
Godišnji troškovi bankarskih usluga do 8.000 dinara: Ne zarađujemo dovoljno da bi to bilo malo
Kriza izazvana virusom korona "zarazila" je i bankarski sektor, koji je prošle godine zbog dva moratorijuma na kredite i niskih kamatnih stopa izgubio znatan deo prihoda.

Foto: Pixabay
Zato su mnoge banke istovremeno povećale provizije i cene usluga, pa čak i počele da naplaćuju usluge koje su ranije bile besplatne.
Mnoge, od ukupno 24 banke koje posluju na srpskom tržištu, o tome su u poslednje vreme počele da obaveštavajju svoje klijente.
Neke banke naplaćuju skuplje i proveru stanja na bankomatu, SMS obaveštenja, održavanje računa i slanje opomena, piše Blic.
Posebno interesantno je to što doskora besplatne usluge mobilnog bankarstva, koje su banke reklamirale godinama, sada postaju usluge sa provizijom, pa plaćanje računa koje je bilo besplatno sada košta 15 do 20 dinara po računu.
Takođe, klijenti nekih banaka moraće da plate i odbijene reklamacije, promenu PIN-a na bankomatu, pa čak i pogrešno popunjene uplatnice. Skuplji je i dozvoljeni minus, održavanje deviznih računa, koje sada košta mesečno i 300 dinara.
Banke ovim potezima pokušavaju da naplate posledice koje im je nanela pandemija. Kako zvanični podaci pokazuju, banke su prošle godine ostvarile 200 miliona evra manje dobiti pre poreza nego u 2019. godini. I neto rihodi od kamata smanjeni su za 7,5 milijardi dinara, piše Blic.
Iz Narodne banke Srbije (NBS) kažu da je Zakonom o platnim uslugama predviđeno da pružalac ima pravo da korisniku naplati naknadu za pruženu uslugu, a da visina koja se naplaćuje zavisi od njegove poslovne politike kojom on nastoji da bude što konkurentniji na tržištu.
Zoran Nikolić, potpredsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS), kaže za Blic da ima elemenata da NBS reaguje jer je došlo do sunovrata nekih prava potrošača.
"Mi smo se NBS obratili dva puta, ali odgovor nismo dobili i posebno ih upozorili na to da neke od banaka naplaćuju naknade za nevažeće reklamacije. To je mera kojom se krši osnovno pravo - pravo na prigovor, jer sada mora da ga plati. Zato NBS mora da ukine ovu meru, ali i još neke mere, jer u portivnom ćemo na svetskoj bankarskoj mapi biti označeni kao crna rupa", ocenjuje Nikolić.
Dodaje da NBS treba da preispita i uvođenje kvazikamate na zvanično beskamatne kredite uz pomoć kreditnih kartica.
"Do sada je odloženo plaćanje bilo bez kamata, a sada ga banke naplaćuju 50 dinara po rati, pa ako ste nešto kupili za 3.000 dinara na šest meseci, platiće i dodatnih 300 dinara koji zvanično nisu kamata već fiksna naknada, što je 10 odsto skuplje. Kada bi jedna banka od toga odustala, dobila bi više klijenata i sigurno bi bilo i drugih koje bi krenule njenim stopama", zaključuje Nikolić.
Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica, takođe smatra da se banka treba promeniti ukoliko postoji bolja ili povoljnija usluga.
Uzelac za RTS navodi da nisu sve banke korigovale uslugu elektronskog plaćanja, ali jesu one najveće.
"Banke to rade, onaj deo cenovnika koji se tiče provizija, više nas zaboli nego druge provizije koje menjaju, ali banke na tri ili četiri meseca menjaju cenovnike i obaveštavaju građane", objašnjava Uzelac.
Prema njegovim rečima, uvek ima banaka koje su povoljnije i koje su skuplje, i to su poslovne politike.
"One kroz te poslovne politike upravljaju svojim poslovanjem i klijentima koje će privući, a koje će odbiti. Moramo da razumemo da neke banke i ne žele određene vrste klijenata i to na neki način rade sa cenovnom politikom", objašnjava urednik portala Kamatica.
Dodaje da je provizija za onlajn plaćanje od 15 i 30 dinara po nalogu, u zavisnosti od banke.
"To nije veliki trošak, malo nas naljuti cela ta situacija, ali na kraju godine to nije trošak koji kritično utiče na naš budžet. Ovo je druga strana jednačine. Mi ne zarađujemo dovoljno da bi nam ovi troškovi bili beznačajni", ističe Dušan Uzelac.
Prema njegovim rečima, godišnji troškovi bankarskih usluga su između 3.000 i 8.000 dinara. Tu spadaju i održavanje računa i sve transakcijske stvari.
Evropa menja propise, nove direktive traže da se ograniče naknade i kamatne stope i ojačaju prava potrošača.
"Ne mogu da tvrdim, ali ne verujem da će biti daleko od pravila EU. Nismo mi zemlja koja nema sve to ustoličeno, imamo vrlo jaka prava potrošača i Narodna banka ima svoj centar za zaštitu korisnika finansijskih usluga. Vodi se i pravna bitka protiv banaka oko naplate kredita. Nisu korisnici bankarskih usluga nezaštićeni i obespravljeni. Mehanizme imamo i njihovo ojačavanje je dobra stvar", napominje Uzelac.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Procurio dokument Ilona Maska: Tviter sada vredi upola manje nego kada ga je on kupio
27.03.2023.•
1
Vrednost kompanije Tviter manja je od polovine iznosa koji Ilon Mask platio kada ju je 2022. godine kupio.
Auto-gas čistiji od ostalih goriva, ali mu država ne ograničava cenu: Akcize uvećane čak 169 odsto
27.03.2023.•
9
Na spisku cena derivata koje se svakih sedam dana menjaju, već godinu dana izostaje cena auto-gasa ili tečnog naftnog gasa - TNG.
Bankarski problemi guraju svet u novu inflaciju
27.03.2023.•
6
Kako bi sprečila dalji kolaps banaka, Federalne rezerve su pristale da preuzmu trošak isplate svih depozita, osiguranih i neosiguranih, za šta je potrebno oko 900 milijardi dolara.
Da li je crnogorski recept za obaranje inflacije dobar i da li bi mogao da se primeni u Srbiji?
26.03.2023.•
6
Cene ne divljaju samo u Srbiji, a crnogorska vlada rešila je da se uhvati ukoštac sa poskupljenjima tako što će da kreira "antiinflacionu korpu", odnosno da ograniči cene 25 proizvoda.
Plate u Srbiji i regionu: Ispred Makedonije i BiH, za Slovenijom zaostajemo 700 evra
26.03.2023.•
19
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna januarska plata u Srbiji ove godine bila je 82.769 dinara.
Luksemburžani najbogatiji građani EU, Bugari i Slovaci najsiromašniji
26.03.2023.•
3
Poslednji izveštaj Evrostata pokazuje da su Luksemburžani i dalje najbogatiji građani Evropske unije, sa kupovnom moći 2,5 puta većom od proseka od svih drugih zemalja članica Unije.
Četiri stvari koje treba da znate pre nego što podignete stambeni kredit
26.03.2023.•
0
Svaki kredit koji podižete kod banke treba da bude dobro "odmeren", tj. da dobro procenite da li će vam isti rešiti neki finansijski izazov ili će vam stvoriti dodatni problem.
Borba protiv sive ekonomije: Olakšice kada su u pitanju parafiskalni nameti
25.03.2023.•
3
Šef Jedinice za konkurentnost u NALED-u Marko Danon kaže da je obim sive ekonomije znatno umanjen u poslednjih pet godina.
Cena kukuruza u padu za 12,4, a pšenice za 6,6 odsto
25.03.2023.•
2
Ponderisana cena kukuruza ove nedelje bila je 22,75 dinara za kilogram bez PDV što je nedeljeni pad od 12,4 posto, a pšenice 24,5 dinara što je manje za 6,6 procenata u odnosu na nedelju dana pre.
Demostat: Srbija pregovara o gasu iz Azerbejdžana
25.03.2023.•
6
Srbija pregovara sa partnerima iz Azerbejdžana o količini i cenama gasa koji će dobijati preko gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, potvrdili su za Demostat u Ministarstvu rudarstva i energetike.
Od kriptovaluta do pokvarenog interneta i pada poverenja – izdvajamo iz rasporeda Dana komunikacija
24.03.2023.•
0
Objavljen je raspored popularnog festivala kreativnosti i komunikacija, a teme o kojima će raspravljati stručnjaci su nikad aktuelnije.
Dizel pojeftinio za dva dinara, benzin poskupeo isto toliko
24.03.2023.•
10
Objavljene su nove maloprodajne cene goriva u Srbiji, koje će važiti do 31. marta.
Tomašević: EPS na putu energetske tranzicije planira investicije od 8,5 milijardi evra
23.03.2023.•
4
Energetska tranzicija je neminovna i Elektroprivreda Srbije (EPS) na tom putu planira investicije od 8,5 milijardi evra do 2035. godine, rekao je vršilac dužnosti direktora EPS Miroslav Tomašević.
Ovo su zemlje u kojima su građani Srbije trošili najviše novca
23.03.2023.•
6
Srbija je prošle godine od turizma imala prihod od 2,48 milijarde evra, od čega je 2,1 milijarda tih prihoda došla iz Evrope, od čega iz zemalja EU 979 miliona evra.
Za penzionerske kartice se za nedelju dana prijavilo 370.000 penzionera
23.03.2023.•
11
Za prvih nedelju dana za penzionerske kartice se prijavilo 370.000 korisnika.
Mali sa predstavnicima MMF-a: Javne finansije stabilne, a javni dug pod kontrolom
23.03.2023.•
11
Srpske javne finansije su stabilne, prvi kvartal je završen sa pozitivnim indikatorima, a javni dug je u potpunosti pod kontrolom, izjavio je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Objavljen spisak 50 zanimanja i zarada u Nemačkoj
23.03.2023.•
4
Godinama unazad Nemačka važi za jednu od najjačih ekonomija. Zato i ne čudi što najveći broj građana iz balkanskog radnog basena odlazi upravo tamo da radi.
Poljoprivrednici Stiga od ministarke tražili da nađe kupca za više od milion tona pšenice
22.03.2023.•
5
Poljoprivrednici Stiga zatražili su u večerašnjem razgovoru sa ministarkom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Jelenom Tanasković da nađe kupca za više od milion tona pšenice.
Misija MMF u Beogradu od sutra do 5. aprila
22.03.2023.•
4
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sutra, u četvrtak, počinje razgovore sa zvaničnicima Srbije o tekućem stendbaj aranžmanu.
Nafta na svetskom tržištu sve jeftinija: Da li će to uticati na cene u Srbiji?
22.03.2023.•
25
Bankarske turbulencije u Americi prošle nedelje uticale su na veći pad cene nafte na svetskim berzama.
Er Srbija u potrazi za novim strateškim partnerom - od Abu Dabija do Dohe
22.03.2023.•
7
Prilikom nedavne posete Dohi Aleksandar Vučić je predložio tamošnjim šeicima, vlasnicima Katar Ervejza, da vide kakve su mogućnosti da njihova avikompanija uđe u poslovnu saradnju sa Er Srbijom.
Komentari 20
maki
gradjaninX
Lopovcine.
Sad cete imati ili guzve u ekspoziturama (pored toga sto ce ljudi zatvarati racune koji im ne trebaju, a povremeno su vam donisili novac) i trebace vam jos radnika, pa cemo videti sta je jeftinije.
Sve stručnjaci
Molio bih stručne komentatore da se udruže i osnuju svoju banku za koju će plaćati naknade za ekspoziture, radnike, licence i ostale obaveze koje imaju, a koja zauzvrat neće građanima naplaćivati ništa. Veoma sam zainteresovan da otvorim račun u vašoj banci, ne plaćam održavanje računa i podižem beskamatne kredite i verujem da ćete imati stotine hiljada ako ne i milione drugih građana zainteresovanih za takvu uslugu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar