Gotovo pola Komercijalne banke dato za otplatu auto-puta Ljig-Preljina

Slovenačka NLB banka uplatila je u budžet 395 miliona evra za kupovinu Komercijalne banke od čega je oko 173 miliona evra iskorišćeno za vraćanje starog azerbejdžanskog kredita, otkrio je ministar finansija Siniša Mali.
Reč je o kreditu od 308 miliona evra koji je Azerbejdžan odobrio Srbiji 2012. za deonicu Ljig-Preljina, na period od 25 godina, uz poček od tri godine i kamatnu stopu od četiri odsto godišnje. Deonicu je gradila azerbejdžanska kompanija AzVirt, piše Nova ekonomija.
 
Ovaj kredit je zanimljiv jer je sporazum o zajmu Azerbejdžana za izgradnju ove deonice Koridora 11 potpisao 2012. u Bakuu tadašnji ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić.
 
Zbog firme AzVirt je svojevremeno lično Aleksadar Vučić kao premijer u skupštini kritikovao Borisa Tadića u čije je vreme Azvirt počeo da gradi  autoputa Ljig – Preljina. Tada je Vučić tvrdio da je ugovor sa Azvirtom od 320 miliona evra na izgradnji deonice od 40km autoputa, preplaćen bar za 40 miliona evra. 
 
Međutim, praksa direktnog sklapanja ugovora je nastavljena i u vreme Vučićeve vlasti.  Firma Azvirt  je takođe angažovana i za izgradnju deonice Ruma-Šabac na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Azerbejdžana i sa ovom kompanijom je ugovor potpisan 2019. godine. Početkom 2020. donet je zakon koji omogućava da se  za velike infrastrukturne poslove na kojima su angažovane firme iz Azerbejdžana neće raspisivati postupak javne najbavke.
 
Potpisivanjem međunarodnih sporazuma, kao što je ovaj sa Azerbejdžanom, izigravaju se javne nabavke i ugovaraju cene koje nisu prošle test konkurencije.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.