Vreme ultrabogatih

Opaka zaraza je sažela svetsku ekonomiju; čak je i privreda SAD tokom drugog tromesečja zabaležila pad od 32,9 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, ne znači da na poslovnoj sceni nema onih koji i u ovo krizno vreme imaju punu dinamičnu aktivnost.

Zapravo, izgleda da je pandemija dodatno pogurala upravo one najbogatije. Jednostavno, priroda njihovog posla je takva da ne trpi udare zaraze. Naprotiv, moglo bi se reći da njima biznis cveta upravo u ovo krizno i pandemijom oblikovano vreme.

U pitanju su oni bukvalno najbogatiji, čija ukupna imovina prelazi milijardu dolara. Tako je Džefu Bezosu i njegovom "Amazonu" kao kec na jedanaest naišla praksa da se sve više kupuje onlajn. Samo u jednom danu obogatio se 13 milijardi dolara, lično bogatstvo mu je premašilo 200 milijardi i sada je uverljivo najbogatiji pojedinac na planeti.

Nove, pandemijom iznuđene navike idu u prilog vodećim tehnološkim kompanijama i sve su izrazito profitirale tokom ove godine. Trojica od najbogatijih ljudi na svetu, Džek Bezos, Mark Cukerberg i Elon Mask, od januara su zaradili ukupno 117 milijardi. Očito, njihove firme su se odlično snašle u novim okolnostima i ide im više nego dobro. Tačnije odlično, mnogo, mnogo bolje nego u uobičajenim, donedavnim prilikama.

Ovakav tok događaja nije mogao a da ne ostane ne primećen. Svakako i kao segment predizbornog folklora, reagovao je i Kongres SAD, pa su glavni izvršni direktori četiri vodeće tehnološke firme ("Gugl", "Epl", "Amazon" i "Fejsbuk") pozvani na saslušanje pred nadležni odbor čiji je predsednik Dejvid Sislijen, poslednjih meseci veoma eksponirani poslanik Demokratske stranke. Tako su Pičai, Kuk, Bezos i Cukerberg  više od pet sati odgovarali na pitanja kongresmena.

Doduše, već godinama se mogu čuti primedbe da su vodeće svetske kompanije izraziti i sve veći monopolisti; navode se i brojne zloupotrebe ekskluzivne pozicije. Da je svima, posebno najvećima, važan cilj što manje konkurentnosti ukazuje i način razvoja najvećih.

Nakon uspeha po osnovu tehnološke inovacije sledi dug period akvizicija. Tako je samo "Gugl" tokom dosadašnjeg razvoja kupio ni manje ni više nego 270 kompanija, od kojih su gotovo sve bile ili su bile na putu postati itekako snažan konkurent. U isto vreme, delatnost firme od bavljenja pretragom na internetu proširila se na sijaset najatraktivnijih delatnosti.

"Fejsbuk" je za desetak godina postojanja pokupovao devedesetak rivala, čini se da je najspornijia akvizicija "Instagrama", ljutog rivala čija je usmerenost na fotografije pretila da firmu Marka Cukerberga potisne u drugi plan. Gotovo da je mogao proći kao finska "Nokia", nakon što nije sledila nove trendove u mobilnoj telefoniji. Posve je potisnuta i zaboravljena. No, Cukerberg je osetio opasnost i kupio najvećeg rivala.

Na saslušanju u Kongresu najviše pitanja je bilo usmereno upravo na ovo pripajanje, za koje je više nego očito da je, pre svega, drastično umanjivanje konkurentnosti. Cukerberg se branio podsećanjem da je u vreme spornog spajanja nadležna Agencija, izbegavajući da se izjasni o konkurentnosti, ceo postupak ocenila legalnim.

Bezosu i njegovom "Amazonu" se i u najvećoj političkoj instituciji SAD prebacivalo na način kako na svojim veb stranicama tretira tretira brendove svojih rivala. Slične su primedbe i na ponašanje "Gugla" i "Epla", jednostavno to su firme čija je tehnološka inovacija bila takva da je pružala idealne mogućnosti za kreiranje monopola. Naravno da su svi redom činili sve da ostanu bez rivala.

Možda je ključna primedba da su ekstremno širili polje poslovanja i danas se bave biznisom u, posmatrano tradicionalnom dioptrijom, dvadesetak i više najprofitabilnijih delatnosti. Ostaje da se vidi hoće li Kogres SAD preći na zakonodavnu aktivnost kako bi se suzbio monopol najvećih. Odgovor četiri vodeća menadžera sveo se na tvrdnju da njihove prirode podstiču inovacije. Nesposrno, ali istovremeno još žešće potiru konkurentnost, tim i inoviranje.

Druga nevolja sa bezbrojnim akvizicijama je sve veća koncentracija bogatstva u sve manji broj bogatih, zapravo u u ruke šačice ultrabogatih. Poslednji podaci pokazuju je vlasništvo samo 27 najbogatijih veće od imovine ostatka sveta. Nezabeleženo u dosadašnjoj istoriji sveta.

Danas pet najvrednijih firmi, uz četvoro saslušanih i "Majkrsoft", vrede 30 odsto BDP SAD; dok je početkom prošlog veka, kada su nastajali snažni naftni giganti, pet najvrednijih težilo tek 6,2 odsto tadašnjeg nacionalnog bogatstva najmoćnije države na svetu.

  • Kika

    02.08.2020 08:32
    Kako je krenulo, još malo pa će biti nemoguće opstati na planeti Zemlji ako nisi milijarder.
  • Anonimus

    01.08.2020 11:52
    Bogatstvo ultramilijardera se poslednjih godina vrtoglavo uvećava. Samo grabe i ne misle stati, odavno su postali previše moćni. Pitanje je koliko tu regulativa može da pomogne; to što će malo ograničiti područje delatnosti, žešće oporezovati je tek mala bocka koju najveći ni ne osete. Čini se da su neophodne korenite izmene u shvatanju svojine i međuljudskih odnosa.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.