Fiskalni savet: Ekonomija Srbije prolazi kroz period izraženih neizvesnosti

Ekonomija Srbije trenutno prolazi kroz period izraženih neizvesnosti koje imaju i spoljne i domaće uzroke i u takvim okolnostima, navodi Fiskalni savet.
Fiskalni savet: Ekonomija Srbije prolazi kroz period izraženih neizvesnosti
Foto: 021.rs
Očuvanje makroekonomske stabilnosti predstavlja najvažniji zadatak u planiranju i sprovođenju fiskalne politike, a revidirana fiskalna strategija za 2026. sa projekcijama za 2027. i 2028. godinu odgovorila je ovom zadatku, navodi Fiskalni savet u oceni ovog dokumenta.
 
I pored određenog pogoršanja makroekonomskog okruženja, zadržani su raniji planovi o visini fiskalnog deficita u kratkom i srednjem roku, u 2026. projektovan je deficit opšte države od tri odsto BDP-a, koji bi trebalo da ostane na istom nivou i u narednoj godini, navodi se u analizi i dodaje da je nakon toga, predviđeno umereno smanjenje deficita na 2,5 odsto BDP-a u 2028. godini.
Strategijom je, takođe, potvrđeno opredeljenje za politiku postepenog smanjivanja učešća javnog duga u odnosu na BDP a planirani fiskalni deficiti omogućili bi da dug raste nešto sporije od očekivanog rasta privrede, što bi dovelo do blagog pada njegovog udela u BDP-u, sa oko 45 odsto na kraju 2025. godine na 44,1 odsto u 2028. godini, ističu iz Fiskalnog saveta uz ocenu da strategija zadržava nepromenjenim osnovne ciljeve fiskalne politike u kratkom i srednjem roku.
 
Ocenjuje se da revidirana strategija realistično planira ukupne javne prihode i rashode.
 
Plan iz strategije predviđa postepeno smanjivanje učešća javnih prihoda u BDP-u, sa 40,9 odsto u 2025. na 40 odsto u 2028, dok je u istom periodu planirano i smanjenje javnih rashoda sa 43,9 odsto na 42,5 odsto BDP-a.
Najvažniji razlog za pad učešća javnih prihoda u BDP-u je smanjenje neporeskih prihoda, sa 4,4 odsto BDP-a u 2025. na 3,6 odsto BDP-a u 2028. godini, navode iz Fiskalnog saveta.
 
Dodaju da se se to može objasniti isključivanjem iz projekcija jednokratnih prihoda iz 2025. godine, kao i nešto sporijim rastom neporeskih prihoda od rasta BDP-a u narednim godinama.
 
Na strani rashoda, glavni izvor ušteda predstavlja postepeno smanjenje javnih investicija, sa 7,1 odsto BDP-a u 2025. na 6,1 odsto u 2028. godini.
 
"Iako postoje rizici koji bi mogli ugroziti ostvarenje projekcija pojedinačnih budžetskih stavki, ovakve fiskalne planove ocenjujemo kao načelno kredibilne", ističe se u oceni strategije.
Ukazuje se da su makroekonomske projekcije u strategiji revidirane naniže u kratkom roku, dok su u srednjem roku ostale umereno optimistične pri čemu se najvažnija promena makroekonomskog okvira u strategiji odnosi na smanjenje stope privrednog rasta Srbije u 2025. i 2026. godini.
 
Tako je projekcija rasta BDP-a u 2025. po drugi put umanjena tokom godine i sada iznosi 2,3 odsto, umesto prvobitno prognoziranih 4,2 odsto, dok je projekcija za 2026. snižena sa 4,2 odsto iz junske strategije na 3,0 odsto.
 
"Obe ove revizije uglavnom su u skladu s nezavisnim analizama Fiskalnog saveta i mogu se oceniti kao opravdane", ističe se u analizi.
 
Zamera se da revidirana strategija ne tretira na zadovoljavajući način brojne i ozbiljne ekonomske rizike koji Srbiji prete iz energetskog sektora, kao i to što se povećava cena državnih kapitalnih projekata vrednosti veće od 20 miliona evra.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Dule

    14.11.2025 18:03
    PUSTE ŽELJE
    Smanjenje javnog duga sa ovakvom ek.polilitikom je nemoguća misija.Uvoz je veći od izvoza za 10milijardi evra.Prihodi sa kojima se taj debalans zatvarao ,strane investicije i devizni priliv iz inostranstva pada.Zbog fiksnog kursa i inflacije,rasta nezaposlenosti i pada domaće proizvodnje, troškovi u budžetu će rasti .Rupa se jedino može zatvoriti novim kreditima.Ove godine plaćamo 2 milijare evre kamata,a narednih puno više,
  • mare

    14.11.2025 14:56
    ako budu manji prihodi u budzet, AV zna kako da smanji rashode, to je vec uradio 2014. g. uzece od penzionera /vec vidjeno, oteo nekima i vise od 25%/. A i to mu je najsigurnije jer se oni nece buniti iako zive na ivici egzistencije. A ako bude i to malo onda ce povecati PDV, druge poreze, akcize i kakse, kao sto je to vec uradio kada je preuzeo vlast. A ako bude i to malo uvesce nove akcize ili se dodatno zaduziti/ sa 15 milijardi 2012.g. nas dug je narastao na 40 milijardi/. Tito, Milosevic, Tadic, nisu se toliko zaduzili kao AV. Ali zato Srbija ima mnogo milijardera, naravno u eurima, a to sigurno nisu STUDENTI.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Gugl će investirati 40 milijardi dolara u Teksas

Kompanija Gugl saopštila je da će do 2027. godine investirati 40 milijardi dolara u Teksas kako bi izgradio novu infrastrukturu za "dematerijalizovanu informatiku" (Cloud) i veštačku inteligenciju (AI).

SAD produžile licencu Lukoilu do 13. decembra

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra.