Menja se zakon o javnim nabavkama, ali sporne stvari ostaju: "Naravno da država neće kazniti samu sebe"

Ukoliko Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku bude identičan postojećem nacrtu, nabavke na koje se usled brojnih izuzeća ne primenjuje Zakon o javnim nabavkama, i nadalje će biti izvan radara.
Menja se zakon o javnim nabavkama, ali sporne stvari ostaju: "Naravno da država neće kazniti samu sebe"
Foto: 021.rs
Stručnjaci koji su za Forbes Srbija analizirali postojeći nacrt kažu da s obzirom na broj izuzeća od primene propisa koji reguliše javne nabavke neophodno je da se i one obuhvate izmenama krivičnog zakonika. I one na koje se propis ne primenjuje zbog male vrednosti, a pogotovo na one na koje se zbog međunarodnih ugovora, direktnih pogodbi ili leks specijalisa zakon ne primenjuje.
 
"Expo 2027 je odlična ilustracija za to", kaže za Forbes Srbija stručnjak za javne nabavke Dragan Dobrašinović.
 
On upozorava da se u Srbiji najveći broj finansijski najvrednijih infrastrukturnih projekata zapravo realizuje mimo tendera. Drugim rečima, tamo gde je mogućnost za korupciju najveća, zaobilaze se propisi o javnim nabavkama.
Dobrašinović naglašava da član 228. Krivičnog zakonika koji se odnosi na zloupotrebe u slučaju javnih nabavki i u postojećem zakonu nije dobro rešen. Postoje brojne nedorečenosti koje će, što se može videti iz nacta izmena i dopuna, ostati.
 
"Suština je da ta odredba i sada propisuje da će se kazniti onaj ko u procesu javne nabavke podnese ponudu zasnovanu na lažnim podacima ili se protivno zakonu dogovara sa drugim ponuđačima ili naručiocem... To je potpuno naopako, jer podrazumeva da vi najpre ističete krivicu ponuđača, a najodgovorniji je naručilac. Dakle, onaj ko sprovodi javnu nabavku. U njemu je problem, ne u ponuđačima", upozorava Dobrašinović.
On dalje kaže da je logično što u koruptivnoj državi sam predlagač zakona nema interes da donosi propis kojim se on sam kažnjava.
 
"To bi bilo isto kada biste od silovatelja očekivali da predloži propis kojim se gone silovatelji. Isto je i sa ovim. Da je ova zemlja uređena, ne bi bilo korupcije i elemenata krivičnog dela u javnim nabavkama u meri u kojoj ih ima. A najodgovorniji za to su upravo oni koji sprovode nabavku. I logično je da urade sve kako bi izbegli sami sebe da kažnjavaju", zaključuje Dobrašinović.
Izuzeća izuzeta i iz izmena
 
Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija kaže da je najspornije to što izmene krivičnog zakona ne podrazumevaju jasno i one nabavke na koje se iz raznih razloga ne primenjuje Zakon o javnim nabavkama.
 
"Veliki je broj nabavki koje su izuzete iz opšteg pravnog režima i to po različitim osnovama. Postavlja se onda pitanje kod kojih nabavki bi moglo postojati ovo krivično delo, a kod kojih ne. Jer ovako se može tumačiti da zloupotrebe kod nabavki na koje se Zakon o javnim nabavkama ne primenjuje neće podlegati krivici. Zato bi krivična odgovornost trebalo da postoji i u brojnim slučajevima kada se na konkretnu nabavku ne primenjuje zakon o javnom nabavkama. To se ovakvim izmenama ne obezbeđuje ili barem nije jasno da li se obezbeđuje", kaže Nenadić za Forbes Srbija.
 
On upozorava da aktuelni Zakon o krivičnom postupku, ali ni predložene izmene, ne kriminalizuju slučajeve koji su zapravo najteža povreda zakonskih obaveza. Objašnjava da se to odnosi na situaciju kada se zaključi ugovor, a postupak nije raspisan, niti je vršena procena vrednosti.
 
"Ispada ovako da ako nije raspisan postupak javne nabavke onda nema elemenata za krivično gonjenje. A zapravo je to najteži oblik zloupotrebe. Slično je i u slučajevima javno-privatnog partnerstva. Odličan primer je dovršetak izgradnje Prokopa. Upozoravali smo da to jeste neki oblik javno-privatnog partnerstva ali on nije sproveden po pravilima", objašnjava Nenadić.
 
Dobrašinović dodaje da u uređenim zemljama ne bi ni trebalo da bude izuzetaka od primene Zakona o javnim nabavkama. Time ne bi bilo ni potrebe da se to posebno definiše u krivičnom zakoniku. Kod nas, pak, to postaje redovna praksa.
 
Ima i pozitivnih promena
 
Važeći Krivični zakonik u članu 228. propisuje, naime, u jednom delu i odgovornost naručioca. Preciznije lica koje kod naručioca iskoristi svoj položaj, prekorači ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti prekrši zakon. Uz dodatak da time prouzrokuje štetu javnim sredstvima.
 
Izmenama je, pak, deo o prouzrokovanja štete javnim sredstvima izbrisan. Nenadić objašnjava da je brisanje tog dela dobro rešenje, jer će značajno olakšati krivično gonjenje.
 
"Suština je u tome što neće morati da se dokazuje da je prouzrokovana šteta. Može se dakle goniti svako za koga se dokaže da je kršio propise", kaže Nenadić.
 
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • da

    19.10.2025 11:49
    drzava(vlast) i ako je kriva sebe nece kazniti vec narod, jer je on kriv za sve

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Nestle otpušta 16.000 radnika

Prehrambeni gigant Nestle planira smanjenje broja zaposlenih širom sveta u naredne dve godine, delom zbog automatizacije procesa.