Danas: Država gubi novac ako Komercijalnu banku proda za manje od 615 miliona evra

Ministarstvo finansija u petak je objavilo javni poziv za prikupljanje izjava o zainteresovanosti za učešće na tenderu za prodaju akcija u Komercijalnoj banci, koji će trajati do 21. juna, čime je faktički započet proces privatizacije ove banke.
Danas: Država gubi novac ako Komercijalnu banku proda za manje od 615 miliona evra
Foto: 021.rs
Kako se navodi u pozivu, predmet privatizacije biće "ne manje od 50,1 odsto ukupnog broja običnih akcija, sa mogućnošću sticanja najviše 13.997.686 običnih akcija, što čini najviše 83,23 odsto ukupnog broja izdatih običnih akcija”. Republika Srbija je vlasnik 41,75398 odsto akcija, a navodi se da će tokom tenderskog postupka preuzeti i 41,47663 odsto akcija od EBRD-a, IFC-a, nemačkog DEG-a i Swedfund-a.
 
Kako ocenjuje list "Danas", ovo je zanimljivo s obzirom na to da ovi fondovi imaju takozvanu put opciju, kojom se država obavezala da otkupi njihove akcije i to za oko 252 miliona evra, kako je to pre dve godine saopštila premijerka Ana Brnabić. To je sigurna zarada za ove investitore jer su svojevremeno uložili 190 miliona evra, a pri tome su dobar deo godina dobijali i novac od dividendi iz profita banke. Ostaje nejasno da li u slučaju da postignuta vrednost njihovog udela na tenderu bude veća od toga, taj višak ide njima ili ostaje državi.
 
Tokom prethodnih meseci mnogi su pokazali interesovanje za Komercijalnu banku. U decembru je "Danas" objavio informaciju da je investicioni fond "Riplvud advajzoriz" kojim upravlja Tim Kolins tokom posete Srbiji sa Džonom Kerijem, bivšim državnim sekretarom SAD, izrazio interesovanje za kupovinu udela u Komercijalnoj banci, kao i u Telekomu Srbija.
 
Tokom vremena pominjano je još nekoliko zainteresovanih strana, uglavnom banaka. Čelnici "Erste banke" su govorili da su zainteresovani za širenje, mada bez konkretnih najava u vezi sa Komercijalnom. S druge strane, predsednik IO "Rajfajzena" Zoran Petrović ponovio je reči predsednika RBI grupe Johana Štrobla da "imamo interesovanja da učestvujemo u procesu privatizacije Komercijalne banke". Na konkretno pitanje da li će podneti pismo o zainteresovanosti iz Beča je beogradskom listu stigao odgovor da ne komentarišu individualne ciljeve.
 
U martu ove godine među konkurentima za treću po veličini banku na srpskom tržištu pojavila se NLB banka. Ova banka ima zabranu akvizicija do kraja ove godine po zahtevu Evropskog bankarskog regulatornog tela, ali je predsednik NLB grupe Blaž Brodnjak, istakao da je ova banka jedina prisutna u svim eks-Ju državama, ali da u Srbiji koja je najveće tržište, ima najmanji udeo, ispod dva odsto, dok na drugim tržištima prelazi 10 odsto.
 
Jedini domaći igrač, ali koji važi za ozbiljnog konkurenta, je Direktna banka. Ova banka je nastala kada su biznismeni Andrej Jovanović i Bojan Milovanović kupili Kragujevačku banku od slovenačke NKB Maribor i preimenovali je u Direktnu banku kojoj su kasnije priključili i Pireus banku. Ove dve banke su zajedno na kraju trećeg kvartala prošle godine (NBS još nije objavila rezultate za kraj 2018. godine) imale aktivu od oko 65 milijardi dinara.
 
Kada je krajem 2017. godine kupila Vojvođansku banku, mađarska OTP banka, odnosno njen predsednik Šandor Čanji odmah je izjavio da je zainteresovan i za Komercijalnu, kada bude na prodaju. U međuvremenu je ovih dana završena integracija OTP-a i Vojvođanske, a Mađari su kupili i Sosijete Ženeral banku u Srbiji, mada se čeka odobrenje NBS.
 
Ako kao parametar uzmemo prodaju Sosijete Ženerala za koju se spekuliše da je koštala oko 400 miliona evra, a koja je manja od Komercijalne, onda bi i najveća domaća banka morala postići bolju cenu. Ipak, da država ne bi bila na gubitku na otkupu paketa akcija fondova, cena cele banke bi trebalo da bude bar 615 miliona evra.
 
Komercijalna banka je u prošloj godini ostvarila dobit posle poreza od 8,4 milijarde dinara, odnosno 71 milion evra. Na kraju godine imala je ukupne depozite u visini od 350 milijardi dinara i kapital 71,5 milijardu dinara. Ukupna aktiva banke je povećana za 10 odsto tokom prošle godine i dostigla 441 milijardu dinara. Prema finansijskom izveštaju za prošlu godinu, problematični krediti su iznosili 20 milijardi dinara, naspram 27 milijardi na kraju 2017. godine. Kapitalna adekvatnost banke na kraju prošle godine iznosila je 25,2 odsto dok je propisani minimum bio 12 odsto.
  • ns ja

    06.06.2019 08:56
    Kako god i koja vlast, a sad i oni koji su mu obećavali robiju... Đelić uvek "konsultuje" i rasprodaje našu imovinu
    Ne znam stvarno više odakle nam , zar već nisu sve opljačkali i rasprodali? Ala smo mi bogata i moćna država, u rukama pogrešnog šljama..
  • Pravi Opalim te g...

    03.06.2019 15:48
    Kada se prodaje beogradsko onda ide za vecu cenu od vojvodjanskog. Mrs!
  • Kolega

    03.06.2019 13:41
    Samo 615?
    615 miliona za banku a NIS za 200 bas lepo

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Miruju i dizel i benzin

Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.