Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti

Svetska banka upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cena energenata za 24 odsto u 2026. godini.
Svetska banka: Cene energenata će porasti za 24 odsto, ukupne cene roba će takođe skočiti
Foto: Pixabay
Ukupne cene roba će skočiti za više od 16 odsto, što će dodatno podstaći inflaciju i usporiti globalni ekonomski rast.
 
Kako se navodi u izveštaju, zbog rata je došlo do jednog od najvećih šokova u snabdevanju naftom, uz početni pad globalne ponude od oko 10 miliona barela dnevno.
Napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u transportu kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi oko 35 odsto svetske pomorske trgovine sirovom naftom, dodatno su pogoršali situaciju, navodi Svetska banka.
 
Cena nafte Brent već je sredinom aprila bila viša za 50 odsto viša nego na početku godine, dok se za 2026. prognozira prosečna cena od 86 dolara po barelu, u odnosu na 69 dolara u 2025. godini.
Ove projekcije polaze od pretpostavke da će se najteži poremećaji stabilizovati do maja i da će se transport kroz ključne rute normalizovati do kraja godine.
 
Glavni ekonomista Svetske banke Indermit Gil upozorava da rat deluje kroz "talase" na globalnu ekonomiju prvo kroz rast cena energenata, zatim hrane, a potom kroz inflaciju i rast kamatnih stopa, što dodatno poskupljuje zaduživanje.
 
Cene đubriva mogle bi da porastu za 31 odsto u 2026, što bi dodatno smanjilo prihode poljoprivrednika i ugrozilo prinose.
 
Istovremeno, cene industrijskih metala poput aluminijuma, bakra i kalaja mogle bi da dostignu istorijske maksimume, podstaknute snažnom tražnjom iz sektora kao što su centri podataka električna vozila i obnovljivi izvori energije.
 
Plemeniti metali takođe beleže rast, uz očekivani skok prosečnih cena od 42 odsto tokom godine, zbog povećane potražnje za sigurnim investicijama u uslovima geopolitičke neizvesnosti.
U ekonomijama u razvoju, inflacija bi mogla da poraste na 5,1 odsto u 2026, što je za jedan procentni poen više u odnosu na procene pre izbijanja sukoba, dok se rast revidira naniže na 3,6 odsto.
 
U negativnijem scenariju, ukoliko sukob potraje ili dođe do dodatnih oštećenja ključne infrastrukture, prosečna cena nafte mogla bi da dostigne i 115 dolara po barelu.
 
U tom slučaju inflacija u ekonomijama u razvoju mogla bi da porasti na 5,8 odsto, što je nivo viđen samo tokom energetske krize 2022. godine, navodi se u izveštaju na veb stranici Svetske banke.
 
Zamenik glavnog ekonomiste Svetske banke Ajhan Kose upozorava da vlade imaju ograničen fiskalni prostor za reakciju i da bi trebalo izbegavati široke, neselektivne mere podrške koje mogu da dodatno naruše tržište, već se treba fokusirati na ciljanu i privremenu pomoć najugroženijima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Cene nafte pale

Cene nafte su pale, jer su veći izgledi za diplomatsko rešenje sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana poboljšale raspoloženje investitora.