Životinje i Australija: Naučnici se nadaju da će oživeti izumrlu vrstu tasmanijskog tigra

Stručnjaci koji stoje iza projekta tvrde da ova tehnologija oživljavanja vrste već postoji, ali drugi su sumnjičavi i kažu da je to naučna fantastika.
Tasmanijski tigar fotografisan u australijskom zoološkom vrtu Hobart
Getty Images
Tasmanijski tigar fotografisan u australijskom zoološkom vrtu Hobart

Istraživači iz Australije i Sjedinjenih Američkih Država pokreću projekat vredan više miliona dolara kako bi oživeli izumrlu vrstu tasmanijskog tigra.

Poslednji tasmanijski tigar - tilacin, umro je 1936. godine.

Iz tima koji pokreće projekat kažu da mogu da ožive ovu izumrlu vrstu korišćenjem matičnih ćelija i da bi prvi tilacin mogao da bude ponovo u prirodi za 10 godina.

Neki stručnjaci su sumnjičavi i kažu da je oživljavanje ove vrste naučna fantastika.

Tilacin je dobio nadimak tasmanijski tigar zbog pruga duž leđa, ali on je zapravo bio torbar, vrsta australijskog sisara koji odgaja mlade u torbi na stomaku.

Grupa australijskih i američkih naučnika planira da uzme matične ćelije od torbara sa sličnom DNK, a zatim koristi tehnologiju za uređivanje gena da „povrati" izumrlu vrstu.

To bi predstavljalo izuzetno dostignuće za istraživače koji to pokušavaju i zahtevalo bi niz naučnih otkrića.

„Verujem da bismo za 10 godina mogli da imamo našu prvu živu bebu tilacina", rekao je profesor Endrju Pask, koji vodi istraživanje sa univerziteta u Melburnu.

Populacija tasmanijskih tigrova je opala kada su ljudi stigli u Australiju pre deset hiljada godina, a ponovo se pojavila vrsta divljih pasa - dingoa.

Tasmanijski tigar je slobodno lutao po ostrvu Tasmanija i na kraju je progonjen do izumiranja.

Poslednji primerak ovih životinja uginuo je u zoološkom vrtu u Hobartu 1936. godine.

Ako bi naučnici uspeli da ožive ovu vrstu životinje, bilo bi to prvi put u istoriji i mnogi drugi stručnjaci sumnjaju da će eksperiment uspeti.

„Oživljavanje vrste je bajka", rekao je Džeremi Ostin, vanredni profesor iz Australijskog centra za drevnu DNK za list Sidnej Morning Herald.

Dodao je da su zbog projekta više medijske pažnje dobili naučnici nego nauka.

Ideja o oživljavanju vrste tasmanijskog tigra postoji više od 20 godina.

Australijski muzej je 1999. godine počeo da sprovodi projekat kloniranja životinja i od tada su u intervalima pokušavali da iz uzoraka izdvoje ili ponovo izgrade DNK.

Ovaj najnoviji projekat je partnerstvo naučnika sa univerziteta u Melburnu i kompanije Kolosal sa sedištem u Teksasu.

Američka firma je prošle godine dospela na naslovne strane zbog planova da sličnu tehnologiju upotrebe kako bi oživeli vrstu runastog mamuta - tehnološki podvig koji tek treba da se izvede.


Pogledajte video mladuncima vrste koja nestaje


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Pet dela koja otkrivaju Benksijevu filozofiju

Benksijev novi mural u Marseju nije njegova prva slika koju je povezao sa istorijom ideja. Od Platona do Fukoa, ekspertkinja za Benksija otkriva filozofiju koja stoji iza ovih popularnih umetničkih dela.

Istorija umetnosti u sedam boja

Keli Grovije prati priču o pigmentima – među kojima ima i otrovnih. Reč je o skrivenim slojevima na remek-delima, od Pikasove i Hokusajove pruske plave do Vermerove crvene senke.