Procene su da će kvadrat u Beogradu do kraja godine biti 4.000 evra: "Većina sada sanja o 3.000 evra"

U Srbiji je u decembru 2025. godine izdato 2.948 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 10,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Procene su da će kvadrat u Beogradu do kraja godine biti 4.000 evra: "Većina sada sanja o 3.000 evra"
Foto: 021.rs
Od ukupnog broja dozvola izdatih u decembru, 83,4 odsto odnosi se na zgrade, a 16,6 odsto na ostale građevine. Ako se posmatraju samo zgrade, 83,7 odsto dozvola izdato je za stambene, a 16,3 odsto za nestambene zgrade, dok se kod ostalih građevina najveći deo odnosi na cevovode, komunikacione i električne vodove (73,7 odsto), objavio je Republički zavod za statistiku.
 
U decembru 2025. u Srbiji je prijavljena izgradnja 5.705 stanova, sa prosečnom površinom od 71,2 kvadratnih metara. Novogradnja čini 90,4 odsto ukupno predviđene vrednosti radova.
 
Posmatrano geografski, najveća građevinska aktivnost očekuje se u Beogradskoj oblasti - 42,5 odsto od predviđene vrednosti novogradnje, zatim slede Severnobačka oblast - 8,7, Pirotska oblast sa 6,7 i Južnobačka oblast 6,3 odsto, dok se učešće ostalih oblasti kreću od 0,2 do 4,6 odsto.
Rast građevinske aktivnosti na tržištu će se osetiti tek za dve godine
 
Ocenjujući najnovije podatke RZS-a, licencirani procenitelj nekretnina Milić Đoković za Biznis.rs ističe da su oni ohrabrujući i za kupce nekretnina i za državu.
 
"Problem je što je tržište još gladno kvadrata jer se nedovoljno gradi u odnosu na to koliko tržište može da apsorbuje. Kod nas se nekretnine ne kupuju samo kao dom, već i kao investicije i utočište kapitala poput zlata", napominje ovaj sagovornik.
 
Sa druge strane, on ukazuje da podatak o rastu građevinske aktivnosti može i da zavara, s obzirom na to da je kraj 2024. godine bio dosta loš, a turbulencije, društveno-politička kriza i protesti uticali su da ljudi uspore sa svojim planovima.
"Ako poredimo kraj 2025. sa krajem 2024. godine to možda i nije relevantan reper. Sada računamo da je kriza pri kraju, da će se nešto konačno rešiti ili da će biti izbori", dodaje Đoković.
 
Rast građevinske aktivnosti na tržištu će se osetiti najranije za godinu i po do dve, smatra on.
 
"Investitor koji sada dobije dozvolu, to može da materijalizuje za dve do tri godine, jer je period do konačnog useljenja otprilike 18 do 36 meseci", kaže Đoković.
 
Cene u starogradnji i novogradnji gotovo izjednačene
 
Kada je reč o prognozama i ponudi, Đoković navodi da je Udruženje procenitelja radilo projekciju koja je pokazala da sa praćenjem evroinflacije opada vrednost novca dok cene nekretnina rastu.
 
"Dokle god je vrednost novca manja cene će rasti. Videćemo u kom opsegu, ali ono što je sigurno to je da neće padati i bojim se da je to bespovratan proces", ističe ovaj sagovornik.
 
Što se tiče potražnje, tvrdi da se na samom tržištu više traži novogradnja pre svega zbog strukture kupaca - mladih ljudi koji nemaju vremena za renoviranje. Što se tiče odnosa cena, on napominje da su u zavisnosti od lokacije, cene kvadrata u starogradnji i novogradnji gotovo izjednačene.
 
"To nije realno, ali je tako, iako bi po svim tehničkim i ostalim standardima novogradnja trebalo da bude skuplja za nekih 15 do 20 odsto od starogradnje. I ako neko kupi stan u starogradnji i uloži u njega, to će uvek biti stara zgrada i to se ne može amortizovati", smatra on.
 
Prosečna cena kvadrata u novogradnji u Beogradu je između 3.000 i 4.000 evra, kaže Đoković i dodaje da je dijapazon nekretnina u glavnom gradu vrlo široko postavljen i da na tržištu ima i onih na eksluzivnim lokacijama gde se kvadrat prodaje za 10.000 i 15.000 evra.
 
"Prosečna cena novogradnje u Novom Sadu je oko 2.000 evra, u Kragujevcu oko 1.700, Nišu oko 1.500, a u Subotica oko 1.700. U Beogradu se teško može naći ispod 3.000 evra i očekivanja su da će do kraja 2026. godine prosečna cena u novogradnji biti oko 4.000 evra", ocenjuje on.
San 90 odsto kupaca u Beogradu: manji stan do 120.000-130.000 evra
 
Đoković ukazuje da tržištu nedostaje puno malih nekretnina, čija cena ne prelazi 120.000-130.000 evra, što je prema računici mladih koji kupuju prvi stan otprilike 100.000 evra kredita i 20.000 keša.
 
"To je nekih 40-45 kvadrata - prvi stan koji ima spavaću sobu, dnevni boravak, kuhinju, kupatilo i manju terasu i da košta 3.000 evra po kvadratu. To je san 90 odsto kupaca u Beogradu", kaže on.
 
Na pitanje zbog čega se investitori ne prilagođavaju potrebama tržišta, Đoković odgovara da bi se prilagođavali, ali da su problem parking mesta koja je često nemoguće napraviti u Beogradu.
 
"Ako u zgradi investitor pravi 20 stanova, neophodno mu je 22 parking mesta, na 40 stanova treba mu 45, a nema gde da ih napravi. Zakon ih ograničava, a i tržište jer danas niko neće da kupi stan bez garaže. Ukopavanje je ograničeno, postoje određeni standardi do kog nivoa zemlje je dozvoljeno i sve zavisi od urbanističkih uslova", zaključuje Đoković.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Zoran xy

    19.02.2026 12:16
    Primer
    300000 eura kupiš 30 lanaca zemlje, jutara kako hoćeš, izdaješ za 300-350 eura to ti je 9000 do 10500 eura godišnje. Da iznajmiš stan da živiš to ti je oko 4800 eura godišnje max. ostaje ti od 4200 do 5300 eura u džepu i tako možeš do kraja života pod ovim uslovima. Kojiće ti stan? Kažu nekretnina vredi. O. K. ali obradive zemlje sve manje a stanova sve više. Prst na čelo. Šta će pre izgubiti vrednost?
  • NS

    19.02.2026 07:59
    Auuuu sta vas je ovde ogorcenih bez stanova. Da neki od vas ima stan, pisao bi da balon nece nikad puci, bice sve skuplje i skuplje. Posto nemate, nadate se pucanju. To pucanje se ocekuje vec 10 i vise godina, proci ce vam zivot u cekanju, nego posto niste u mogucnosti da zivite u NS ili BG, ima toliko lepih sela...
  • @Bhm

    18.02.2026 17:46
    Poštovani bhm, zainteresovan sam za tehnologiju kojom baratate. Bilo da je u pitanju tehnologija kojom ste nas posetili sa neke udaljene nastanjive planete na kojoj postoji grad Barselona u kojem je kvadrat 2600 evra, bilo da je u pitanju tehnologija kojom se putuje kroz vreme pa ste nas posetili iz perioda pre 15tak godina kada je kvadrat toliko koštao. U ovoj Barseloni na planeti Zemlji i u 2026. godini kvadrat je oko 5000 evra. Uistinu me interesuje šta postižete širenjem ovakvih laži? Ili ste toliko baš nesposobni da smatrate da kod nas situacija nije dovoljno loša pa osećate tu potrebu da lažete i preuveličavate ne biste li je predstavili gorom nego što jeste? Ako toliko baš osećate potrebu da lažete i obmanjujete predlažem da sledeći put odaberete neki drugi grad u kojem je mala verovatnoča da je iko bio naspram jedne Barselone.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija