Zašto je 14.000 domaćinstava i dalje bez struje: Drveće ili sistemski propusti?

Prošlo je više od nedelju dana kako približno 14.000 potrošača u pojedinim mestima u Srbiji nemaju struju.
Zašto je 14.000 domaćinstava i dalje bez struje: Drveće ili sistemski propusti?
Foto: 021.rs
Božić su proveli u mraku bez električne energije, a neki i bez vode. Telefoni ne rade, zamrzivači su se davno odmrzli, a životinje u štalama čekaju otopljen sneg da bi bile napojene. Uprkos tome, ministarka privrede Adrijana Mesarović tvrdila je juče da će struja u sela stići do kraja jučerašnjeg dana ili "eventualno" danas, piše Nova ekonomija.
Razlog nestanka struje Elektrodistribucija (EDS) vidi u polomljenim granama drveća koje se usled snega urušilo na dalekovode, a iz Ministarstva krive i građane koji na privatnom posedu nisu tokom godina dozvoljavali EDS-u da seče drveće.
 
Da li je razlog kolapsa drveće ili pak nemarnost preduzeća i vlasti da energetski sistem dovedu u red?
Iz EDS-a su pre nekoliko dana naveli da su ekipe i radnici već danima na terenu, da se radi u tri smene kako bi se osposobili dalekovodi i struja vratila u domove. Istog dana u saopštenju su naveli i da će struja stići u Majdanpek i okolinu zahvaljujući kompaniji Ziđin i dalekovodu na koji će to mesto biti priključeno.
 
"Stabilno napajanja grada Majdanpeka i okoline očekuje se tokom dana jer je u dogovoru sa Ziđinom i predstavnicima lokalnih vlasti omogućeno povezivanje trafostanice 110/35 kV Majdanpek 1 sa Ziđinovom trafostanicom 35/10 kV Majdanpek 1. Ekipe EDS su na terenu i rade na povezivanju. Ziđin i opštinske vlasti morale su prvo da raskrče trasu starog dalekovoda koja se ne koristi više od četiri godine. Deonica je duga više od 200 metara pod usponom od 30-40 stepeni i provodi za povezivanje se razvlače ručno", navela je Elektrodistribucija 9. januara.
 
Naučni saradnik na Institutu tehničkih nauka SANU i jedan od članova UO Saveza energetičara Ilija Batas Bjelić kaže za Novu ekonomiju da se iz medija i izjava zvaničnika vidi da je "drveće zaratilo sa nama i ugrozilo energetsku bezbednost građana" tako što se obrušilo na dalekovode.
 
Kako je rekao, sistem treba da pokaže snagu u rešavanju ovih problema, osnovnih problema građana - energije, vode, grejanja.
 
"To je više sad postao naš problem, jer ga oni ne rešavaju. To je sad problem naših građana, jer oni koji to treba da reše, ne rade to", kaže Batas Bjelić.
 
Kako kaže, postoji problem strateškog sagledavanja i organizacije poslova, pa tako, kada se dogodi ovakva neplanirana situacija, postoji i problem da se isplaniraju neophodne intervencije nad sistemom i obezbeđivanje da neko sprovede te aktivnosti.
 
Kako dodaje, od 2021. godine kada je bio kolaps u energetskom sistemu, nismo ništa naučili.
 
"Sve se svodi na to da se nadamo da će sve bili u redu da sistemski ne preduzimamo neophodne aktivnosti. Mi nemamo informacije o tome, imamo više želju da se stvori neka pozitivna slika o delovanju nekog ministarstva", rekao je on.
Kako je istakao, Srbija ima zakone koji su u vezi sa vanrednim situacijama koji se odnose na prekogranične događaje, "da štitimo sebe od drugih" (na primer situacija sa kolapsom elektroenergetskog sistema u Crnoj Gori 2024. godine kada se događaj odrazio i na region).
 
"Takve propise smo doneli, ali nismo doneli pravilnike kako da postupamo u rešavanju lokalnih vanrednih okolnosti i problema naših građana. Nego su to ad hoc rešenja - zove se predsednik, zovu nekoga da to reši", kazao je.
 
Rešenja za ovakve situacije su dodavanje agregata, povezivanje struje sa više strana i ubacivanje novih izvora energije, smatra Batas Bjelić.
 
Usled snežnih padavina, najveći problemi nastali su na niskonaponskoj mreži, za koju je nadležna Elektrodistribucija Srbije, koja se izdvojila kao zasebno preduzeće iz EPS-a u januaru 2021, smatra analitičar Bogdan Petrović u autorskom tekstu za Novu ekonomiju.
 
Kako je Petrović pisao, za razliku od EPS-a, koji posluje profitabilno, EDS u poslednje dve godine posluje sa gubitkom. Zbog toga je, između ostalog, morao da bude promenjen i deo tarifnog sistema kako bi EDS dobijao više novca u raspodeli "kolača", odnosno iz računa koji potrošači plaćaju za struju.
 
EDS je zadužen za distribuciju struje na "niskom naponu", za održavanje i čitanje brojila i niskonaponsku mrežu kao i za priključenje potrošača.
 
Poseban problem, ističe Petrović je i to što EDS nije dobro organizovao službe za javne nabavke, pa su već nekoliko puta usled žalbi oboreni tenderi za očitavanje brojila. Za taj posao (koji su odavno radile firme izvan sistema EPS-a), sukobila su se dva ponuđača, inače oba na određeni način povezana sa vladajućom strankom. Posledica je da duže vreme EDS nema zaključen ugovor o očitavanju brojila.
 
Da je Elektrodistribucija imala i ima probleme, ukazala je i Državna revizorska institucija u svom izveštaju o reviziji ovog preduzeća.
 
Tako je DRI napomenula da Elektrodistribucija nije obezbedila dovoljno efikasno upravljanje projektima zbog kašnjenja u donošenju planova, nedostatka internih procedura i nedovoljne pripreme i realizacija svojih investicija.
 
To je sve rezultiralo povećanim troškovima preduzeća.
 
"Iako je Elektrodistribucija Srbije pokrenula brojne projekte modernizacije i smanjenja gubitaka, stepen realizacije kretao se od 50 do 75 odsto, a kašnjenja u realizaciji dela investicija usled nedovoljne pripremljenosti i neusklađenosti planiranih aktivnosti sa stvarnim kapacitetima, rezultirala su povećanjem troškova od najmanje 74 miliona dinara po osnovu nepovučenih sredstava kredita", navodi se u izveštaju Revizora.
 
Ceo tekst Nove ekonomije pročitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija