Legalizacija "divlje" gradnje: Država neće garantovati bezbednost tih objekata

Prema Predlogu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima predviđeno je da se mogu legalizovati objekti za koje je izdata privremena građevinska dozvola pre 13. maja 2003. godine.
Legalizacija "divlje" gradnje: Država neće garantovati bezbednost tih objekata
Foto: 021.rs
Takođe, mogu se legalizovati objekti bez građevinske dozvole čija će gradnja biti završena na dan stupanja zakona na snagu. 
 
Predloženim zakonom, u čiji je uvid imala agencija Beta, ističe se da Republika Srbija ne garantuje za bezbednost i sigurnost korišćenja objekta, dela objekta, odnosno posebnog dela objekta, upisanog u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima po odredbama ovog zakona. 
Koji objekti se mogu legalizovati?
 
U članu 1. predloga zakona o legalizaciji nezakonite gradnje navodi se da evidentiranje i upis prava u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima imaju objekti, delovi objekta, odnosno posebni delovi objekta izgrađeni suprotno zakonu. 
 
Taksativno se navodi da mogu biti legalizovani objekti za koje je izdata privremena građevinska dozvola pre 13. maja 2003. godine, kao i objekti naplatnih stanica i privremenih saobraćajnica, objekti izgrađeni u vreme kada nije bilo propisano izdavanje građevinske dozvole, a na kojima nije upisano pravo svojine u katastru nepokretnosti. 
 
Pravo na legalizaciju imaju i stambeni objekti kategorije "A" i "B" i privredni objekti za koje je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli, ali je do dana stupanja na snagu ovog zakona istekao zakonski rok za pribavljanje rešenja o upotrebnoj dozvoli. 
Evidentiranje i upis prava u evidenciju nepokretnosti imaju i podzemne i nadzemne instalacije, odnosno infrastrukturni linijski objekti, ukoliko su predmet upisa u katastar nepokretnosti, odnosno katastar Infrastrukture, kao i objekti za koje su podnosioci zahteva po ranije važećim zakonima kojima se uređivao postupak ozakonjenja odnosno legalizacije objekata, ishodovali pravnosnažno rešenje o ozakonjenju odnosno legalizaciji objekata, a koji nisu upisani u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima. 
 
Pravo na ozakonjenje imaju i objekti upisani u skladu sa odredbama Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole i zemljište ispod objekta ili deo zemljišta na katastarskoj parceli na kojoj je objekat sagrađen.
 
 
Odredbe ovog zakona primenjuju se na objekte koji su izgrađeni na građevinskom zemljištu i vidljivi su na satelitskim i ostalim snimcima izrađenim za teritoriji Republike Srbije i sadržani u bazi podataka koje vode Agencija za prostorno planiranje i Republički geodetski zavod. 
 
Član 2. Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepkretnostima predviđa da objekti izgrađeni na zemljištu u javnoj svojini koje je planskim dokumentom važećim na dan stupanja na snagu ovog zakona planirano za uređenje ili izgradnju objekata javne namene u obaveznoj javnoj svojini, ili izgrađeni na zemljištu koje je u javnoj svojini koje je površina javne namene u obaveznoj javnoj svojini, objekti izgrađeni u prvoj zoni zaštite prirodnog dobra i zoni zaštite kulturnog dobra od izuzetnog značaja, u drugoj zoni zaštite prirodnog dobra izgrađeni na zemljištu u javnoj svojini, objekti upisani u Listu svetske kulturne baštine ili izgrađeni na samom kulturnom dobru, na javnom vodnom dobru, u pružnom pojasu, u neposrednoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, kao i u pojasu eksproprijacije državnog puta, evidentiraju se i na njima se po odredbama ovog zakona upisuje pravo svojine u korist Republike Srbije. 
 
"Manji montažni objekti, uključujući montažne kuće kontejnerskog tipa i mobilne kuće, balon hale, montažne auto-perionice, nadstrešnice, terase na javnoj površini van gabarita objekta, šljunkare kao i objekti koji nisu završeni u konstruktivnom smislu evidentiraju se u evidenciji o utvrđenim promenama na objektima koji nisu upisani u katastar nepokretnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje državni premer i katastar, ali se na njima ne upisuje pravo svojine u skladu s odredbama ovog zakona", navodi se. 
Država ne garantuje bezbednost
 
Članom 5. se ističe da Republika Srbija ne garantuje za bezbednost i sigurnost korišćenja objekta, dela objekta, odnosno posebnog dela objekta, upisanog u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima po odredbama ovog zakona. 
 
"Vlasnik objekta, dela objekta, odnosno posebnog dela objekta u čiju korist bude upisano pravo svojine u skladu s odredbama ovog zakona prihvata rizik korišćenja nepokretnosti koja je predmet upisa i odgovornost za eventualnu štetu prema trećim licima", ističe se. 
 
 
Kako se odvija prijava i kada počinje
 
Postupak evidentiranja nepokretnosti vrši se preko digitalne platforme koju uspostavlja Agencija na informatičkoj infrastrukturi Zavoda i uz tehničku podršku Zavoda i čini je dostupnim jedinicama lokalne samouprave, odmah po stupanju na snagu ovog zakona. 
 
"Jedinica lokalne samouprave je dužna da u roku od 30 od dana stupanja na snagu ovog zakona, Agenciji dostavi digitalni zoning plan koji sadrži obeležene zone postojeće ili planirane površine javne namene ili javne površine koje su obaveznoj javnoj svojini, zemljište u režimu javnog korišćenja, zone zaštite prirodnog i kulturnog dobra od izuzetnog značaja kao i zone sa objektima upisanih u Listu svetske kulturne baštine ili na samom kulturnom dobru, granice druge zone zaštite prirodnog dobra, zone javnog vodnog dobra, zone pružnog pojasa i zone sanitarne zaštite vodoizvorišta, kao i zone za utvrđivanje doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta", navodi se. 
 
Evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima zainteresovana lica podnose Agenciji elektronskom prijavom preko digitalne platforme. Prijava iz stava 1. ovog člana podnosi se za jednu nepokretnost, dok se za svaku sledeću nepokretnost podnosi nova prijava. Ukoliko se prijava podnosi za pomoćni objekat, obavezno se navodi i podatak da li je glavni objekat izgrađen na istoj katastarskoj parceli.
 
Rok za podnošenje prijave iz stava 1. ovog člana počinje da teče istekom roka od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona i traje 60 dana. 
 
 
Pre evidentiranja i upisa prava svojine na posebnim delovima u stambenim i stambeno poslovnim zgradama sa više stanova, investitor, svako lice koje ima pravni interes, upravnik, odnosno profesionalni upravnik stambene zajednice, Agenciji podnosi prijavu za upis stambene ili stambeno-poslovne zgrade, odnosno dela zgrade koji predstavlja funkcionalnu celinu, uz koju može podneti i elaborat geodetskih radova odnosno skicu neevidentiranih posebnih delova za zgradu, preko digitalne platforme za podnošenje prijave. 
 
Ako je investitor nepoznat ili nije dostupan, skicu posebnih delova odnosno elaborat geodetskih radova može dostaviti svako lice koje ima pravni interes, upravnik, odnosno profesionalni upravnik stambene zajednice ili ovlašćeno lice, preko digitalne platforme za podnošenje prijave. 
 
Prilikom podnošenja prijave za upis prava svojine na posebnim delovima objekta, lice koje nije investitor objekta, dela objekta odnosno posebnog dela objekta, dužno je da priloži isprave o osnovu sticanja prava na posebnom delu. 
 
Cena prijave
 
Visina se određuje prema zonama, u gradu Beogradu: u ekstra zoni - 1.000 evra, u prvoj zoni - 800 evra, drugoj i trećoj zoni - 300 evra, u četvrtoj zoni - 200 evra, u petoj zoni - 150 evra, i u šestoj i drugim zonama - 100 evra. 
 
U gradovima koji imaju preko 100.000 stanovnika: u ekstra i prvoj zoni - 500 evra, u drugoj zoni - 250 evra, u trećoj zoni - 150 evra, u četvrtoj i drugim zonama - 100 evra. 
 
U gradovima i opštinama koje imaju između 50.000 - 100.000 stanovnika: u ekstra i prvoj zoni - 300 evra, u drugoj zoni - 200 evra, u trećoj i ostalim zonama - 100 evra. 
 
U opštinama koje imaju ispod 50.000 stanovnika i selima - 100 evra. 
 
Za magacine, skladišne prostore, ekonomske i pomoćne objekte i proizvodne pogone, površine do 500m² ne plaća se naknada, dok se za ove objekte površine preko 500m² plaća naknada u visini od 10 evra po kvadratu. 
 
Agencija je dužna da bez odlaganja proveri podnetu dokumentaciju i da na osnovu dostupnih podataka izda potvrdu o ispunjenosti uslova za upis prava svojine na nepokretnosti, odnosno obaveštenje da nisu ispunjeni uslovi za upis prava svojine na nepokretnosti u skladu sa odredbama ovog zakona. 
 
Kada Agencija utvrdi da su ispunjeni uslovi za evidentiranje i upis donosi potvrdu koju prosleđuje Zavodu. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Mile

    29.09.2025 09:53
    Sta uopste znaci da drzava ne garantuje bezbednost? Sta ja koji zivim u objektu u kom drzava "garantuje bezbednost" imam od toga?
  • Simo

    29.09.2025 09:40
    Simo
    Pa koji moj onda legalizovati?! Niko odgovoran nece kupovati nesto za sta nema garanciju još da se ne daj bože uruši nesto i strada! Sigurnije ostati na vlasnistvu parcele.
  • B

    29.09.2025 09:22
    Smešno
    A za nadstrešnicu je RS garantovala bezbednost?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Žena poginula u požaru u Kruševcu

Beživotno telo starije žene pronađeno je u Kruševcu, nakon što su komšije prijavile moguć požar u jednom stanu u tamošnjoj Hilandarskoj ulici.