Refinansiranje kao pojas za spasavanje dužnika

Broj refinansirajućih kredita od početka ove godine porastao je za gotovo 30 odsto.

Statistički, ova vrsta pozajmice zabeležila je i najveći skok, što dovoljno govori o zaduženosti građana u Srbiji.

Prosečan korisnik ove vrste kredita, kako je pokazalo nedavno istraživanje finansijskog portala "Kamatica", mesečno bankama plaća 20.000 dinara za zaostale dugove - i uporno traga za dodatnih 5.000 evra kako bi zatvorio postojeće kredite, dozvoljeni minus i kreditne kartice. Spreman je da za to plati četvrtinom svoje mesečne zarade od oko 400 evra i uglavnom mu je važno da od banke dobije što duži rok otplate (jedna banka nudi rok za refinansiranje od čak 12 godina). Trećina ovakvih dužnika ima i dodatne prihode od oko 30.000 dinara, pa im to daje "luksuz" da se godinama vrte u ovom začaranom krugu.

Strah da će se kad-tad naći na listi problematičnih dužnika i time u jednom trenutku izgubiti mogućnost daljeg zaduživanja blaži je posle vesti da je od juče počela primena novih mera Narodne banke Srbije, među kojima je i klasifikacija plasmana za stanovništvo. Ova izmena propisa odnosi se na procenu pojedinačne kreditne izloženosti građana, po kojoj se pojedinačno klasifikuje svaki zajam jednog dužnika. To znači da klijent koji kasni u isplati gotovinskog ili potrošačkog kredita, a redovno plaća stambeni, neće u svim zaduženjima biti u lošoj kategoriji, čime praktično dobija mogućnost da se i dalje zadužuje. Ova odluka ide više u prilog bankama, jer će ubuduće samo za zajmove koji se ne otplaćuju redovno izdvajati poseban novac, odnosno rezervaciju za rizik, dok za ostale obaveze koje se regularno izmiruju neće biti ovog nameta. S druge strane, mogu da se rasterete i odobravaju kredite i klijentima koji su bili problematični.

Zaduživanje u Srbiji ne prestaje da raste, a posebno su traženi gotovinski krediti. Prema podacima NBS, u prvih osam meseci ove godine čak 60 odsto ukupno odobrenih bili su keš krediti, uglavnom u dinarima, a 70 odsto tih pozajmica bilo je s rokom otplate dužim od pet godina. Potrošački su iznosili tek četiri odsto odobrenih pozajmica. Prema oceni banaka, razlozi su bržr procedure prilikom odobravanja gotovinskih kredita.

Kamatne stope na novoodobrene dinarske kredite u padu su već tri godine. Recimo, prosečna kamatna stopa na gotovinske dinarske kredite u avgustu je bila 11,3 odsto, a 2013. godine 20,7 odsto. Trend padanja kamata najviše je išao naruku građanima koji su čekali pogodan trenutak da podignu stambeni kredit. S obzirom na to da su kamate na ovu vrstu pozajmice sa 4,9 u aprilu 2013. pale na 3,3 odsto u avgustu ove godine, oni koji su ove kredite već podigli po nepovoljnijim uslovima sada ih mahom refinansiraju u drugim bankama koje nude niže kamate.

"Ovakve kamatne stope bez sumnje podstiču tražnju za kreditima. Međutim, tražnja za kreditima ne raste znatnije zbog niskog standarda građana. U narednom periodu tražnja za kreditima više će zavisiti od očekivanog rasta standarda nego od kamata", kaže za Politiku generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić.

Dušan Uzelac, direktor finansijskog portala "Kamatica", kaže da pad kamatnih stopa najviše znači građanima koji uzimaju stambene kredite, dok oni koji traže keš kredite uglavnom rešavaju probleme i uzimali bi pozajmice i po pet i po 10 odsto kamate.

"Ko mora da se zaduži, mora. Ko je racionalan, on se najpre trudi da se uopšte ne zaduži", kaže Uzelac.

Opširnije na ovu temu u današnjoj Politici. 

  • labud

    02.10.2016 13:39
    Moj otac je bio žirant za kredit kolegi koji je "nestao", tako da je vraćao ceo kredit. To je bilo jako davno,ali sam odrastao uz pouku: dug je zao drug. I tako naučio da štedim i kupim nešto, a ne da se zadužujem posle "kupovine". Nije svejedno da li se odvaja pre, ili posle kupovine,kada se već mora odvojiti. Naravno,teško je uštedeti za velike kupovine poput stana, ali i tu sam imao neku ušteđevinu, pa se nadam da ću kredit ipak izdržati,jer nije enormno veliki. Da ne mislite da je sve sjajno, i ja strepim da ne izgubim posao,živim skromno,ne idem na more,suhomesnate proizvode skoro da i ne kupujem,slatkiše pravimo sami... Šta reći osim da živimo na kašičicu.
  • mile

    02.10.2016 13:24
    Dužničko ropstvo praćeno robovanje stranim firmama za minimalac je jedina budućnost u Srbiji. Svi koji su se zaleteli i osnovali porodice u ovoj državi nemaju drugi način nego da se zadužuju kako bi imali koliko-toliko normalan život za svoju decu. Sramota je šta u šta se ova država pretvara.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.