Svetska banka: Pandemija će u Srbiji najviše pogoditi prerađivačku industriju

Kriza izazvana pandemijom Kovid-19 uticaće na privredu Srbije prvenstveno putem prerađivačke industrije, pri čemu su od naročitog značaja izvoz i proizvodnja trajnih dobara, procenila je Svetska banka u objavljenom izveštaju.
Svetska banka: Pandemija će u Srbiji najviše pogoditi prerađivačku industriju
Foto: Pixabay
"Proizvođači-izvoznici zapošljavaju daleko najveći broj radnika od svih sektora na koje bi kriza mogla da utiče. Moglo bi doći do negativnog efekta talasa jer tražnja za izvozom pada a logistika (poput uvoza sirovina) postaje sve složenija. Pored toga, tražnja za trajnim dobrima često beleži nagli pad u uslovima krize", navodi se u izveštaju Svetske banke u kojem se razmatra uticaj Kovida-19 na fiskalnu politiku, finansijski sektor, spoljnotrgovinski sektor i privatni sektor na Zapadnom Balkanu.
 
Ukazano je da u Srbiji skoro polovina svih zaposlenih u preduzećima koja izvoze radi u sektoru proizvodnje trajnih dobara, a 86 odsto proizvođača trajnih dobara takođe izvozi – što sve usložnjava moguće negativne efekte.
 
"Na polju usluga suočenih sa uticajem krize, prodaja proizvoda koji nisu neophodni za život predstavlja sektor sa najviše zaposlenih. Pa ipak, broj prijavljenih radnika u ovom sektoru iznosi tek oko jedne osmine broja zaposlenih kod proizvođača-izvoznika", naveli su stručnjaci Svetske banke.
 
U sektoru usluga zaposleno je manje radnika, ali će, kako su ocenili, negativne efekte ipak osetiti 90.000 zaposlenih u delatnostima koje se odnose na hranu i smeštaj i 120.000 u sektoru saobraćaja, dok većina preduzeća pogođenih krizom zapošljava manje od 50 radnika.
 
"Privrednici će morati da prilagode poslovne modele 'novoj normalnosti'. Ova vrsta krize ima dve faze, epidemiju i oporavak. Međutim, s obzirom na rizik od više uzastopnih talasa Kovida-19, ove dve faze se mogu ponavljati. U prvoj fazi, neophodno je pružiti neposrednu podršku 'da se svetla ne ugase', a naročito da bi održive firme bile u stanju da zadrže ljudske resurse i talentovane radnike kako bi brzo mogle da dostignu pretkrizni nivo poslovanja u fazi oporavka", navodi se u izveštaju Svetske banke.
 
Dodaje se da bi "kreatori politika trebalo da ponude kako finansijsku, tako i savetodavnu podršku da bi privrednicima omogućili prilagođavanje novim poslovnim modelima. Pristup izvorima finansiranja ne bi trebalo da se odnosi samo na prevazilaženje problema sa likvidnošću, već i na obezbeđivanje dovoljnih iznosa sredstava za ulaganje u potencijalno rizično usvajanje novih tehnologija i inovacije".
 
"Neizvesnost koju donosi kriza izazvana Kovidom-19 može otežati pristup kreditima u privatnom sektoru. Među mogućim odgovorima na ovaj problem su kreditne garancije i prošireni programi kreditnog faktoringa. Podršku tim merama mogu pružiti savetodavne usluge za unapređenje poslovanja i pomoć za uvođenje inovacija i razvoj preduzetništva, koje mogu usmeriti preduzeća prema novim poslovnim modelima i tehnologijama tako što će im omogućiti pristup konsultantima, iskustvu i stručnim znanjima", ističe se u izveštaju Svetske banke.
  • penzioner

    06.06.2020 12:43
    nemoguce
    mi cemo postati najuspesniji, rece vucic, kao sto smo 2008. postali do bankrota, kako je rekao dinkic
  • yuo

    06.06.2020 09:05
    Kao da smo Svajcarska pa ce nas pogoditi..
  • Pera

    05.06.2020 23:58
    A kako ce se odraziti na proizvodnju Matijevic parizera, sunkarice i podriguse za proizvodjace metana po web portalima?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.