Da li su moguće zloupotrebe sa beskontaktnim karticama?

Za pola godine, platne kartice upotrebili smo više od 117 miliona puta, utrošivši tako više od 208 milijardi dinara.
Da li su moguće zloupotrebe sa beskontaktnim karticama?
Foto: Pixabay
Procene su da više od pola ukupnih transakcija čine one beskontaktne - kada potrošač samo prinese ili prisloni karticu uz terminal, a novac se automatski "skine" sa računa, pišu Novosti.
 
To, pak, kod dela korisnika stvara bojazan da novac sa računa može da bude zloupotrebljen, u smislu da se isti račun naplati dva puta ili da, u slučaju gubitka ili krađe kartice, ona može neovlašćeno da se koristi.
 
U kartičarskim kućama ističu da je reč o veoma naprednoj tehnologiji, te da su transakcije ovim karticama sigurne i ne omogućavaju da se isti račun naplati više puta.
 
Vladimir Đorđević, generalni direktor za jugoistočnu Evropu kompanije "Viza", ističe da "sistem nikad ne spava".
 
"Transakcije se nadgledaju u realnom vremenu radi identifikacije sumnjivih ili neuobičajenih plaćanja i sprečavanja potencijalne zloupotrebe. Ove kartice takođe imaju nekoliko nivoa zaštite, uključujući EMV čip. To bi bilo kao da imate nekoliko brava na svojim ulaznim vratima. Još jedna od mera predostrožnosti je novčani limit za transakcije do 4.000 dinara, koji možete obaviti bez unošenja pina", navodi on za Novosti.
 
I Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore i BiH u kompaniji "Masterkard" ističe da beskontaktna plaćanja imaju višeslojne nivoe zaštite.
 
"One imaju u sebi elektronski čim kao najmoderniji sistem zaštite. 'Masterkard' beskontaktna plaćanja zahtevaju i unošenje PIN koda za iznose veće od 3.000 dinara", navodi Ristić.
 
Na pitanje da li može doći do dvostrukog plaćanja ako beskontaktnu karticu držimo u blizini POS terminala, Vladimir Đorđević kaže da je to malo verovatno.
 
"Da bi se izvršilo beskontaktno plaćanje, karticu morate prisloniti na terminal, generalno manje od četiri centimetra. Čak i ako se desi da podaci budu kompromitovani, mala je verovatnoća da se plaćanje tom karticom može izvršiti bez dodatnih informacija potrebnih za odobrenje kupovine", navodi sagovornik beogradskog lista.
 
Tekst u celini čitajte u Novostima.
  • Podbarac

    15.10.2019 16:44
    @Mr M
    Zato što pokradeni ne viče odma, ne zna gde je "očitan" i tako redom...

    I ne more da se skine odma 1,500 nego svakog meseca ili jednom nedeljno, neka sitna cifra, recimo =78,50 rsd ili =390,30, i tako godinama i sa gomile kartica.

    Dakle, "neko" navata recimo 400-500 kartica, za šta mu treba cca, mesec-dva lagane šetnje i onda polako, softver, meša cifre, terminale (što je ulaganje reda 1,000-2,000 Evra u opremu), pare se vrate za par meseci, a ostalo je ćar.

    Sad pomnožite to sa gomilom klinaca-maloletnika kome "čika" iz komšiluka "pokloni" Gejmersku mašinu (priča za roditelje ili "Pametnica, sam sklopio mapinu džabe"...) i sve što treba da uradi je da jednom nedeljno aktivra softer... I povremeno ga časti recimo sa 50-100 Evra za patike ili gume na biciklu... "Mali, ako ti nešto treba - ti samo kaži!"

    Ovo je samo jedan od primera zašto se cyber-criminal visoko kotira svuda u svetu, a kod nas, gde je piraterija normalna stvar, može samo da se zamisli kakvo je stanje. Mada kod nas krimosi i dalje otimaju uz batine ili kidaju babama lance... Tolko.
  • EvoOvako

    14.10.2019 13:48
    Laloš
    Je lepo objasnio.
    Mnogi ljudi "preko" koriste blokatore.
    U svakom gradu se zna gde je gužva i tamo operišu lopovi sa terminalom. Prevara sa karticama ima "more". Ukoliko su sitne niko se ne buni, jer se ljudima "preko" ne cima za 20, 30 evra kolika su ograničenja dizanja bez PIN-a. To je, faktički, moderno džeparenje.
  • Bankar

    14.10.2019 13:04
    Malo podataka
    REŠENJE - Karticu u alumijumskoj futroli, koju možete napraviti od folije.

    Po definiciji, na zapadu prilikom dobijanja kartice, na primer Master, možete ZAHTEVATI da RF deo bude isključen i van upotrebe. Dakle, da ne funkcioniše beskontaktno.

    Kod nas nemaju običaj da vam to i pomenu, a kamoli dozvole.
    Postoji interes da se na silu uvode neke metode plaćanja, bez volje klijenata.
    NBS i ova vlada to omogućavaju i bankama i provajderima plaćanja.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.