To ukazuje na slabije interesovanje investitora za obveznice Srbije i da tržište šalje signal da će cena zaduživanja sve više zavisiti od percepcije rizika, piše Danasa.
Ukupan javni dug Srbije na kraju januara ove godine iznosio je 39 milijardi evra, što je 41,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Direktan dug iznosi 37,2 milijarde evra, od čega unutrašnji dug Srbije iznosi 10,5 milijardi evra, dok je spoljni dug 26,7 milijardi evra.
S druge strane, indirektne obaveze, odnosno garancije države, ukupno iznose oko 1,8 milijardi evra.
Najveći dug Srbija ima na ime izdatih evroobveznica i to 10,3 milijarde evra.
Na drugom mestu nalaze se državne dugoročne hartije u dinarima u iznosu od 6,5 milijardi evra, što znači da gotovo četvrtina duga čine obveznice.
Krediti poslovnih banaka nalaze se na trećem mestu ove liste, sa oko 5,2 milijarde evra.
Export – Import Bank of China kreditirala je Srbiju za 2,7 milijardi evra, dok su na petom mestu krediti stranih vlada, na ime čega Srbija duguje 2,6 milijardi.
Srbija nastavlja da emituje obveznice i da se dodatno zadužuje na taj način, a prema objavi Uprave za javni dug, 10. marta je reotvorena emisija petogodišnjih državnih obveznica Srbije.
Ove obveznice prvi put su emitovane 28. jula 2025. godine, a kao datum dospeća predviđen je 30. jul 2030.
Kako je navedeno, obim emisije iznosio je 32,4 milijarde dinara, sa kuponskom stopom od 4,5 odsto, ali je ukupan obim tražnje na aukciji iznosio svega 2,9 milijardi dinara, dok je realizovano 266.951 komad državnih obveznica, nominalne vrednosti nešto manje od 2,7 milijardi dinara.
Te obveznice su prodate po stopi prinosa od 4,55 odsto na godišnjem nivou.
Ovo znači da država svake godine investitorima plaća kamatu od 4,5 odsto na nominalnu vrednost obveznice, i to svakog 30. jula, sve do 2030. godine, kada im vraća i glavnicu, preneo je Danas.
Međutim, pošto su obveznice na aukciji prodate po prinosu od 4,55 odsto, razlika u odnosu na kupon znači da su investitori obveznice kupili po nešto nižoj ceni od nominalne.
Drugim rečima, država se formalno zadužila uz kamatu od 4,5 odsto, ali je efektivni trošak tog zaduživanja nešto viši.
Ipak, iako je ovo jasan znak da je interesovanje investitora za obveznice Srbije nisko, država ima u planu dva nova reotvaranja ovih petogodišnjih obveznica u drugom kvartalu ove godine i to 12. maja i 9. juna, a planirani obim prodaje je po 10 milijardi dinara, naveo je Danas.
Direktor i osnivač "BBS Capital investment group", Vladimir Vasić rekao je da je finansiranje putem obveznica potpuno standardan i poželjan način zaduživanja države.
"Razvijene ekonomije imaju i znatno veći udeo obveznica u strukturi javnog duga. To što je kod Srbije oko četvrtine duga u obveznicama govori da se država sve više oslanja na tržišne izvore finansiranja, što je generalno pozitivno, jer povećava transparentnost i tržišnu disciplinu", ocenio je Vasić.
Dodao je da to znači i da je Srbija direktno izložena percepciji investitora, odnosno promenama globalnih kamatnih stopa i rizika.
Vasić je upozorio i da je nisko interesovanje investitora signal upozorenja.
"Tržište poručuje da ponuđeni prinos nije dovoljno atraktivan u odnosu na rizik ili da je percepcija rizika Srbije porasla. To nije nužno znak krize, ali jeste znak da investitori postaju selektivniji i oprezniji", rekao je Vasić.
Istakao je da ozbiljni investitori gledaju širu sliku.
"Oni gledaju fiskalni deficit i trend javnog duga, stabilnost ekonomskog rasta, inflaciju i monetarnu politiku (posebno vezu sa Evropskom centralnom bankom), političku stabilnost i regulatorni okvir, kreditni rejting zemlje, likvidnost tržišta (koliko lako mogu da prodaju obveznice), kao i valutni rizik. Drugim rečima, kupuje se poverenje u državu, ne samo kamata", naveo je Vasić.
Ocenio je da je sada manje interesovanje za obveznice Srbije nego što je to bilo ranije, jer se promenilo globalno okruženje.
"Kamatne stope su značajno porasle poslednjih godina, investitori danas mogu da ostvare solidne prinose i na 'sigurnijim' tržištima kao što su, recimo, SAD ili EU, a povećana je i globalna neizvesnost – geopolitika, inflacija, energenti…", naveo je Vasić.
Ranije je, prema njegovim rečima, novac bio "jeftin i tražio je prinos, a danas je novac skuplji i bira gde ide".
Kada je prinos viši od kuponske stope, kako je objasnio, to znači da se obveznica na tržištu prodaje ispod nominalne vrednosti.
Investitori, kako je naveo, traže veći povraćaj nego što je inicijalno ponuđeno, što je jasan signal da je rizik procenjen kao viši ili da su tržišni uslovi pogoršani i da država mora da "ponudi više" da bi privukla kapital.
On je istakao da Srbija i dalje ima pristup tržištu kapitala, što je ključna prednost.
"Međutim, poruke sa poslednjih aukcija ukazuju da će u narednom periodu cena zaduživanja zavisiti mnogo više od poverenja investitora, nego ranije", kazao je Vasić.
Glavni broker u "Momentum sekjuritiz" Nenad Gujaničić rekao je da nije sporno što se država zadužuje kroz obveznice, jer je to najefikasniji i najtransparentniji način zaduživanja.
"Velika je šteta što domaće sekundarno tržište nije razvijeno i što domaći pojedinačni i profesionalni investitori nisu više uključeni u kupoprodaju državnih obveznica. Time bismo postigli veću stabilnost domaćeg javnog duga", rekao je Gujaničić.
Prema njegovim rečima, investitori su napravili pauzu u očekivanju rasta prinosa na tržištu, što se potom i desilo.
"Srpske evroobveznice tokom marta beleže rast prinosa od oko pola procentnog poena, a ako ovakav trend ostane na snazi država će morati da se prilagodi tome i prilikom budućih aukcija na domaćem tržištu", naveo je Gujaničić.
Kako je pojasnio, glavna mera sa aspekta investitora je odnos rizika i prinosa.
"Džaba je veoma visoka potencijalna zarada ako je emitent rizičan i ulaganje može da propadne. Postoje i neki momenti na tržištu kada treba izbegavati kupovinu, a to je recimo bilo vreme ultraniskih kamata kada se i Srbija zaduživala po stopama ispod dva odsto. Dakle, u takvim vremenima pojedinačni investitori bi trebalo da se sudržavaju od kupovine obveznica, jer to nije održivo na duže staze, kao što se i pokazalo", istakao je on.
Dodao je da je interes za obveznicama Srbije na domaćem tržištu i dalje visok i tako će biti dok država može da isporučuje stabilnost kursa.
"Čim se tu uvuče neizvesnost, interes će se smanjiti, jer onda ne znači da će nominalni prinos biti identičan realnom", upozorio je Gujaničić.
To što je stopa prinosa viša od kuponske stope, prema njegovim rečima, nije toliko bitno.
"U momentu emisije, stopa prinosa i kupona su obično slične, često identične. Ako se ista emisija reotvara veći broj puta u narednoj godini ili godinama, onda u zavisnosti od tržišnih trendova prinos može da se menja. Ako padaju kamate, raste cena obveznice i prinos se smanjuje. I obrnuto, ako kamate počnu da rastu, kao u martu, onda prinos počinje da se povećava", naveo je Gujaničić.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar