Rafinerija u Pančevu sutra možda prestaje da radi: Da li će to uticati na cene goriva?

Ukoliko američki OFAC ne odobri Naftnoj industriji Srbije (NIS) licencu za rad, prema rečima srpskih zvaničnika, rafinerija u Pančevu prestaje sa radom sutra, 25. novembra.
Rafinerija u Pančevu sutra možda prestaje da radi: Da li će to uticati na cene goriva?
Foto: 021.rs
U protekla dva dana održana su dva hitna sastanka u vezi sa NIS-om, na kojima se razgovaralo o rezervama naftnih derivata i povećanju uvoza.
 
Prestanak rada rafinerije značio bi da, umesto dosadašnjih 70 do 80 odsto naftnih derivata kojima je ovo postrojenje snabdevalo tržište, moraćemo iz regiona – Mađarske, Rumunije, Bugarske, Severne Makedonije – da uvozimo 100 odsto derivata.
Prema rečima jednog od sagovornika lista "Danas", prestanak rada rafinerije sigurno će dovesti do povećanja cena goriva, ali on ističe da ne očekuje da će on biti veći od 10 odsto. 
 
Drugi sagovornik smatra da bi rast cena mogao da iznosi između 15 i 30 odsto, dok treći tvrdi da cena ne bi trebalo uopšte da se promeni.
Ekonomski konsultant Bogdan Petrović smatra da cena goriva u Srbiji, čak i da rafinerija u Pančevu prestane sa radom, neće porasti za više od 10 odsto. Ukazuje da bi prestanak rada rafinerije svakako doveo do većih transportnih troškova, ali smatra da to neće biti drastično.
 
"Možemo očekivati poskupljenje, ali to neće biti drastično, negde od pet do 10 odsto. Međutim, kada se isprazne zalihe, to može biti veći problem", smatra Petrović.
 
Prema njegovim rečima, mnogo veći problemi nakon prestanka rada rafinerije nastali bi u smislu organizovanja velike logistike uvoza naftnih derivata, jer smo, kako dodaje, do sada imali logistiku za uvoz 30 odsto potreba tržišta, a biće nam potrebna za 100 odsto.
Istraživač saradnik u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka Vasko Kelić smatra da bi prekid rada rafinerije sigurno uticao na rast cena goriva.
 
"Ako gledamo analize za veće šokove proizvodnje naftnih derivata, poput onog u SAD tokom uragana Katrina, prekid rada rafinerije može da utiče na povećanje cena od otprilike 15 do 30 odsto", navodi on.
 
Važno je istaći, kako dodaje, da je ovde reč o izolovanom efektu, koji podrazumeva da su drugi parametri nepromenjeni.
 
Ukazuje da efikasnost uvoza ili državna intervencija mogu biti faktori koji bi mogli vući cene koje ćemo plaćati na pumpama naniže, dok dodatni šokovi na tržištima nafte i naftnih derivata, kako kod nas, tako i globalno, mogu uticati da rast cena goriva bude i veći.
 
Kelić dodaje da konkretno kretanje cena goriva zavisi od više potencijalnih efekata i da je nemoguće u ovom trenutku kredibilno predvideti.
 
"Visoki logistički i drugi troškovi uvoza naftnih derivata svakako bi vukli cene nagore, ali bi potencijalno smanjenje monopolskog uticaja koji je do sada imao NIS na tržištu prodaje naftnih derivata moglo čak dovesti do smanjenja cena. Ako se država umeša nekim administrativnim ili fiskalnim merama (poput dodatnih ograničenja cena ili fiskalnih olakšica), cene bi svakako mogle biti održane na nižem nivou, ali nauštrb same ponude derivata i državnog budžeta", smatra Kelić.
 
Međutim, predsednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih stanica Milan Rakić ukazuje da, ako se posmatraju norme iz Pravilnika o formiranju cena, cena goriva ne određuje se prema rafinerijsko-proizvođačkoj ceni u NIS-u, već prema berzi u Đenovi, uz dodatak logistike, akciza i PDV-a.
 
Zbog toga, kako kaže, ne postoji realan razlog za rast cena goriva u Srbiji. Dodaje da cene mogu porasti samo ako dođe do rasta cena na Đenovskoj berzi.
 
"Zatvaranje ili usporavanje rada rafinerije ne utiče na maloprodajne cene goriva. S druge strane, država će imati iste prihode od akciza i PDV-a sve dok se potrošnja ne smanji", objašnjava sagovornik "Danasa".
 
Prema Rakićevim rečima, suštinski problem Srbije nisu derivati, već previsoke akcize i porezi. Zbog toga, ističe, Srbija već ima jedne od najviših potrošačkih cena goriva u regionu.
 
Rakić odbacuje navode da će eventualni uvoz derivata poskupeti zbog transporta.
 
Po njegovim rečima, mnoge druge luke i rafinerije – u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj ili Makedoniji – geografski su bliže od Đenove, što znači i niže logističke troškove.
 
"To je bila inscenirana priča da bi se NIS-u podigla osnovica za prodaju derivata na domaćem tržištu", tvrdi Rakić.
 
Ukazuje i na to da rafinerija u Pančevu neće stati ako se prerađuje sirova nafta sa izvorišta u Vojvodini, što znači da bi rafinerija mogla da radi smanjenim kapacitetom.
 
Obrknežev: Država sigurno neće dozvoliti da rafinerija stane
 
Analitičar Nebojša Obrknežev izjavio je da država sigurno neće dozvoliti da pančevačka rafinerija stane i da je uveren da postoje rezerve koje bi omogućile rad rafinerije u minimalnom kapacitetu do obnove snabdevanja kroz naftovod Janaf.
 
On je za Tanjug upozorio da pančevačka rafinerija prema dostupnim podacima ima zaliha za rad još sutra i da bi onda trebalo da prestane sa radom.
 
"Pominje se da je 25. novembar momenat gde bi rafinerija stala. Ja sam nekako mišljenja da ćemo do sutra, u toku dana, imati određeni predlog ili rešenje, što se tiče samog NIS-a i odgovora OFAK-a", rekao je Obrknežev.
 
On je podsetio na 84.000 tona sirove nafte koje je država dala Naftnoj industriji Srbije.
 
Napominje da bi država itekako osetila ukoliko bi rafinerija obustavila rad, jer bi za njeno ponovo pokretanje bilo potrebno nekoliko meseci.
 
 
Ministarka: Država će snabdevati tržište Srbije
 
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je prioritet države da obezbedi pouzdano i ravnomerno snabdevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima, dok se čeka odgovor američke admistracije.
 
Ona je razgovarala sa predstavnicima kompanija MOL Srbija, EКO Srbija, OMV Srbija i generalnim sekretarom Udruženja naftnih kompanija Srbije o stabilnosti snabdevanja tržišta.
 
"Naša obaveza je da svaka pumpa, veleprodajni kupac i građani imaju dovoljno goriva za svoje potrebe i to ćemo ispuniti. Кompanije sa kojima sam razgovarala su važne za stabilnost snabdevanja, jer su najveći uvoznici naftnih derivata u Srbiji i snabdevaju najveći deo tržišta, posle NIS-a", rekla je ministarka.
 
Kaže da će uvoz derivata u decembru pratiti potražnju na tržištu, logistiku i raspoložive kapacitete.
 
"Očekujemo da bude prema planu i da snabdevanje ostane stabilno. Država je spremna i da koristi obavezne rezerve naftnih derivata kako bi održala stabilnost snabdevanja, ukoliko to bude bilo potrebno", navela je ona.
 
Đedović Handanović je kazala da u decembru i januaru stiže 20.000 tona evro dizela i 38.000 tona benzina za potrebe državnih obaveznih rezervi.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Ruska nafta zaglavljena na moru

Približno 48 miliona barela ruske nafte ostalo je zaglavljeno na moru zbog početka primene američkih sankcija protiv Rosnjefta i Lukoila.

EU odobrila prodaju "Iveka" indijskom "Tata motorsu"

Evropska komisija je objavila da je odobrila prodaju italijanskog proizvođača kamiona i autobusa "Iveko" iz Torina "Tata motorsu", najvećem poizvođaču komercijalnih vozila u Indiji s najvećim tržišnim udelom u Aziji.

Stručnjak: ADNOC bi bio dobar partner za NIS

Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da su najbolji partneri za Naftnu industriju Srbijeone naftne kompanije koje imaju najveći promet i koje mogu najbolje da rade sa NIS, kao što je ADNOC iz Abu Dabija.