Srbija među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato ove godine
Srbija je u prvih pet meseci ove godine bila među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi.
Foto: 021.rs (Ilustracija/AI)
To pokazuju novi podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Iako je prema njihovim brojkama naša zemlja kupila samo 1,7 tona ove godine, to je bilo dovoljno za top 10 na listi, piše Forbes Srbija.
Ono što je takođe zanimljivo jeste da je među 163 države i teritorije čije podatke objavljuje Svetski savet za zlato, Srbija jedina zemlja koja je od 2011. naovamo isključivo kupovala zlato.
S druge strane, Nemačka je jedina država koja je svake godine prodavala.
Sve ostale države koje su se upustile u trgovinu, imale su transakcije u oba smera.
Ono što je još vidljivo jeste da je Srbija najveće kupovine imala 2020. (pet tona), prošle godine (8,2 tone) i 2019. (10,2 tone).
Poljaci najveći kupci, Uzbekistan najviše prodaje
Ove godine ubedljivo najviše zlata za svoje rezerve kupila je centralna banka Poljske - čak 67,2 tone. Sledi Azerbejdžan koji je kupio 18,7 tona (za ovu državu zlato pribavlja državni naftni fond). Treća je Kina sa kupovinom od 16,8 tona, četvrta Turska sa 14,8 tona i peti Kazahstan sa 14,7 tona.
Na strani prodaje, najaktivniji je bio Uzbekistan koji je prodao 27,1 tonu zlata. Daleko iza je Singapur sa prodatih 10,2 tone (za celu prošlu godinu su prodali 10,1 tonu). Rusija je u 2025. smanjila rezerve za 3,1 tonu, Filipini za 1,7, a top 5 u prodaji zaokružuje Nemačka sa 1,3 tone. Preostale četiri države prodavale su manje od tonu u prvih pet meseci.
Ko ima najviše zlata i gde je tu Srbija
Prema podacima Svetskog saveta za zlato, ubedljivo najviše rezervi u zlatu imaju SAD - 8.133,5 tona. Sledi Nemačka sa 3.350 tona, MMF, Italija, Francuska, Rusija, Kina i Švajcarska dok su ostali ispod granice od 1.000 tona.
Kada je reč o Srbiji, poslednji podaci Svetskog saveta pokazuju da imamo 49,8 tona zlata. Prema tom parametru je Srbija daleko ispred zemalja bivše Jugoslavije (Svetski savet nije objavio podatak za Hrvatsku i Crnu Goru). Severna Makedonija ima 6,9 tona, a Slovenija i BiH 3,7 odnosno 3,5 tone.
Podaci Svetskog saveta pokazuju da se pojedine zemlje u velikoj meri oslanjaju za zlato. To je posebno slučaj sa onima na vrhu liste kao što su SAD, Nemačka, Italija i Francuska. Ovaj dragoceni metal čini više od tri četvrtine rezervi ovih država.
Ipak, obim rezervi u zlatu ne korespondira uvek sa ekonomskom snagom države. Tako je udeo zlata u rezervama Japana samo 6,9%, Kine 6,7%, Singapura 5,3%, Emirata 3%, a Islanda tek dva procenta.
Šarenoliko je i kod manje razvijenih zemalja. Bolivija, recimo, drži čak 91,5% rezervi u zlatu. Tu je i Venecuela sa udelom od 89,8%. Uzbekistan koji je bio najveći prodavac u ovoj godini, u rezervama ima 355,5 tona zlata i ono čini 76,4% rezervi.
Za i protiv držanja zlata
Generalno se smatra da je dobro za države da imaju što više zlata u rezervama. Na ovaj dragoceni metal se gleda kao na dobar instrument za odbranu od visoke inflacije i devalvacije valute odnosno predstavlja oslonac u slučaju rizika da dođe do ekonomske krize.
Zlato je politički neutralna imovina jer njegova vrednost najmanje trpi u slučaju promena politika jedne zemlje. Univerzalno ga prihvataju širom sveta. U slučaju inflacije zadržava ili povećava svoju vrednost što omogućava da vlasniku sačuva vrednost imovine u slučaju pada valute.
S druge strane, držanje zlata ne donosi zaradu od kamata ili dividendi koju daje druga imovina. Iako je generalno stabilna imovina, i zlato može značajno da menja svoju cenu. Ako je cena u padu držanje velike količine može da predstavlja veliki gubitak. I na kraju, držanje zlata nosi troškove skladištenja, osiguranja i dr.
Cena zlata u ovom veku je u snažnom usponu. Dok je početkom 2000-ih bila i ispod 300 dolara za uncu, sada je desetostruko skuplje i trenutno cena premašuje 3.300 dolara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rafinerija u Pančevu sutra možda prestaje da radi: Da li će to uticati na cene goriva?
24.11.2025.•
0
Ukoliko američki OFAC ne odobri Naftnoj industriji Srbije (NIS) licencu za rad, prema rečima srpskih zvaničnika, rafinerija u Pančevu prestaje sa radom sutra, 25. novembra.
Fiskalni savet: Srbija se 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno, za "penale" smo dali 14 miliona evra
24.11.2025.•
1
Vlada Srbije se u 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno za finansiranje deficita i dospelog duga, naveo je Fiskalni savet u analizi Predloga završnog računa budžeta Republike za tu godinu.
Građani se sve više zadužuju kod banaka, najviše uzimaju keš kredite
24.11.2025.•
2
Dug stanovništva bankama u oktobru ove godine uvećan je dva odsto u odnosu na septembar, na 1.873 milijardi dinara, a najveći rast od 2,5 odsto imali su gotovinski krediti, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Finansijski analitičar Pavlović: Ne postoji kupac NIS-a, niti Rusi planiraju da ga prodaju
24.11.2025.•
50
Potencijalni kupac NIS-a iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ne postoji, a rafinerija u Pančevu će uskoro prestati da radi, ocenjuje finansijski analitičar Vladan Pavlović.
Đedović Handanović: Sutra ili prekosutra odgovor SAD o NIS-u
23.11.2025.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se sutra ili prekosutra očekuje odgovor SAD povodom rada Naftne industrije Srbije.
Čak i strani investitori poručuju da je Srbiji potrebno više domaćih ulaganja
23.11.2025.•
4
Savet stranih investitora preporučuje Srbiji da joj je, pored privlačenja stranih investicija, potreban što veći broj domaćih investitora, posebno kroz uključivanje malih i srednjih preduzeća u globalne lance vrednosti.
Šta su sekundarne sankcije koje je Tabaković "shvatila veoma ozbiljno": Na koga bi uticale
23.11.2025.•
8
Prvo priznanje da američka Kancelarija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) ozbiljno preti uvođenjem sekundarnih sankcija stiglo je iz Narodne banke Srbije.
NBS radila analizu: Šta bi se dogodilo ako ne bi bilo brzog i lakog rešenja za NIS?
23.11.2025.•
12
Od toga da li će i koliko brzo biti pronađeno rešenje za pitanje ruskog vlasništva u NIS-u i sankcija SAD prema toj kompaniji zavise i kretanje inflacije i privredni rast Srbije u sledećoj godini.
Povlačenje NIS-a sa listinga Beogradske berze "izazvalo bi krah akcionarstva"
23.11.2025.•
5
Povlačenje Naftne industrije Srbije sa listinga Beogradske berze najverovatnije bi pokrenulo potpuni krah akcionarstva u Srbiji, ocenio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu Dragan Stojković.
Oksfam: Uvećano bogatstvo milijardera iz zemalja G20, dostiglo 15,6 biliona dolara
22.11.2025.•
1
Bogatstvo milijardera iz zemalja G20 u proteklih godinu dana uvećano je za 16,5 odsto i dostiglo je 15,6 biliona dolara, podaci su međunarodne dobrotvorne i humanitarne organizacije Oksfam.
Bivši premijer Bugarske: Rešenje za NIS je kristalno jasno; Vučić: Ja ne želim neprijateljsko preuzimanje
22.11.2025.•
68
Bivši premijer Bugarske Kiril Petkov ocenio je da je rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) "kristalno jasno".
Fiskalni savet: Izvršna vlast ima prevelika ovlašćenja da tokom godine menja fiskalnu politiku
22.11.2025.•
1
Predloženi budžet Srbije za 2026. godinu je fiskalno održiv i načelno kredibilan, ali ima i neke ozbiljne hronične mane, između ostalog, nedovoljnu transparentnost, ocenio je Fiskalni savet.
Glamočić: Suština sajma "Vinska vizija Otvorenog Balkana" u regionalnoj saradnji
22.11.2025.•
3
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kaže da će sajam "Vinska vizija Otvorenog Balkana" ove godine okupiti više od 600 izlagača i da je njegova suština u regionalnoj saradnji.
Lagard: Članice evrozone da bolje kombinuju smanjenje duga sa investicijama
22.11.2025.•
0
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard pozvala je zemlje članice evrozone da bolje kombinuju smanjenje duga sa produktivnim investicijama.
Vučić: Bez licence rafinerija staje, pregovori sa SAD o NIS-u u toku
22.11.2025.•
9
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je u petak razgovarao sa Amerikancima o Naftnoj industriji Srbije i da će danas ponovo razgovarati.
Ruska nafta zaglavljena na moru
21.11.2025.•
4
Približno 48 miliona barela ruske nafte ostalo je zaglavljeno na moru zbog početka primene američkih sankcija protiv Rosnjefta i Lukoila.
EU odobrila prodaju "Iveka" indijskom "Tata motorsu"
21.11.2025.•
0
Evropska komisija je objavila da je odobrila prodaju italijanskog proizvođača kamiona i autobusa "Iveko" iz Torina "Tata motorsu", najvećem poizvođaču komercijalnih vozila u Indiji s najvećim tržišnim udelom u Aziji.
Cena litre dizela porasla za 12 dinara za samo mesec dana
21.11.2025.•
31
Gorivo u Srbiji je ponovo poskupelo.
Stručnjak: ADNOC bi bio dobar partner za NIS
21.11.2025.•
6
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da su najbolji partneri za Naftnu industriju Srbijeone naftne kompanije koje imaju najveći promet i koje mogu najbolje da rade sa NIS, kao što je ADNOC iz Abu Dabija.
Šta bi prodaja ruskog dela NIS-a Emiratima značila za Srbiju: "Situacija kao skrojena za njih"
20.11.2025.•
21
Mediji kao potencijalnog kupca ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) spominju kompaniju ADNOC iz Emirata.
Dolazak kineskog proizvođača automobila u Srbiju: Šansa koja bi morala da se iskoristi
20.11.2025.•
26
Kinezi nevolje često doživljavaju kao priliku za dodatni iskorak i baš u susretu sa problemima iznalaze inovativna rešenja za duži rok.
Komentari 18
Грађанин х
TsiBB
Kupuj kada je skupo, prodaj kada je jeftino.
Ripli
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar