Fiskalni savet: Srbija se 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno, za "penale" smo dali 14 miliona evra
Vlada Srbije se u 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno za finansiranje deficita i dospelog duga, naveo je Fiskalni savet u analizi Predloga završnog računa budžeta Republike za tu godinu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Porast duga je, prema toj analizi, premašio ostvareni deficit u 2024. od oko 1,8 milijardi evra, što je povećalo depozite države za oko 600 miliona evra.
"Detaljni podaci o servisiranju duga, naročito troškovi za provizije na odobrena, a nepovučena sredstva kredita, ukazuju na sistemske slabosti u upravljanju javnim investicijama", ocenio je Fisaklni savet.
Dodao je da je, za te "penale" u 2024. plaćeno više od 1,6 milijardi dinara (14 miliona evra), što nije zanemarljiv iznos jer, na primer taj iznos jednak je ukupnim planiranim izdacima za zaštitu prirode u budžetu za 2025. godinu.
Međutim, kako je navedeno, važnije od samog troška, plaćanje ovih penala je znak dubljih problema u upravljanju kapitalnim projektima, a to su loš izbor prioriteta koji ne počiva na temeljnim analizama troškova i koristi, slaba tehnička priprema projekta zbog čega se kasnije planovi menjaju u hodu, neefikasnosti tokom izvođenja radova i drugo.
"Sve su to razlozi koji usporavaju realizaciju projekata, dovode do probijanja prvobitnih rokova i cena, a na kraju i do sporijeg povlačenja sredstava iz odobrenih kredita i plaćanja penala. Iako završni račun sadrži detaljne podatke o transakcijama u vezi sa servisiranjem duga, veliki propust je to što ni ovaj dokument ne sadrži informacije o tome koje tačno garancije se otplaćuju iz republičkog budžeta", pokazala je analiza tog Saveta.
Poreski obveznici, kako je navedeno, mogu da vide samo ukupan iznos koji se plaća za tu namenu (27,9 milijardi dinara u 2024), ali ne i o kojim kreditima je reč i koja sve preduzeća dobijaju ove subvencije.
Analiza Predloga završnog računa budžeta Republike za 2024. pokazuje, ocenio je Savet da i dalje ovaj dokument predstavlja kombinaciju dobre prakse i ozbiljnih slabosti.
Završni račun nastavlja, kako je navedeno, da pruža detaljne i dobre podatke o naplati pojedinačnih javnih prihoda kao i o izvršenju rashoda po programima i programskim aktivnostima, uključujući izvršenje sopstvenih prihoda indirektnih budžetskih korisnika.
Ipak, račun istovremeno, pokazala je analiza, zadržava brojne slabosti u izveštavanju koje se godinama ne unapređuju, a jedan od velikih hroničnih nedostataka završnog računa jeste način poređenja izvršenja rashoda sa planom.
Umesto da se, piše u analizi, rashodi porede sa originalnim budžetskim planom za 2024. i tom prilikom jasno objasne sva odstupanja koja su se tokom godine desila, završni račun kao glavni reper za računanje odstupanja izvršenja rashoda koristi tekuću aproprijaciju.
"Tekuća aproprijacija je poslednji plan budžetskih korisnika, koji se tokom godine menja više puta, rebalansom ili kroz druge preraspodele koje mogu da se prave do pred kraj godine, pa samim tim predstavlja najmanje relevantnu plansku veličinu", naveo je Fiskalni savet.
Dodao je da poređenje izvršenja budžeta s tekućom aproprijacijom nema ekonomskog smisla, jer sistematski znatno smanjuje odstupanje između planiranih i realizovanih rashoda, odnosno tako se stvara utisak da je izvršenje daleko bliže planu nego što zapravo jeste, dok prava odstupanja i njihova obrazloženja nedostaju ili su nepotpuna.
Ističe se da je, na primer, za saobraćajnicu Ruma–Šabac–Loznica u 2024. isplaćen iznos jednak tekućoj aproprijaciji (32,8 milijardi dinara), što prema završnom računu znači da je izvršenje bilo po planu, međutim, u odnosu na budžetski plan od 14,7 milijardi dinara za izgradnju ove saobraćajnice, izvršenje je povećano više od dva puta – i nije obrazloženo.
Tekuća budžetska rezerva u 2024. izvršena je, piše u analizi, u okviru zakonskog limita, ali i dalje postoje problemi sa transparentnošću njene upotrebe.
"U 2024. tekuća budžetska rezerva je korišćena u ukupnom iznosu od nešto preko 700 miliona evra, odnosno 3,8 odsto prihoda i primanja rebalansa republičkog budžeta, što je ispod zakonskog maksimuma od četiri odsto. Ipak, iz samog završnog računa nije moguće tačno utvrditi koliko je rezerva zaista iznosila", naveo je Fiskalni savet.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Građani se sve više zadužuju kod banaka, najviše uzimaju keš kredite
24.11.2025.•
2
Dug stanovništva bankama u oktobru ove godine uvećan je dva odsto u odnosu na septembar, na 1.873 milijardi dinara, a najveći rast od 2,5 odsto imali su gotovinski krediti, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Finansijski analitičar Pavlović: Ne postoji kupac NIS-a, niti Rusi planiraju da ga prodaju
24.11.2025.•
45
Potencijalni kupac NIS-a iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ne postoji, a rafinerija u Pančevu će uskoro prestati da radi, ocenjuje finansijski analitičar Vladan Pavlović.
Đedović Handanović: Sutra ili prekosutra odgovor SAD o NIS-u
23.11.2025.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se sutra ili prekosutra očekuje odgovor SAD povodom rada Naftne industrije Srbije.
Čak i strani investitori poručuju da je Srbiji potrebno više domaćih ulaganja
23.11.2025.•
4
Savet stranih investitora preporučuje Srbiji da joj je, pored privlačenja stranih investicija, potreban što veći broj domaćih investitora, posebno kroz uključivanje malih i srednjih preduzeća u globalne lance vrednosti.
Šta su sekundarne sankcije koje je Tabaković "shvatila veoma ozbiljno": Na koga bi uticale
23.11.2025.•
8
Prvo priznanje da američka Kancelarija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) ozbiljno preti uvođenjem sekundarnih sankcija stiglo je iz Narodne banke Srbije.
NBS radila analizu: Šta bi se dogodilo ako ne bi bilo brzog i lakog rešenja za NIS?
23.11.2025.•
12
Od toga da li će i koliko brzo biti pronađeno rešenje za pitanje ruskog vlasništva u NIS-u i sankcija SAD prema toj kompaniji zavise i kretanje inflacije i privredni rast Srbije u sledećoj godini.
Povlačenje NIS-a sa listinga Beogradske berze "izazvalo bi krah akcionarstva"
23.11.2025.•
5
Povlačenje Naftne industrije Srbije sa listinga Beogradske berze najverovatnije bi pokrenulo potpuni krah akcionarstva u Srbiji, ocenio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu Dragan Stojković.
Oksfam: Uvećano bogatstvo milijardera iz zemalja G20, dostiglo 15,6 biliona dolara
22.11.2025.•
1
Bogatstvo milijardera iz zemalja G20 u proteklih godinu dana uvećano je za 16,5 odsto i dostiglo je 15,6 biliona dolara, podaci su međunarodne dobrotvorne i humanitarne organizacije Oksfam.
Bivši premijer Bugarske: Rešenje za NIS je kristalno jasno; Vučić: Ja ne želim neprijateljsko preuzimanje
22.11.2025.•
68
Bivši premijer Bugarske Kiril Petkov ocenio je da je rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) "kristalno jasno".
Fiskalni savet: Izvršna vlast ima prevelika ovlašćenja da tokom godine menja fiskalnu politiku
22.11.2025.•
1
Predloženi budžet Srbije za 2026. godinu je fiskalno održiv i načelno kredibilan, ali ima i neke ozbiljne hronične mane, između ostalog, nedovoljnu transparentnost, ocenio je Fiskalni savet.
Glamočić: Suština sajma "Vinska vizija Otvorenog Balkana" u regionalnoj saradnji
22.11.2025.•
3
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kaže da će sajam "Vinska vizija Otvorenog Balkana" ove godine okupiti više od 600 izlagača i da je njegova suština u regionalnoj saradnji.
Lagard: Članice evrozone da bolje kombinuju smanjenje duga sa investicijama
22.11.2025.•
0
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard pozvala je zemlje članice evrozone da bolje kombinuju smanjenje duga sa produktivnim investicijama.
Vučić: Bez licence rafinerija staje, pregovori sa SAD o NIS-u u toku
22.11.2025.•
9
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je u petak razgovarao sa Amerikancima o Naftnoj industriji Srbije i da će danas ponovo razgovarati.
Ruska nafta zaglavljena na moru
21.11.2025.•
4
Približno 48 miliona barela ruske nafte ostalo je zaglavljeno na moru zbog početka primene američkih sankcija protiv Rosnjefta i Lukoila.
EU odobrila prodaju "Iveka" indijskom "Tata motorsu"
21.11.2025.•
0
Evropska komisija je objavila da je odobrila prodaju italijanskog proizvođača kamiona i autobusa "Iveko" iz Torina "Tata motorsu", najvećem poizvođaču komercijalnih vozila u Indiji s najvećim tržišnim udelom u Aziji.
Cena litre dizela porasla za 12 dinara za samo mesec dana
21.11.2025.•
31
Gorivo u Srbiji je ponovo poskupelo.
Stručnjak: ADNOC bi bio dobar partner za NIS
21.11.2025.•
6
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da su najbolji partneri za Naftnu industriju Srbijeone naftne kompanije koje imaju najveći promet i koje mogu najbolje da rade sa NIS, kao što je ADNOC iz Abu Dabija.
Šta bi prodaja ruskog dela NIS-a Emiratima značila za Srbiju: "Situacija kao skrojena za njih"
20.11.2025.•
21
Mediji kao potencijalnog kupca ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) spominju kompaniju ADNOC iz Emirata.
Dolazak kineskog proizvođača automobila u Srbiju: Šansa koja bi morala da se iskoristi
20.11.2025.•
26
Kinezi nevolje često doživljavaju kao priliku za dodatni iskorak i baš u susretu sa problemima iznalaze inovativna rešenja za duži rok.
Rusi jesu voljni da prodaju svoj deo NIS-a, ali će teško do novca zbog sankcija: Imaju više opcija
20.11.2025.•
17
Ruski vlasnici su pristali da prodaju svoj deo vlasništva u NIS-U, ali se nameće novo pitanje da li će Rusi moći da zaokruže transakciju zbog aktuelnih američkih i evropskih finansijskih sankcija.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar