Nauka i životinje: Naučnici otkrili novu vrstu džinovske pande, pomogao im je zub pronađen u Bugarskoj

U fosilu koji je otkriven 1970-ih godina u Bugarskoj bio je zub za koji se veruje da je pripadao džinovskoj evropskoj pandi, smatraju naučnici.
Praistorijska panda
Velizar Simeonovski, Chicago
Ovako su umetnici zamislili praistorijsku pandu

Otkrivena je nova vrsta džinovske pande, koja je živela pre 4,5 miliona godina.

Naučnici smatraju da je ovo panda koja je „najviše evoluirala" u Evropi i „poslednja pronađena" na tom kontinentu.

Fosil zuba ove životinje pronađen je u močvarama Bugarske tokom 1970-ih i bio je ključan za ovo otkriće, a istraživački tim utvrdio je da pripada jednoj vrsti pande.

Rezultati studije objavljeni su u Žurnalu paleontologije kičmenjaka, specijalizovanom za izučavanje ćelija i nauke, kao i drevnih oblika života - od dinosaurusa do drugih praistorijskih životinja i biljaka.

Bilo je potrebno mnogo vremena da bi se shvatilo da je pronađen fosil nepoznate džinovske pande, kaže doktor Spasov, jedan od istraživača.

„Ovo otkriće pokazuje koliko malo znamo o drevnoj prirodi i da istorijski pronalasci u oblasti paleontologije mogu čak i danas da dovedu do neočekivanih rezultata", smatra on.

Džinovska panda
Reuters
Drevne pande nisu ovako izgledale, ali istraživanje ukazuje da su od njih nastale današnje džinovske pande

Koliko se drevne pande razlikuju od današnjih?

Praistorijska panda nije direktni predak današnjih džinovskih pandi, ali one jesu bliski rođaci.

Između starih evropskih pandi i onih koje danas možemo videti ipak postoji i nekoliko razlika.

Evropska panda ne bi mogla da preživi hraneći se samo bambusom, već bi jela više tipova mekših biljaka, navodi se u istraživanju.

Primeri fosila i delova zuba ovog medveda iz tog perioda ukazuje da zubi te životinje nisu bili dovoljno čvrsti kako bi smrskali drvenaste delove biljke.

Ishrana bi možda zavisila i od drugih životinja koje bi živele u sličnim oblastima, pošto bi se nadmetali da dođu do hrane.

„Takmičenje sa drugim vrstama oko hrane koje se verovatno odigravalo, posebno sa mesojedima i izvesno drugim medvedima, objašnjava zbog čega su se džinovske pande usmerile na biljke u vlažnim šumskim uslovima", smatra Spasov.

Posle ispitivanja zuba, naučni tim veruje da je drevna panda bila iste veličine kao džinovska panda ili nešto manja.

Ova vrsta je možda izumrla zbog dramatičnih klimatskih promena, zbog kojih se okruženje i teren na kojem je živela značajno promenio, dodaju.


Možda će vam i ovaj video biti zanimljiv:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Pet dela koja otkrivaju Benksijevu filozofiju

Benksijev novi mural u Marseju nije njegova prva slika koju je povezao sa istorijom ideja. Od Platona do Fukoa, ekspertkinja za Benksija otkriva filozofiju koja stoji iza ovih popularnih umetničkih dela.

Istorija umetnosti u sedam boja

Keli Grovije prati priču o pigmentima – među kojima ima i otrovnih. Reč je o skrivenim slojevima na remek-delima, od Pikasove i Hokusajove pruske plave do Vermerove crvene senke.