Odlazak majstora u inostranstvo podigao cene radova u Srbiji, veliki broj neprijavljenih
Cene majstorskih radova u Srbiji sve su više, "pravih" majstora je sve manje, a prijavljenih je manje od polovine.
Foto: Pixabay
Naime, cene majstorskih radova poslednjih godina rapidno rastu i nisu srazmerne platežnoj moći građana u Srbiji, kažu i sami majstori. Razlog za to je prost - odnos ponude i potražnje.
Majstori koji se bave različitim zanatskim delatnostima, a sa kojima je naš novinar razgovarao, tvrde da su i sami svesni da su cene visoke, te i da većina ljudi nema dovoljno sredstava da radove plati. S druge strane, posla ima, pa otuda i tolike cene.
Vodoinstalater iz Novog Sada, koji se pored toga bavi i keramikom, ali i ostalim adaptacionim radovima, za 021.rs kaže da posla ima, posebno za one koji su na "dobrom glasu".
"Ja imam posla jer sam majstor šireg spektra, od malih nogu radim ovo i imam više zanata koje uspešno radim. Više sam od 20 godina u ovom poslu, 'utabao' sam dobro staze tako da uvek imam posla", potvrđuje naš sagovornik.
"Dobri" majstori u inostranstvu, cene u Srbiji porasle
Veliki broj majstora otišao je u inostranstvo u potrazi za boljim životnim standardom, za većom novčanom naknadom za rad i trud koji ulažu radeći poslove za koje su specijalizovani.
Moler, zidar i vlasnik novosadske firme "BM Dekor" Borislav Jakobi tvrdi da je kompetentnih majstora u Srbiji sve manje, a da su cene materijala znatno skočile.
"Mnogi su otišli u inostranstvo, potražnja za majstorima je velika, dok je kompetentnih majstora nedovoljno u zemlji. Cene materijala znatno su skočile, cena najobičnije folije za zaštitu je porasla za gotovo 200 odsto, pa samim tim to utiče na zaradu majstora", tvrdi Jakobi.
Da je "odliv" majstora veliki potvrđuje i 61-godišnji stolar iz Novog Sada: "Ogroman je odliv svih vrsta majstora, ponajviše zato što su u Mađarskoj, Austriji, Italiji i Nemačkoj mnogo veće zarade, pa je i nedostatak majstora kod nas direktno povezan sa tim".
Osim odlaska velikog broja njihovih kolega u inostranstvo, naši sagovornici tvrde i da je, između ostalog, razlog za tako mali broj stručnih majstora to što veoma mali broj mladih želi da radi, ali i izučava bilo koji zanat.
Pandemija delimično uticala na obim posla
Obim posla tokom pandemije korona virusa, koja je prošle godine zadesila čitavu planetu, jeste bio smanjen, ali ne značajno, poručuju majstori.
Kako tvrdi stolar iz Novog Sada, tokom pandemije posla je u njegovoj struci bilo, ali neke druge zanatske delatnosti značajnije su osetile posledice.
"Imao sam posla, nemam utisak da se znatno smanjilo, s obzirom na to da ljudi nisu išli na godišnje odmore. Kao i obično, proleće, leto i rana jesen, tada dolazi do velike potražnje, dok je zimi slabije", priča naš sagovornik.
Da je bilo smanjenog obima posla kada je reč o molerskim radovima potvrđuje Borislav Jakobi.
"Obim posla usled pandemije je svakako smanjen. Što se tiče lokala i stanova to je stalo jer se ljudi boje. Bilo je nekih radova, nije to u onolikom obimu kao što je bilo pred pandemiju, posla je manje, ali ga ipak ima", kaže Jakobi.
Veliki broj neprijavljenih radnika, nameti visoki, a pravo na reklamaciju ne postoji
Nameti države, porezi i obaveze koje majstori plaćaju kao prijavljeni izuzetno su visoki, tvrde oni, a s druge strane da li će biti posla nikad nije izvesno.
"Većina majstora nije prijavljena, ja jesam, ali ne možete naći adekvatne ljude, nema ih, jer su svi koji su nešto znali da rade otišli preko. Nameti za prijavljivanje radnika su veliki, ali planiram da prijavim još 2 ili 3 čoveka, iako je to nekad finansijski teško održivo", tvrdi Jakobi iz "BM Dekora".
S druge strane, on dodaje i da, ukoliko odlučite da prijavite dobrog majstora, s obzirom na situaciju, nikada ne znate hoćete li biti u stanju da ga zadržite, ponajviše zbog visokih nameta.
Takođe, majstori kažu da je razlog zbog kojeg je sve veći broj neprijavljenih to što je tokom sezone potražnja za njihovim uslugama velika, ali kada dođe period da posla nema, a pritom računi redovno stižu, dolazi do finansijski neodržive situacije.
"Ovaj posao je takav, danas ima, sutra nema. Bilo bi dobro da je država takva da može da se organizuje sve na taj način da svi budu prijavljeni. Ovako kada su majstori neprijavljeni, ne postoji ni moralna ni krivična odgovornost, ne postoji mogućnost reklamacije", tvrdi naš sagovornik koji se bavi postavljanjem pločica i vodoinstalaterskim radovima.
Cene previsoke za životni standard u Srbiji, sami majstori se slažu
Baš iz navedenih razloga - odlaska u inostranstvo i malog broja mladih i stručnih majstora, cene radova u većini zanatskih delatnosti u popriličnom su neskladu sa platežnom moći građana u Srbiji.
Naime, postavljanje kvadrata pločica keramičarima se plaća od 10 do 15 evra, dok se materijal posebno naplaćuje. Cena postavljanja klima uređaja iznosi od 8.000 dinara pa naviše.
Što se stolarskih radova tiče, postavljanje PVC prozora i vrata po kvadratu košta od 120 evra pa naviše, a to podrazumeva i skidanje starih prozora, postavljanje novih i dodatne radove - postavljanje komarnika, roletni,...
Vodoinstalateri po jednom vodnom priključku uzimaju od 50 evra pa naviše, dok je cena krečenja 1,5 evra po kvadratu.
Stolarski radovi (pravljenje i postavljanje plakara, kreveta, komoda) po narudžbini iznose od 40 odsto pa naviše od cene celokupnog materijala potrebnog za te radove. Električari uzimaju od pet do sedam evra po strujnom priključku.
S obzirom na to da platežna moć ljudi u Srbiji nije visoka, a pogotovo to nije bila tokom pandemije korona virusa kada su mnogi dobili otkaze, majstori tvrde da su ove cene izuzetno visoke, ali da je pomalo "začuđujuće" da bez obzira na to posla ima.
"Smatram da ove cene nisu korektne, ne znam šta je do toga dovelo, ali cene su više nego što bi trebalo da budu. Svi bismo voleli i da duplo više zaradimo, ali za prilike u Srbiji cene koje majstori postavljaju su previsoke. Ja danas uradim 10 kvadrata pločica, završim i nosim u džepu 100 evra, to nije realno za naše uslove", kaže naš sagovornik koji se bavi adaptacijom stambenih prostora.
On dodaje i da su oni majstori koji vrede i koji znaju zanat u stvari ili u inostranstvu ili su ih angažovale neke od građevinskih firmi.
"Danas svako svašta radi i svi sebe nazivaju keramičarima ili stručnjacima za neku zanatsku delatnost, dok u suštinski neki ne znaju puno o tome što rade i za šta naplaćuju ozbiljne novce", priča naš sagovornik.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Momirović: Konkurencija u maloprodaji u Srbiji na višem nivou nego u mnnogim državama u regionu
28.03.2024.•
0
Konkurencija u maloprodaji u Srbiji danas je na višem nivou nego u mnogim zemljama u regionu, ocenio je danas u Novom Pazaru ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović.
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
7
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
7
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
2
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
68
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Komentari 48
Nenad
Nebojša
A dobri majstori su UVEK IMALI POSLA U SRBIJI. Otisli su u 90% nazovi majstori, a u Srbiji imamo vrlo malo PRAVIH MAJSTORA jer su uglavnom otisli u penziju ili pomrli, a priuceni majstori POHLEPNI DERU KOZU S LEDJA bez racuna i placanja bilo kakvih poreza i doprinosa.
Nasi gradjani ne mogu da plate majstora kao u Nemackoj ili Austriji, Svajcarskoj jer rade za 4 do 6 puta manje plate, a nema ni garancije za radove.
Majstori sa znanjem i kvalitetom izvedenih radova ce uvek imati posla u Srbiji i pristojan zivot.
Rodja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar