Madžar: Možda će i penzije morati da se diraju

Profesor emeritus Alfa univerziteta Ljubomir Madžar saglasan je sa ocenom Fiskalnog saveta Srbije da će u narednoj godini biti neophodna kontrola rasta penzija i zarada u javnom sektoru, gde bi i zamrzavanje bilo opravdano, navodeći da on smatra da bi i sa penzijama trebalo nešto učiniti.
Madžar: Možda će i penzije morati da se diraju
Foto: Pixabay
"Ne mogu da se setim da Fiskalni savet u nekoj krupnijoj stvari nije bio u pravu u svojim konstatacijama i dijagnozama, tako da i sada mislim da je to upozorenje sasvim umesno", rekao je Madžar za Danas. "Ja bih i malo zaoštrio i rekao da će nešto morati i sa penzijama da se uradi, iako sam i sam penzioner, jer će veliki broj zaposlenih ostati ili bez plate ili na minimalcu."
 
Predstoji nam jedan period, smatra Madžar, u kome će dohoci zaposlenih značajno opasti u odnosu na penzije i sa stanovišta društva kao celine, to nije dobar oblik neravnoteže.
 
"U krajnjem slučaju, treba postupiti po preporukama Fiskalnog saveta, ali ipak nisam siguran da će to biti dovoljno i da neće morati da se ide i malo drastičnije u kontrolu svih dohodaka, uključujući i penzije. Sve zavisi od toga koliko će ovaj virus besneti. Ako on nastavi svoju aktivnost i posle jeseni i zadre u zimu, onda će verovatno morati i nešto drastičnije da se preduzima nego što to predlaže Fiskalni savet", predočio je Madžar u izjavi Danasu.
 
Fiskalni savet Srbije ocenio je u svojoj analizi da država više nema toliko raspoloživih resursa za snažnu intervenciju jer se neracionalno zadužila za više od 600 miliona evra zbog isplate od 100 evra svim punoletnim građanima.
 
U ovu godinu država je i inače ušla sa uvećanim javnim dugom zbog neumerenog povećanja zarada u javnom sektoru od oko 10 odsto, ocenio je Fiskalni savet analizirajući efekte zdravstvene krize na fiskalna i ekonomska kretanja u ovoj i narednoj godini.
 
Naglašeno je da će u narednoj godini biti neophodna kontrola rasta penzija i zarada u javnom sektoru gde bi i zamrzavanje bilo opravdano jer se očekuje da će deficit države iznositi rekordnih sedam odsto BDP, a trebalo bi ga svesti na dva odsto kako bi se sprečio rast javnog duga koji će i inače na kraju ove godine premašiti 60 procenata BDP.
 
Fiskalni savet je upozorio i da će, prema svemu sudeći, pad BDP iznositi tri odsto, ali ukoliko se kriza sa epidemijom produži, može se očekivati i minus od pet procenata, pri čemu bi bez posla moglo da ostane između 30.000 i 50.000 ljudi.
  • Ognjen

    23.07.2020 02:15
    @Pravi Botfucker
    A efekti su 10% smanjenje penzija protiv Ustava Republike Srbije? Znas li ti sta bi se desilo da je to slucajno Merkel ili Makron uradili u DE i FR? Zemlja bi gorela zajedno sa politicarima!
  • milicica

    23.07.2020 01:25
    tebi Joco zloco
    Niko ne moze vratiti pamet jer je nisi ni imao a ja sam svoju penziju zasluzila dugogodisnjim postenim radom ali ti naravno i ne znas sta je rad.
  • Pravi Botfucker

    22.07.2020 21:10
    Treba preduzeti sve mere kako bi se umanjili efekti krize. Drago mi je sto Vlada i Predsednik Vucic cine sve da Srbija zadrzi ekonomski prosperitet

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.