U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Foto: 021.rs
Srbija je i dalje daleko iznad proseka Evropske unije po broju radnih sati nedeljno, pokazali su najnoviji podaci Evrostata za 2025. godinu, piše Danas.
Prema njima, u Srbiji je prosečna radno nedelja imala 40,6 sati, dok je na nivou EU to bilo 35,9 sati. To znači da ljudi u Srbiji u proseku rade oko četiri časa više nedeljno.
Ako se pogledaju i pojedinačne zemlje, Srbija je i tu iznad svih po broju radnih sati, jer su u EU najduže radne nedelje zabeležene u Grčkoj sa 39,6 sati, Bugarskoj i Poljskoj sa po 38,7 i Litvaniji sa 38,4.
S druge strane, Holandija je imala najkraću radnu nedelju sa 31,9 sati, a pratile su je Danska i Nemačka, obe sa po 33,9 i Austrija sa 34 radna sata.
Ako pogledamo zemlje regiona, jedino u BiH je radno vreme duže jer se radi 40,9 sati nedeljno. U Hrvatskoj radnici provedu oko 37,7 sati na poslu, u Mađarskoj 37,4, u Severnoj Makedoniji 39,5, u Rumuniji 38,2, a u Bugarskoj 38,7.
Međutim, prosečna plata u Srbiji u martu iznosila je 121.650 dinara, odnosno oko 1.040 evra, dok je, recimo, u Hrvatskoj u istom mesecu iznosila 1.555 evra.
Iako je u Srbiji broj radnih sati veći, plate su još uvek značajno niže. Ipak, predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je ponovo poručio da ljudi u Srbiji moraju da rade više, te da i Nemačka planira povećanje radnih sati kako bi ostala konkurentna. Ono što nije rečeno jeste da radnici u Nemačkoj u proseku imaju gotovo sedam časova kraću radnu nedelju.
Ipak, situacija nije tako crno-bela, a profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Mihail Arandarenko objašnjava da razlika nije tolika koliko brojke pokazuju.
On podseća da je prosečno radno vreme u Srbiji bilo više, te da se nastavlja blagi pad nedeljnog radnog vremena u Srbiji.
To što je naše radno vreme i dalje značajno iznad proseka EU, prema njegovim rečima, može da se objasni sa nekoliko faktora.
"Jedan od faktora je taj što kod nas ima jako malo rada na nepuno radno vreme, odnosno ‘part tajm’. To je glavni faktor, jer imate zemlje poput Holandije gde više od polovine žena radi 'part tajm', a kod nas ukupno i muškarci i žene možda svega pet odsto rade tako", objašnjava Arandarenko.
Kako naglašava, bitna je i struktura zaposlenosti i to sektorska.
"U poljoprivredi se radi više nego u drugim delatnostima. Poljoprivrednici prijavljuju da rade više od tih 40 sati nedeljno. Isto i ljudi koji imaju svoje firme rade više, odnosno većina njih iz kategorije samozaposlenih. Kada se to sabere, te strukturne stvari su ono što u dobroj meri gura naš prosek da budemo veoma visoko", ukazuje naš sagovornik.
On dodaje da u Srbiji sada ima oko 12 odsto ljudi koji rade u poljoprivredi, a ukupno oko 20 odsto u kategoriji samo zaposlenih, gde spadaju i ti poljoprivrednici.
"To su procenti koji su daleko iznad proseka EU. To je taj kompozicioni efekat, jer imamo puno ljudi koji rade kao samozaposleni i to gura naš prosek", pojašnjava.
Takođe, kako navodi, u Srbiji ima više ljudi koji imaju glavni i pomoćni posao, odnosno rade dva posla, što je još jedan od faktora koji utiču na veći broj radnih sati u proseku.
Arandarenko kaže i da je vrlo verovatno i da se u Srbiji više radi prekovremeno, pa da i to sve utiče, ali i da računica zavisi od obračuna radnih sati.
"Poslodavci će reći i da mi u naše radno vreme uračunavamo pauze, a da to na Zapadu ne računaju. A statistika je iz upitnika na koji odgovaraju sami zaposleni, pa bi i to mogao da bude jedan od faktora", napominje on.
Kada bi se svi ti navedeni faktori oduzeli, prema njegovom mišljenju, naš prosek bi se prilično približio proseku EU.
Kada je reč o zakonima, tu nema velikih razlika, dodaje Arandarenko.
"Ima svega nekoliko zemalja gde je zaista predviđeno da se radi manje od 40 sati, a najpoznatiji primer je Francuska gde je 35. Ali glavna stvar kod većine zemalja Zapadne Evrope je to nepotpuno radno vreme", ponavlja on.
S druge strane, to što su plate u Srbiji još uvek niže, kako kaže, odraz je nivoa razvijenosti.
"Ipak, mi imamo neku blagu konvergenciju prema proseku EU, ali to je dug proces", naglašava.
On smatra da ljude zbunjuje to što se kod nas dogodio zaokret, u smislu da su naše plate sada veće, ali su nam i cene daleko više.
"Naše cene su se veoma približile evropskim, a to znači da se naš paritet kupovne moći približio evropskom proseku. Naše evro plate su sada bliže evropskim platama, ali naša kupovna moć je smanjena u odnosu na to kakva je bila. I dalje je naših 100 evra veće od evropskih 100 evra, ali je ta razlika sada dosta manja", pojašnjava Arandarenko.
Što se tiče povećanja ili smanjenja radnog vremena, on tvrdi da ćemo mi svakako smanjivati radno vreme čak i ako nam ono ostaje isto.
"Ako svako od nas radi isto, dovoljno je ono što se dešava, a to je da imamo sve manje poljoprivrednika, a uskoro ćemo imati ispod 10 odsto zaposlenog stanovništva u poljoprivredi. To će gurati prosek nadole", zaključuje Arandarenko.
Ceo tekst Danasa pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
0
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
2
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Sindikati Folksvagena upozoravaju: Firma bi mogla da ukine do 140.000 radnih mesta
30.08.2026.•
2
Sindikati Folksvagena upozoravaju da bi kompanija mogla da ukine do 140.000 radnih mesta, uključujući već dogovorena smanjenja, dok se istovremeno zaoštravaju odnosi između menadžmenta i predstavnika radnika.
Zalihe gasa u Evropi samo na 63 odsto, počinje zimska briga
30.08.2026.•
0
Zalihe gasa u Evropskoj uniji krajem avgusta bile su popunjene oko 63 odsto, što je znatno ispod prosečnih 80 odsto za ovo doba godine i među najnižim nivoima zabeleženim krajem avgusta.
"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
29.08.2026.•
14
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
SAD će kontrolisati 65 milijardi barela venecuelanske nafte
29.08.2026.•
11
Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Venecuelom o kontroli više od 65 milijardi barela njenih dokazanih rezervi nafte, saopštio američki predsednik Donald Tramp.
Produžena OFAK-ova licenca MOL-u za nastavak pregovora sa NIS-om
29.08.2026.•
4
Mađarska kompanija MOL objavila je da je dobila licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) da nastavi pregovore o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Milanović (Fiskalni savet) o novcu koji Vučić "deli" građanima: Vraćaće ga kroz veći javni dug i kamate
29.08.2026.•
31
Povećanje budžetskog deficita sa tri na 3,5 odsto znači i veću potrebu za finansiranjem, koja će biti pokrivena zaduživanjem, kaže Marko Milanović iz Fiskalnog saveta, govoreći o novim jednokratnim davanjima građanima.
Gorivo u Srbiji i dalje najskuplje u regionu: Pogledajte koliko košta u komšiluku
28.08.2026.•
21
Nakon objavljivanja najnovijih cena goriva, građani Srbije će i dalje plaćati najskuplji dizel i benzin u regionu.
Gorivo ponovo poskupelo
28.08.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Od 1. septembra nova pravila za promenu PDV osnovice
28.08.2026.•
4
Od 1. septembra poreske obveznike očekuju nova pravila u vezi sa naknadnim promenama poreske osnovice za PDV.
Viz er: Nastavićemo dijalog sa srpskim vlastima kako bi se pronašlo rešenje
27.08.2026.•
5
Kompanija Viz er saopštila je da je tokom juna, jula i avgusta obavila više od 3.000 letova iz Srbije i prevezla skoro 700.000 putnika.
Propala prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku
27.08.2026.•
6
Prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku i privatizacija tog državnog preduzeća propala je zbog toga što niko nije dostavio validnu ponudu od minimum 5,1 milion evra, kolika je bila početna cena.
Besplatno obrazovanje samo na papiru: Koliko roditelje zaista košta početak školske godine?
26.08.2026.•
11
Bliži se prvi septembar, mali korak za đake, ali veliki udar na novčanike roditelja.
Poskupljenje goriva: Ratuj globalno, plaćaj lokalno
26.08.2026.•
11
Ljute se ovih dana vozači zbog poskupljenja cena goriva.
Srbija se prošle godine zadužila 5,2 milijarde evra: Poznato za šta sve
26.08.2026.•
11
Srbija se u 2025. zadužila direktno za 5,2 milijarde evra, pokazuju podaci iz Završnog računa budžeta.
Ekonomista Arsić: Država se prvo zadužila, a sad od toga građanima isplaćuje pomoć
26.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je rebalans budžeta koji podrazumeva širenje budžetskog deficita, a nauštrab javnih projekata bitnih za kvalitet života svih građana.
Komentari 25
dacic
lepo je rekao car murat,rad rad i rad,ne treba da mislis o parama samo radis, a on ce pare da deli posteno, 10 meni 1 tebi, 20 meni pola tebi
Slucajni Prolaznik
Zato smo mi ekonomski tigar. Mozemo vise sa manje.
dok jednom ne smrkne
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar