Indeks: Srbija četvrta u Evropi po organizovanom kriminalu, svoj "doprinos" daje i država

Srbija je zauzela četvrto mesto po kriminalu od 44 zemlje Evrope u indeksu koji je objavila Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog krimnala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi
Indeks: Srbija četvrta u Evropi po organizovanom kriminalu, svoj "doprinos" daje i država
Foto: 021.rs
Gori od Srbije su jedino Rusija, Ukrajina i Italija, navodi se u indeksu koji je objavljen u ponedeljak, a koji prenosi Nova ekonomija.
 
Globalni indeks organizovanog kriminala procenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal za 193 zemlje na osnovu tri ključna stuba - kriminalnih tržišta, kriminalnih aktera i otpornosti.
Radi poređenja, Bosna i Hercegovina je na 6. mestu po kriminalu, Crna Gora je na 10. mestu, Bugarska na 11, Albanija na 15, Hrvatska na 17, a Severna Makedonija na 18. mestu. Rumunija i Mađarska su dosta bolje, na 22. odnosno 28. mestu u Evropi.
 
Dok je po nivou kriminala Srbija rangirana visoko, po nivou otpornosti rangirana je nisko - na 35. mestu od 44 evropske države.
Posmatrano na svetskom nivou, Srbija je na 47. mestu od 193 zemlje u indeksu kriminala, odnosno na 91. mestu u indeksu otpornosti.
 
Izveštaji ukazuju da su delovi vlade i organa za sprovođenje zakona saučesnici u prisilnom radu, trgovini ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i švercu oružja velikih razmera, uz minimalnu odgovornost za umešane zvaničnike.
 
Kako se navodi, korupcija u državnim institucijama olakšava nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalna preduzeća, a visoki zvaničnici su povezani sa ozloglašenim ličnostima organizovanog kriminala.
 
"Slučajevi koji uključuju nezakonitu seču drveća od strane državnih preduzeća, umešanost Ministarstva zaštite životne sredine u nezakonitu trgovinu divljim životinjama i finansijski kriminal povezan sa vladinim infrastrukturnim projektima ističu duboko preplitanje političkih i kriminalnih interesa", piše u indeksu.
 
Takođe je prijavljena dokumentovana saradnja između bandi za krijumčarenje ljudi i srpske granične policije, a mreže organizovanog kriminala navodno se koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima.
 
Postoje državne šeme iznude usmerene na privatna preduzeća, a posrednici povezani sa vladom navodno kontrolišu pristup javnim ugovorima, licencama i osnovnim komunalnim uslugama u zamenu za političku lojalnost ili finansijski mito, navodi se u izveštaju.
 
Dodaje se da strani kriminalni akteri ne kontrolišu direktno kriminalna tržišta Srbije, ali vrše značajan uticaj putem transnacionalnih mreža.
 
"Crnogorske grupe, posebno kavački i škaljarski klanovi, najistaknutije su, dok avganistanske, marokanske i sirijske bande krijumčara deluju duž severnih granica. Albanske mreže sa Kosova takođe igraju ulogu u prekograničnoj trgovini oružjem. Srpske grupe održavaju veze sa organizacijama u Južnoj i Severnoj Americi i Zapadnoj Evropi, olakšavajući globalnu trgovinu narkoticima i oružjem", piše u izveštaju.
 
Takođe se navodi da su ruski i turski akteri povezani sa ilegalnim finansijskim tokovima i švercom putem ekonomskih i političkih kanala.
 
Pored toga, rastuće veze Srbije sa Rusijom, Kinom i zemljama Zaliva izazvale su zabrinutost zbog transparentnosti stranih investicija i infrastrukturnih projekata, kojima često nedostaju konkurentske ponude i jasan nadzor, što podstiče sumnje na korupciju, piše u izveštaju.
 
Srpski privatni sektor je duboko isprepleten sa organizovanim kriminalom, jer velika preduzeća često posluju pod uticajem visokorangiranih političkih ličnosti, navode autori.
 
"Kompanije u vlasništvu ili povezane sa vladinim zvaničnicima dobijaju preferencijalni tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za ilegalne finansijske tokove. Preduzeća van političkih krugova se više puta suočavaju sa prisilom, a inspekcije i revizije se koriste kao alati kontrole. Privatne firme se često bave nameštenim tenderima, obezbeđujući unosne ugovore uprkos nedostatku potrebnog iskustva ili legitimiteta", stoji u pregledu za Srbiju.
 
Kako se navodi, korupcija u državnim agencijama omogućava preduzećima da steknu državnu imovinu po ceni nižoj od tržišne, dok neformalna plaćanja u gotovini političarima obezbeđuju pristup osnovnim uslugama i regulatornim odobrenjima.
Industrije poput građevinarstva, trgovine kriptovalutama i kockanja služe kao primarna sredstva za pranje novca, a kriminalne mreže iskorišćavaju ove sektore kako bi integrisale ilegalni profit u legitimnu ekonomiju, nalazi su izveštaja.
 
Istovremeno, državnu upravu u Srbiji karakteriše politička centralizacija i ograničena transparentnost, uz stalnu zabrinutost oko integriteta izbora i odgovornosti vlade, piše u GI-TOC izveštaju.
 
"Vladajuća stranka vrši značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi zabrinutosti oko demokratskog upravljanja. Iako su sprovedene ustavne reforme radi jačanja nezavisnosti sudstva, i dalje postoji zabrinutost zbog političkog uticaja na ključna imenovanja. Korupcija nastavlja da potkopava upravljanje, a izveštaji ukazuju na postojanje veza između određenih političkih ličnosti i mreža organizovanog kriminala. Štaviše, politička elita ima gotovo neograničenu moć, a demokratija opada zbog centralizovanog, neinkluzivnog i netransparentnog procesa donošenja odluka koji otežava zakonodavni nadzor", piše u izveštaju za Srbiju.
 
Navodi se i da rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem i političkim odlukama.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Tonibler

    12.11.2025 11:27
    Ma šta kažeš? Da to nisu naša braća iz naše južne pokrajine?
  • Zvalavi iz Bugojna

    12.11.2025 11:19
    Lopovska zemlja
    Cudi me da nismo na prvom mestu, ovde je kriminal kod kuce, skoro svi kradu, neko manje, neko vise.
  • Dr Vosiječa

    12.11.2025 11:09
    Opet ostasmo bez postolja :(

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Šta kad naprednjaci odu sa vlasti?

Kakav je trenutni odnos snaga između režima i pobunjenog društva i ima li pobuna resurse da traje do izbora za koje predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da bi voleo da budu u decembru 2026?