Rast cena nekretnina nastavljen i u ovoj godini: "Proda se sve što se pojavi"

"Rastu cene, ne raste vrednost." Tako potpredsednik Stručnog saveta Klastera nekretnina Srbije Milić Đoković za Insajder opisuje trenutno stanje na tržištu nekretnina u Srbiji.
Rast cena nekretnina nastavljen i u ovoj godini: "Proda se sve što se pojavi"
Foto: 021.rs
Kvadrat u Beogradu, prema njegovim rečima, u proseku dostiže tri do četiri hiljade evra, dok se pojedini stanovi prodaju i za osam hiljada evra po kvadratu. Kako kaže, inflacija, nedostatak alternativnih ulaganja i stalna investiciona tražnja guraju cene naviše, dok realna kupovna moć građana ne prati taj tempo.
 
"Rastu cene, ali ne i vrednost. To je osnovni problem tržišta nekretnina u Srbiji. Inflacija je očigledno prisutna i u ovom sektoru, a konstantan rast cena skupljih nekretnina i dalje je evidentan", ističe Đoković za Insajder.
 
Dodaje da takav trend, međutim, nije podjednako vidljiv kod jeftinijih nekretnina, od oko 30.000 do 50.000 evra, gde cene praktično stagniraju.
"Ko nema novca, neće ga ni imati, a za onoga ko ga ima, cene idu gore", objašnjava Đoković.
 
Kako kaže, tendencija rasta nastavila se i u poslednja tri meseca, iako je oko Nove godine zabeležen kratak zastoj zbog praznika i vremenskih neprilika.
 
"Prodaje se sve što se pojavi, naročito kvalitetne nekretnine, jer alternative za ulaganje skoro da ne postoje. Ostaje nam beton - jedino u šta možemo da ulažemo su nekretnine", zaključuje Đoković.
Prema njegovim rečima, nekretnine se i dalje kupuju ne samo kao investicija, već i kao oblik zaštite od gubitka vrednosti novca.
 
Na pitanje da li su Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima i prijavljivanje objekata koje je trajalo do 8. februara uticali na tržište, Đoković odgovara da se efekti još ne osećaju.
 
"Bukvalno ne utiče ništa, pogotovo jer još nije bilo prometa tih nekretnina. Tek za šest meseci do godinu dana, kada zakon krene da funkcioniše u praksi, tržište bi moglo da oseti posledice", kaže on.
 
Đoković dodaje da ni banke ni osiguravajuće kuće još nisu zauzele stav o implementaciji zakona, i da do pomeranja na tržištu ne dolazi jer "svi još nešto čekaju".
 
"Sve je još samo na priči. Video sam na televiziji, ali ne i realno, kako izgleda to rešenje o ozakonjenju i nisam imao u rukama 'živ' papir. Po kom osnovu je i kako to sprovedeno kroz katastar? Da li ima neku zvezdicu? Šta piše u tom rešenju? Stvarno bih voleo da nam pokažu kako izgleda upisan stan po tom zakonu, šta tamo piše i kako će notar, što je jako bitno, da napravi zabeležbu. Zatim, od čega će sve notari da se ograde? A ogradiće se od svega i svačega, verovatno i s pravom, jer oni garantuju svojom imovinom. A zašto bi garantovali za nešto za šta ne garantuje ni država Srbija?", kaže sagovornik Insajdera.
 
Prema Miliću Đokoviću, iako je ograničenje kamatnih stopa na stambene kredite od strane Narodne banke Srbije (pet odsto do kraja 2025. godine) isteklo, trenutni efekti na tržištu se još ne osećaju.
 
"Još nema skokova ili padova Euribora. On brže raste nego što opada, a kad pada, radi to polako i konstantno", objašnjava Đoković.
 
Dodaje da bi, u slučaju naglih poremećaja, NBS verovatno ponovo intervenisala kako bi zaštitila građane.
Prema Miliću Đokoviću, strani kupci čine oko 10 do 12 odsto tržišta nekretnina u Srbiji a polovina njih kupuje nekretnine kao investiciju, za rentiranje ili ulaganje, dok se druga polovina trajno nastanjuje u zemlji.
 
"Beograd i Srbija su prepoznati kao destinacija gde se može pristojno živeti i pristojno rentirati. Imamo kupce iz Rusije, Ukrajine, Turske, Kine, Azerbejdžana, arapskih zemalja i Izraela. Statistika se razlikuje od grada do grada. U Boru je, na primer, svaki treći kupac Kinez, dok u Kragujevcu dominiraju Italijani, a u okolini Pećinaca i Nove Pazove Arapi i Indijci", objašnjava Đoković.
 
Prema Đokoviću, domaći kupci i dalje najčešće kupuju nekretninu za život u njoj, a ne kao investiciju.
 
"Još je veći broj kupovina usmeren na stambeni prostor, na dom, nego na rentiranje ili ulaganje. Nemamo tržište velikih investicionih kompanija kao u inostranstvu, koje poseduju stotine ili hiljade stanova i izdaju ih. Kod nas postoje pojedinci koji imaju desetak stanova, ali nemamo kompanijski organizovano tržište za masovno izdavanje", objašnjava Đoković i dodaje da kupovina stanova i dalje ostaje primarno lična investicija za životni prostor, a ne masovni biznis.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Sandra_S

    03.03.2026 13:31
    Kako da ne...
    Dovoljno je proći uveče i videti koliko je svetla upaljeno u novoizgrađenim objektima/stanovima, pa se iz prve ruke uveriti u istinitos ovoga !
  • Realista

    03.03.2026 13:28
    astal da blista
    Ma kako se ne bi prodalo? Pa ako niko to ne kupi jer i nismo ni mislili da hoće, kupimo mi sami od sebe pa se pravimo ludi - peremo lovu sve da blista!
  • one guy

    03.03.2026 13:25
    .
    Prvo, nije istina da ne postoje alternativne opcije investiranja, kao sto je domaca ili bilo koja svetska berza putem domacih brokera i platformi za investiranje, potom zlato, osiguranje, investicioni fondovi itd. Skoro, pa imamo sve mogucnosti koje postoje i po belom svetu.
    Drugo, gde su bili svi ti silni novci koji se slivaju u kvadrate pre 5-6 i vise godina? Tada se niko nije utrkivao da kupuje stanove kad je kvadrat bio 1.000 evra, a sada svi poludeli kada je nekoliko puta skuplji.
    Trece, Kirije su u padu, tako da kupovina stana po trenutnim uslovima radi izdavanja se nikako ne isplati. Kupovina garsonjere u NS, na pristojnoj lokaciji, plus porez i opremanje izadje na 100.000 evra, a izdaje se maksimalno 250 evra. To je povrat od preko 30 godina. Na to dodaj godisnji porez, odrzavanje, popravke, bar jedno komplet renoviranje u tom periodu, mesece kad je prazna, placanje racuna kad je prazna...i povrat je okvirno 50 godina. Za 50 godina ta zgrada ce biti trula i zahtevati komplet rekonstrukciju. Ne isplati se.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija