo reagovalo zbog navoda da je Kristijan Golubović ubio psa svoje supruge
29.07.2026.•
6
Drugo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je povodom medijskih natpisa da je višestruko osuđivan rijaliti učesnik Kristijan Golubović ubio psa, formiralo predmet i naložilo policiji prikupljanje obaveštenja.
Jovanović: Srbija razvija domaći ekosistem za projektovanje čipova
29.07.2026.•
5
Srbija razvija domaći ekosistem za projektovanje čipova, rekao je direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović.
Srbija od 16. maja u ekološkom dugu, a od sutra će biti ceo svet
29.07.2026.•
3
Svetska organizacija za prirodu (WWF) saopštila je da će u četvrtak, 30. jula čovečanstvo ući u ekološki dug za ovu godinu.
Dvoje državljana Srbije zadržano na Jarinju zbog sumnje da su falsifikovali platne kartice
29.07.2026.•
0
Dvoje državljana Srbije zadržano je na prelazu Jarinje, nakon što su tokom policijske kontrole kod njih pronađeni i oduzeti uređaji za koje se sumnja da su služili za falsifikovanje i zloupotrebu bankovnih kartica.
Komentari 21
Владимир
Nemanja
Itekako se tačno može reći šta se dešavalo u bivšim socijalističkim državama, mani nas tih kafansko-šibicarskih fora.
Vlada
A šta je tačno bilo oslobađanje Mađarske ili recimo Čehoslovačke nego okupacija?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar