Ne odustaje se od kopanja litijuma kod Valjeva i Loznice: Nova rudarska strategija predviđa tri scenarija

U Skupštini Srbije usvojena je Strategija upravljanja mineralnim i drugim resursima do 2040, godine u koјој se, između ostalog, ponovo aktuelizuje pitanje eksploatacije litijuma.
Ne odustaje se od kopanja litijuma kod Valjeva i Loznice: Nova rudarska strategija predviđa tri scenarija
Foto: 021.rs
U dokumentu piše da je planirano otvaranje rudnika litijuma (što je uslovno ekološkom studijom), u Jadru kod Loznice i Piskanji u okolini Valjeva.
 
 
Autori, naime, navode da brži i kvalitetniji privredni rast, koji podrazumeva i energetsku tranziciju, zahteva sve veće količine mnogih mineralnih sirovina, a da su strateški važni metalični mineralni resursi Srbije bakar, zlato, olovo, cink, srebro i litijum, piše Nedeljnik.
 
U okviru strategije su zato razvijena tri scenarija, čiji je cilj da ukažu na to kakvi su efekti usporenog, realnog i ubrzanog razvoja rudarstva na privredu Srbije.
Scenario 1 - Usporeni razvoj
 
Prva analizirana varijanta u strategiji je opcija usporenog razvoja.
 
Prema ovom scenariju, pretpostavke su da eksploatacija uglja, nafte i gasa opada, što uzrokuje "zatvaranje značajnog broja rudnika", stoji u dokumentu. U domenu metala, proizvodnja rude bakra se ne ostvaruje prema postojećim planovima, već stagnira usled nižih cena na berzi.
Jedna od pretpostavki navodi da se "rudnici olova i cinka zatvaraju a novi se ne otvaraju, ne otvara se rudnik litijuma, kao ni rudnici zlata".
 
Ukupna vrednost proizvodnje u scenariju usporenog razvoja je oko 3,27 milijardi dolara. Autori upozoravaju da ovakav scenario znači smanjenje udela sektora rudarstva u BDP, gubitak radnih mesta i smanjenje investicija.
 
Društvene posledice su takođe negativne, pa u strategiji stoji da smanjenje proizvodnje može dovesti do socijalnih problema u rudarskim regionima, uključujući migracije i pad životnog standarda.
 
Kao pozitivan aspekt navedeno je da "smanjenje eksploatacije dovodi do potencijalno manjeg uticaja na životnu sredinu".
 
Scenario 2 - realni razvoj
 
Druga razmatrana varijanta je opcija "realnog razvoja sektora mineralnih sirovina", koja podrazumeva zadržavanje trenutnih kapaciteta uz postepeno pokretanje novih strateških projekata.
 
U ovom scenariju, pretpostavlja se da se nafta i gas eksploatišu na sadašnjem nivou, dok se proizvodnja uglja stabilizuje na 35 miliona tona, uz delimičan uvoz. Kada je reč o ključnim metalima, pretpostavlja se da se proizvodnja bakra ostvaruje prema postojećim planovima kompanija, a kao najveći iskorak navodi se da se otvara "rudnik litijuma, kao i rudnici zlata".
 
Ostvarivanje ovakvih planova gotovo da bi dupliralo očekivanu vrednost proizvodnje, pa u tekstu strategije stoji da je "u opciji realnog razvoja, ukupna vrednost proizvodnje oko 6,81 milijardi dolara".
 
Autori procenjuju i da ova opcija doprinosi rastu udela rudarstva u BDP (do oko pet odsto), povećanju zaposlenosti i privlačenju investicija, kako domaćih tako i stranih.
 
Kada je reč o ekologiji, dokument zaključuje da "umereni uticaji na životnu sredinu zahtevaju primenu ekološki prihvatljivih tehnologija i poštovanje zakonskih regulativa".
 
Scenario 3 - ubrzani razvoj
 
Poslednji scenario podrazumeva masovnu ekspanziju industrije ali i visoke cene ruda na svetskom tržištu. U ovoj varijanti, nafta i gas ostaju na sadašnjem nivou, dok se proizvodnja uglja drži na visokih 40 miliona tona.
 
Sektor metala beleži drastičan skok jer se "proizvodnja bakra, koncentrata i katodnog bakra kao finalnog proizvoda metalurške prerade se povećava u odnosu na planove".
 
Kao i u prethodnom modelu, pretpostavlja se da se pokreću novi strateški projekti, pa se navodi da se otvara rudnik litijuma sa proizvodnjom od 58.000 tona i cenom na berzi od 15.000 dolara po toni, dok se paralelno otvaraju rudnici zlata ukupne proizvodnje 20 tona, srebra 10 tona i pokreće se proizvodnja nikla i kobalta.
Ostvarivanje ovakve ekspanzije donelo bi najveće finansijske prilive, pa strategija kaže da u opciji ubrzanog razvoja, ukupna vrednost proizvodnje iznosi oko 8,62 milijarde dolara.
 
Na društvenom nivou to donosi otvaranje novih radnih mesta i razvoj lokalnih zajednica, ali i zahteva primenu najviših standarda zaštite životne sredine i nosi "značajne rizike ukoliko se ekološki aspekti ne kontrolišu adekvatno".
 
Koju su opciju odabrali?
 
Autori strategije se nisu opredelili ni za jedan od tri osnovna scenarija nego su u dokumentu kao konačan zaključak istakli "opravdanost izbora kompromisne opcije između realnog i ubrzanog razvoja, koja obezbeđuje optimalan balans između potencijala za rast i održivosti".
 
Objašnjavajući ovakvu odluku, naveli su da na finansijskom planu "kompromisna opcija omogućava značajan rast vrednosti proizvodnje i povećanje udela rudarstva u BDP, približavajući se potencijalima ubrzanog razvoja, uz umereno preuzimanje investicionih rizika".
 
Kada je reč o ekološkom faktoru, koji predstavlja najveću pretnju kod maksimalne ekspanzije rudarstva, strategija zaključuje da odabrana kompromisna opcija "dozvoljava postupnu integraciju najboljih praksi i zelenih tehnologija uz kontrolu uticaja na životnu sredinu i klimatske promene, u skladu sa nacionalnim i međunarodnim obavezama".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Pete Mitchell

    28.04.2026 13:24
    France
    Ne znam nista o kopanju litijuma i o mogucim posledicama, ali sam prekjuce citao da Francuzi bas sad otvaraju ogroman rudnik litijuma, a sve u vezi trenutne naftne krize...
  • Dragan

    28.04.2026 13:12
    Mirko
    Mirko voda koja izvire iz zemljišta bogatog LITIJUMOM JEL PROLAZI KROZ RUDU LITIJUMA I ISPIRE KAMEN ( RUDU) I ZEMLJIŠTE. Šta taj narod koji je prodao zemljište pije, kakvu vodu? Dali ta voda nije bogata litijumovim sastavom, što je u banji sumporna voda bogata sumporom, verovatno izvire iz zemljišta bogatog sumporom. Mirko bolje malo probaj da se opametiš a ne da lupaš gluposti u Brestovaćkoj banji kod Bora postoje vode za oči, topla voda za reumu,za živci a sve zavisi od podloge ,od zemljišta iz koga izvire, negde ima kamenca, negde nema. Prodali ljudi imanja sad im nevalja voda, dali su neki put nosili vodu na kontroli, kog elementa ima u u njoj ?
  • Isplativost

    28.04.2026 13:04
    Država protiv naroda. I onda neko kaze dobra je plata ziveo vrhovni

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija