Šef MMF u Srbiji: Državna preduzeća najveći fiskalni rizik za srpski BDP

Ogromne neizvesnosti u pogledu budućeg toka pandemije i s tim povezani pritisci na likvidnost i poslovanje, pre svega državnih firmi, glavni su fiskalni rizici i izazovi za privredni oporavak Srbije u 2021, ocenjuje Sebastijan Sosa, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji.
U osnovnoj prognozi MMF-a predviđa se realni rast BDP Srbije od pet posto sledeće godine, podseća Sosa.
 
Ova projekcija, kako objašnjava, zasniva se na oporavku privatne potrošnje, na planiranom povećanju javnih investicija na 5,75 odsto BDP-a, pri čemu se radi u velikoj meri o infrastrukturnim projektima.
 
"Ali, osim toga, tu su i neke zelene investicije, što će pomoći u otvaranju novih radnih mesta, podržati oporavak i podstaći potencijalni rast Srbije. Štaviše, budući da je inflacija još uvek u donjoj polovini ciljanog opsega, održavanje prilagodljive monetarne politike, uz istovremeno pružanje podrške likvidnosti bankama i finansijskim tržištima, takođe će pomoći u oporavku", navodi Sosa u intervjuu za Magazin biznis.
 
Kaže da bi, uzimajući u obzir predviđeni ekonomski oporavak, smanjenje fiskalnog deficita na tri odsto BDP-a u 2021. bilo prikladno i osiguralo da udeo javnog duga u BDP-u nastavi da pada.
 
Sosa je ocenio da je, budžetom predviđeno povećanje zarada u javnom sektoru za oko pet odsto "u skladu sa ukupnim deficitom od tri odsto BDP-a i da omogućava povećanje kapitalnih troškova".
 
"Štaviše, obezbediće se da se deo zarada u javnom sektoru kao deo BDP-a, koji se povećavao tri godine zaredom, smanjuje na održivije nivoe", naveo je on.
 
Šef kancelarije MMF u Beogradu je, međutim upozorio na državna preduzeća koja bi mogla da budu glavni izvor fiskalnih rizika.
 
"Rizici kompanije Er Srbija i dalje su visoki, s obzirom na ogromnu neizvesnost u pogledu budućeg toka pandemije i srodnih poremećaja u Srbiji i Evropi. EPS, najveće javno preduzeće, suočava se sa pritiscima likvidnosti i još je jedan važan izvor fiskalnih rizika", kaže on.
 
Dodaje da je finansijska pozicija HIP Petrohemije ostala uglavnom stabilna u poslednjih nekoliko godina, ali da bi fiskalni rizici te kompanije mogli biti značajni ukoliko se tržišni uslovi znatno pogoršaju.
 
"Ovi rizici su se povećali zbog krize izazvane virusom Kovid-19, a pravilno nadgledanje i upravljanje njima je od vitalne važnosti", istakao je Sosa, napominjući da Ministarstvo finansija, uz tehničku pomoć MMF-a i Svetske banke, jača kapacitete za upravljanje fiskalnim rizicima koji potiču od državnih preduzeća.
  • Iz Rusije s ljubavlj

    22.11.2020 12:28
    EPS i Telekom su nase najvece rupe bez dna, trenutno. Ni ostali ne zaostaju mnogo.

    To je srce birackog tela svake partije na vlasti sa ovih prostora.
    Pored penzionera. I preminulih. :)
  • Steva

    22.11.2020 11:35
    Steva
    Svaki normalan čovek zna da JKP-ća su veliki trošak za sve države u svetu kao i u srbiji. Zato sve ide u privatizaciju ali ovde je politika i vlast na prvom mestu jer su zaposleni u tim preduzećima sigurno glasačko telo. Ali svi znamo da je to neizdržljivo finansiski i daće 2022 morati posle izbora skoro sve u privatizaciju. Velika je obmana veštački upumpavati plate i ostale stvari jer ćese to posle izbora sve morati vratiti dali kroz inflaciju ili nešto drugo. Lično nebih se radovao ničemu od raznih povišica i ostale retorike vlafajućeg režima jer stariji znaju posle toga slede masovna otpuštanja i sve što ide uz to. Treba biti zaista neuračunljiv dabi poverovao u sve priče koje vlast obećava. Neuzimajte nikakve kredite nipošto ili razvijajte svoj biznis ili bežanje iz ove proklete smrdije.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija