Svemir i meteorologija: Kako Mesec utiče na vremenske prilike na Zemlji

Mesec zaista utiče na klimu i vremenske obrasce na Zemlji na nekoliko suptilnih načina.
The Moon behind a building
Getty Images
Mesec vrši neke iznenađujuće uticaje na vremenske uslove i klimu na Zemlji

Pre četiri i po milijarde godina, dve drevne planete sudarile su se i spojile u jednu, postavši Zemlja.

Tokom kolosalnog susreta te dve planete - proto-Zemlje i Teje - odvojila se mala stenovita masa i postala naš mesec.

On, naš najbliži kompanjon u beskraju svemira, neodvojivo je povezan sa samim našim postojanjem, preko lunarnih ritmova utisnutih u cikluse života na Zemlji.

Efekti Mesečevih dejstava na Zemlju i dalje nisu shvaćeni do kraja.

Izazov je raspetljati šta je mit, a kad naš lunarni kompanjon stvarno ima uticaja na nas.

Kolebljiva orbita

Najočigledniji efekat Meseca na Zemlju može da se vidi u plimama okeana.

Kako se Zemlja okreće svaki dan, Mesečeva gravitacije privlači sebi vodu na Zemljinoj najbližoj strani, stvarajući ispupčenja.

More se ispupči i na suprotnoj strani zbog centrifugalne sile koju izaziva Zemljina rotacija.

Zemlja se okreće ispod tih vodenih ispupčenja, što svakog dana dovodi do dve visoke plime i dve niske oseke.

Svakih 18,6 godina, Mesečeva orbita „koleba" se između maksimuma i minimuma od plus i minus pet stepeni u odnosu na Zemljin ekvator.

Ovaj ciklus, prvi put zabeležen 1728. godine, zove se ciklus Mesečevih čvorova.

Kad se lunarni plan odmakne od ekvatorskog plana, plime na Zemlji se smanje.

Kad je Mesečeva orbita približnija Zemljinom ekvatoru, plime su naglašene.

NASA kaže da će rast nivoa mora zbog klimatskih promena, u kombinaciji sa uticajem ciklusa Mesečevih čvorova, izazvati dramatično povećanje broja poplava uzrokovanih visokom plimom tokom 2030-tih.

Bendžamin Hamlington, naučni istraživač i šef naučnog tima NASA za promenu nivoa mora, zainteresovan je koliko nivoi mora reaguju na prirodna i ljudska dejstva, i šta će to značiti za obalske populacije.

Pre nego što se odselio za Kaliforniju, Hamlington je živeo u obalskom delu savezne države Virdžinije gde su poplave već stvarale velike probleme.

„Poplave usled visoke plime utiču na život u obalskim zajednicama u najširem smislu. To utiče na vašu sposobnost da nađete posao, otežava firmama da nastave sa radom", kaže on.

„Sada je to neprijatnost, ali postaće teško to ignorisati, postaće teško živeti sa tim."

Ove poplave, koje pojačava Mesec, uništiće infrastrukturu i promeniće izgled obala, kaže Hamlington.

„Mogli bismo od jedne decenije do naredne da doživimo četiri puta više poplava.

Ciklus Mesečevih čvorova utiče na sve lokacije na Zemlji, a nivo mora raste svuda. I zato ćemo doživeti rapidna povećanja poplava od visoke plime širom planete."

Predviđa se da će „kolebanje" Mesečeve orbite, zajedno sa rastom nivoa mora zbog klimatskih promena, 2030-ih dovesti do povećanja opasnosti od plavljenja obala
Getty Images
Predviđa se da će „kolebanje" Mesečeve orbite, zajedno sa rastom nivoa mora zbog klimatskih promena, 2030-ih dovesti do povećanja opasnosti od plavljenja obala

Ciklus Mesečevih čvorova mogao bi ljudima da stvori mnoge probleme, ali za divlje životinje u obalskim ekosistemima mogao bi da predstavlja egzistencijalnu opasnost.

Ilija Rošlin, gostujući profesor na Univerzitet Ratgers, proučava vezu između ciklusa Mesečevih čvorova i populacije komaraca u močvarama sa slanom vodom.

„Kad je ciklus čvorova na vrhuncu, visoke plime plave staništa komaraca dublje na kopnu", kaže Rošlin.

Plimske poplave tada se dešavaju češće a sa sobom donose kili ribe - grupu od nekoliko stotina vrsta nalik malim slatkovodnim ribama iz porodice šarana koje se mogu naći u slanoj, slankastoj i slatkoj vodi.

Ove grabljivice će eliminisati ili smanjiti populacije komaraca koje su u fazi razvoja jajašca, larvi ili pupa, pre nego što insekti budu mogli da izlete iz vode u kojoj su rođeni.

„Obično je manje komaraca na vrhuncu ciklusa", kaže Rošlin.

„Na najnižoj tački ciklusa čvorova, plime mogu da poplave staništa komaraca veoma retko, dajući im dovoljno vremena da pobegnu, na taj način povećavajući njihovu populaciju."

A to ne utiče samo na komarce - njihovo izobilje posrednik je dobrobiti brojnih drugih vrsta.

Močvarama sa slanom vodom nedostaju veliki sisari biljojedi, ali su na njihovim mestima beskičmenjaci kao što su škampi, krabe, puževi, skakavci i drugi insekti.

Oni su, zauzvrat, veliki izvor hrane za obalske ptice i ribe.

„Vrhunac ciklusa Mesečevih čvorova zajedno sa porastom nivoa mora stvara realnu mogućnost da se potope močvare sa slanom vodom", kaže Rošlin.

Salt marsh
Getty Images
Močvare sa slanom vodom su bogate staništima sa velikim biodiverzitetom i mogu da drže značajne rezervoare ugljenika

A kad budu potopljeni beskičmenjaci iz močvara sa slanom vodom, obalske ptice ribe i druge vrste koje zavise od njih će i sami biti ozbiljno pogođeni time.

To podrazumeva i ljude, jer su močvare sa slanom vodom od ključne važnosti za globalnu privredu, pošto služe kao uzgajališta mnoštva morskog života koji čine više od 75 odsto svih ribljih vrsta.

Slane močvare su značajne i od velike ekološke važnosti, jer služe kao veći rezervoar ugljenika od mnogih kopnenih ekosistema.

Slatkovodne močvare, za to vreme, sadrže skoro 10 puta više ugljenika od plimskih slanih lokacija, delom zbog njihove velike rasprostranjenosti.

Sa povećanim poplavama zbog Mesečevog kolebanja i rasta nivoa mora, slatkovodne močvare takođe čekaju krupne promene.

Kristina Hopfensperger je naučnica za životnu sredinu sa Univerziteta u Severnom Kentakiju koja proučava salinizaciju slatkovodnih močvara.

„Slatkovodne obalske močvare doživljavaju velike plimne fluktuacije tokom čitavog dana, i imaju mnogo veći biodiverzitet od njihovih slanih ekvivalenata", kaže ona.

„Mnoge vrste su specijalizovane - čim biljke ili prvi nivo mreže ishrane počne da menja sastav od raznolike zajednice slatkovodnih biljnih vrsta u manje raznoliku zajednicu biljaka koje tolerišu slano okruženje, životinje koje zavise od njih mogu da počnu da se menjaju - ptice, kopneni insekti i tako dalje.

Slatkovodne morske vrste takođe osećaju povećani salinitet i odlaze dalje uzvodno da bi ostale u slatkoj vodi."

„Salinizacija slatkovodnih obalskih močvara nastaviće da se povećava sa rastom nivoa mora - i što češće bude dolazilo do poplava, salinitet će više uticati na močvare."

Moon over water
Getty Images
Mesec bi mogao da odigra veliku ulogu u jednom od najvećih sistema za generisanje vremenskih uslova na svetu - El Ninjo-Južna oscilacija

Svet bez plima imao bi veoma drugačije vremenske sisteme.

Plime su jedan od faktora koji utiču na kretanje morskih struja, koje pokreću toplu ili hladnu vodu po Zemlji.

Tople morske struje donose toplije vlažnije vreme, dok hladne morske struje donose hladnije suvlje vreme.

Jedan od najvažnijih fenomena za proizvodnju vremenskih uslova na Zemlji mogao bi takođe da oseti posledice ciklusa Mesečevih čvorova.

Obično snažni vetrovi oko ekvatora oduvaju toplu površinsku vodu na zapad od Južne Amerike ka Indoneziji i na njeno mesto se digne hladnija duboka voda.

Tokom El Ninja, ovi pasati oslabe ili se čak preokrenu, utičući na vremenske uslove širom sveta.

Topla površinska voda nagomila se blizu zapadne obale Južne Amerike, a hladna voda ostane duboko u okeanu.

Obično vlažne oblasti dožive sušu, dok suve oblasti budu poplavljene kišom, što čak dovede do toga da pustinje procvetaju.

La Ninja, s druge strane, ima suprotan efekat od El Ninja.

Pasati su jači nego obično i guraju više tople vode ka Aziji.

Hladne vode koje se nakupe uz obale Amerika potom guraju mlazne struje na sever.

Rezultat su toplije zimske temperature nego obično na jugu i hladnije od normalnog na severu.

Zajedno, fenomeni El Ninjo i La Ninja su deo ciklusa po imenu El Ninjo - Južna Oscilacija (ENSO).

(Deo sa „Južnom oscilacijom" odnosi se na promenu u vazdušnom pritisku na nivou mora nad ekvatorijalnim Pacifičkim okeanom)

Naučnici sa Državnog univerziteta u Ohaju sugerisali su da na promenu između El Ninja i La Ninje može da utiče ispodpovršinski okeanski talas kog gura lunarna plimska gravitaciona sila.

Istraživači sa Univerziteta u Tokiju izvestili su da ENSO može da se predvidi praćenjem ciklusa Mesečevih čvorova od 18,6 godina.

„Svakako je poznat uticaj Mesečevih čvorova na temperature morskih površina", kaže Fil Vudvort, stručnjak za nivoe more i emertus saradnik britanskog Nacionalnog okeanografskog centra.

Mesečeva gravitaciona sila utiče na plimne struje, pa tako i kretanje i mešanje gornjih slojeva okeanske vode, kaže Vudvort. „Ovo posebno važi za Severni Pacifik".

Led, zemlja i vazduh

I dok će ciklus Mesečevih čvorova dovesti do značajnih promena narednih decenija, na kratkoročnijoj vremenskoj skali Mesec utiče na Zemlju i na neke druge manje poznate načine.

Smatra se da Mesec utiče i na polarne temperature, i doprinosi fluktuacijama u količinama arktičkog leda.

Mada ovde uticaj Meseca nije ciklus čvorova od 18,6 godina, već njegova poznatija mesečna varijacija u količini svetla koje se odbija od njega dok se puni i smanjuje.

Satelitska merenja pokazala su da su polovi 0,55 stepeni Celzijusa topliji tokom punog Meseca.

Uz to, plimne sile razbijaju ledeni pokrivač i menjaju tokove okeanske toplote, menjajući količinu leda u Arktičkom okeanu.

Mesec izaziva plimske struje i talase, i na površini i dublje u okeanu, kaže Kris Vilson, stručnjak za morsku fiziku i okeansku klimu pri Nacionalnom okeanografskom centru.

„Ove struje i talasi mogu ili da otope ili razbiju morski led, zbog transporta i mešanja toplijih voda ili zbog otežanog kretanja koje razbija led u sitnije komade, a koji su potom podložniji topljenju."

Moon over ice
Getty Images
Mesec ima suptilan efekat na led na Arktiku, i preko plime i preko svog svetla

Voda i led okeana nisu jedini delovi planete koji doživljavaju plime.

Mesec ima efekat plime i na čvrsto tle i atmosferu.

Zemljane plime slične su okeanskim plimama.

Zemlja se deformiše i ispupči baš kao i more, i smatra se da to izaziva vulkansku aktivnost i zemljotrese.

Atmosferske plime izazivaju kretanja energije iz gornje u donju atmosferu, i menjaju atmosferski pritisak.

Promene vazdušnog pritiska povezane sa položajem Meseca prvi put su otkrivene 1847. godine.

Gravitacione sile Meseca izazivaju ispupčenja i oscilacije u Zemljinoj atmosferi, slično onome što se viđa u vodi.

„Promene u atmosferskom pritisku povezane su sa višim temperaturama vazduha, što opet znači da molekuli vazduha mogu da sadrže više vlage u obliku vodene pare, smanjujući vlažnost i tako šanse da padne kiša", kaže Liz Bentli, generalna direktorka Kraljevskog meteorološkog društva.

Kao posledica toga, zna se da niži pritisak dovodi do hladnog, vlažnog vremena, a viši pritisak do mirnijeg, prijatnijeg vremena.

Ali uticaj Meseca na padavine preko atmosferske plime je mali, budući da drugi faktori kao što je toplota Sunca imaju mnogo veći uticaj.

Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu tvrde da lunarne sile zaista utiču na količinu kišnih padavina - ali za samo oko jedan odsto.

Džon Volas, profesor atmosferskih nauka sa Univerziteta u Vašingtonu, kaže:

„U vremenima kad se Sunce i Mesec približavaju jedan drugom, kiša pada malko više nego šest sati ranije ili kasnije. Dakle, Mesečeva vuča ne utiče na to koliko pada kiša, samo kada će padati."

Mesečev uticaj, nekad suptilan a nekad značajan, ima formativan uticaj na život na Zemlji.

Neki naučnici tvrde da je Mesec bio taj koji je uopšte omogućio život.

Mesec umiruje Zemlju dok se ona okreće oko svoje ose, pomažući da imamo stabilniju klimu.

Bez njega, Zemlja bi se kretala mnogo haotičnije.

Polovi bi se pomerali značajnije u skladu sa Zemljinom orbitom.

Godišnja doba, dani i noći izgledali bi veoma drugačije.

Ali plime koje su možda započele život na Zemlji takođe udaljavaju naš mesec od nas.

Svake godine Mesec se pomera dalje od Zemlje za skoro četiri centimetra zbog plima koje on izaziva na Zemlji.

Zemlja se okreće brže od Mesečevih orbita, tako da gravitaciona sila plimnog ispupčenja vuče Mesec za sobom brže.

Dok Mesec ubrzava, on bude bačen malo dalje i njegova orbita postaje veća.

To je pomalo kao kad stojite na vrtešci na dečijem igralištu - što se brže ona okreće, više se osećate kao da vas udaljava od centra.

Mesec je naš najbliži saveznik u beskraju Univerzuma, bez kog bi Zemlja bila jednog veoma usamljeno mesto.


Pogledajte video o mini šumama


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC