Devizni kurs, monopol ili niska produktivnost: Cene u Srbiji na nivou EU - ovo su razlozi

Nekada su porodice koje letovale u apartmanima u Grčkoj ili Hrvatskoj kupovale u našim marketima hranu, kako bi uštedeli, jer je skoro sve u Srbiji bilo jeftinije.
Devizni kurs, monopol ili niska produktivnost: Cene u Srbiji na nivou EU - ovo su razlozi
Foto: Pixabay
To vreme je prošlo, a iz godine u godinu, posebno kod nekih proizvoda, cene u Srbiji zapravo postaju veće nego, ne samo u susednim zemljama, već i u mnogo razvijenijim i bogatijim državama.
 
Zvanično, statistika pokazuje da su cene na nivou 68 odsto proseka EU. Potpunija slika se dobije kada to uporedimo sa BDP-om po stanovniku koji je na svega 52 odsto proseka BDP u prošloj godini, piše Danas.
Ako bismo izuzeli struju, komunalije, alkohol i duvan i ugostiteljske usluge, cene u Srbiji su u najmanju ruku na nivou proseka EU. U nekim kategorijama, poput bele tehnike, elektronike ili telekomunikacija smo i skuplji od proseka, pokazuju podaci evropske statističke agencije Eurostat.
 
U nekim oblastima smo oko proseka, a tu je verovatno najvažnija oblast hrana. Naime, u prošloj godini cene hrane bile su na nivou od 96,6 odsto proseka EU, a sa bezalkoholnim pićima na 97 odsto. Ovo je posebno važno, s obzirom da je udeo hrane u potrošnji srpskog domaćinstva 36 odsto, a prosečnog EU domaćinstva oko 14 odsto. Ako kupuju hranu po istoj ceni, sa mnogo manjim prihodima, našim građanima ostaje mnogo manje novca za druge potrebe.
U potrazi za razlozima zbog čega se mnogo brže približavamo nivou EU u cenama, nego u dohotku, ekonomisti nude različita objašnjenja. Najvažniji su fiksni kurs dinara prema evru, neefikasnost proizvodnje, posebno poljoprivredne, veći rast plata od produktivnosti i manjak konkurencije.
 
Prema mišljenju ekonomiste Dragovana Milićevića, za slične cene hrane u Srbiji u odnosu na prosek gotovo Evropske unije odgovorno je nekoliko faktora.
 
"Prvo, organizacija tržišta od klasične maloprodaje do pijaca. U maloprodaji su cene diktirane u velikim sistemima i, po logici, svi ostali ponuđači teže da ih kopiraju. S druge strane, jako bitna stvar je i ponuda. Srpska poljoprivreda praktično je na nivou na kom gotovo da ne može da obezbedi dovoljnu ponudu", ističe on.
 
Dodajući da je za to odgovoran, između ostalog, precenjen kurs dinara prema evru.
"Precenjen kurs dinara je značajno pojefitnio uvoz voća i povrća. Na tome se zgrću ogromni profiti dok su troškovi proizuvodnje u dinarima povećani nekoliko puta. Kada bi kurs bio realan pitanje je da li bi uvoznici imali ekstra zaradu. Ja mislim da ne. Uvoz prehrambenih proizvoda u Srbiju je povećan preko tri puta u samo nekoliko godina. Treći razlog je skupa proizvodnja, diktirana cenom inputa i energijom", napominje Milićević.
 
Dodao je da nije bez značaja i prinos kultura, primenjena agrotehnika i upravljanje troškovima proivzodnje agrarnih proizvoda.
 
"Poznato je da sa većim prinosima opadaju fiksni troškovi", zaključuje on.
 
Ceo tekst čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija