Menja se zakon o javnim nabavkama, ali sporne stvari ostaju: "Naravno da država neće kazniti samu sebe"
Ukoliko Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku bude identičan postojećem nacrtu, nabavke na koje se usled brojnih izuzeća ne primenjuje Zakon o javnim nabavkama, i nadalje će biti izvan radara.
Foto: 021.rs
Stručnjaci koji su za Forbes Srbija analizirali postojeći nacrt kažu da s obzirom na broj izuzeća od primene propisa koji reguliše javne nabavke neophodno je da se i one obuhvate izmenama krivičnog zakonika. I one na koje se propis ne primenjuje zbog male vrednosti, a pogotovo na one na koje se zbog međunarodnih ugovora, direktnih pogodbi ili leks specijalisa zakon ne primenjuje.
"Expo 2027 je odlična ilustracija za to", kaže za Forbes Srbija stručnjak za javne nabavke Dragan Dobrašinović.
On upozorava da se u Srbiji najveći broj finansijski najvrednijih infrastrukturnih projekata zapravo realizuje mimo tendera. Drugim rečima, tamo gde je mogućnost za korupciju najveća, zaobilaze se propisi o javnim nabavkama.
Dobrašinović naglašava da član 228. Krivičnog zakonika koji se odnosi na zloupotrebe u slučaju javnih nabavki i u postojećem zakonu nije dobro rešen. Postoje brojne nedorečenosti koje će, što se može videti iz nacta izmena i dopuna, ostati.
"Suština je da ta odredba i sada propisuje da će se kazniti onaj ko u procesu javne nabavke podnese ponudu zasnovanu na lažnim podacima ili se protivno zakonu dogovara sa drugim ponuđačima ili naručiocem... To je potpuno naopako, jer podrazumeva da vi najpre ističete krivicu ponuđača, a najodgovorniji je naručilac. Dakle, onaj ko sprovodi javnu nabavku. U njemu je problem, ne u ponuđačima", upozorava Dobrašinović.
On dalje kaže da je logično što u koruptivnoj državi sam predlagač zakona nema interes da donosi propis kojim se on sam kažnjava.
"To bi bilo isto kada biste od silovatelja očekivali da predloži propis kojim se gone silovatelji. Isto je i sa ovim. Da je ova zemlja uređena, ne bi bilo korupcije i elemenata krivičnog dela u javnim nabavkama u meri u kojoj ih ima. A najodgovorniji za to su upravo oni koji sprovode nabavku. I logično je da urade sve kako bi izbegli sami sebe da kažnjavaju", zaključuje Dobrašinović.
Izuzeća izuzeta i iz izmena
Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija kaže da je najspornije to što izmene krivičnog zakona ne podrazumevaju jasno i one nabavke na koje se iz raznih razloga ne primenjuje Zakon o javnim nabavkama.
"Veliki je broj nabavki koje su izuzete iz opšteg pravnog režima i to po različitim osnovama. Postavlja se onda pitanje kod kojih nabavki bi moglo postojati ovo krivično delo, a kod kojih ne. Jer ovako se može tumačiti da zloupotrebe kod nabavki na koje se Zakon o javnim nabavkama ne primenjuje neće podlegati krivici. Zato bi krivična odgovornost trebalo da postoji i u brojnim slučajevima kada se na konkretnu nabavku ne primenjuje zakon o javnom nabavkama. To se ovakvim izmenama ne obezbeđuje ili barem nije jasno da li se obezbeđuje", kaže Nenadić za Forbes Srbija.
On upozorava da aktuelni Zakon o krivičnom postupku, ali ni predložene izmene, ne kriminalizuju slučajeve koji su zapravo najteža povreda zakonskih obaveza. Objašnjava da se to odnosi na situaciju kada se zaključi ugovor, a postupak nije raspisan, niti je vršena procena vrednosti.
"Ispada ovako da ako nije raspisan postupak javne nabavke onda nema elemenata za krivično gonjenje. A zapravo je to najteži oblik zloupotrebe. Slično je i u slučajevima javno-privatnog partnerstva. Odličan primer je dovršetak izgradnje Prokopa. Upozoravali smo da to jeste neki oblik javno-privatnog partnerstva ali on nije sproveden po pravilima", objašnjava Nenadić.
Dobrašinović dodaje da u uređenim zemljama ne bi ni trebalo da bude izuzetaka od primene Zakona o javnim nabavkama. Time ne bi bilo ni potrebe da se to posebno definiše u krivičnom zakoniku. Kod nas, pak, to postaje redovna praksa.
Ima i pozitivnih promena
Važeći Krivični zakonik u članu 228. propisuje, naime, u jednom delu i odgovornost naručioca. Preciznije lica koje kod naručioca iskoristi svoj položaj, prekorači ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti prekrši zakon. Uz dodatak da time prouzrokuje štetu javnim sredstvima.
Izmenama je, pak, deo o prouzrokovanja štete javnim sredstvima izbrisan. Nenadić objašnjava da je brisanje tog dela dobro rešenje, jer će značajno olakšati krivično gonjenje.
"Suština je u tome što neće morati da se dokazuje da je prouzrokovana šteta. Može se dakle goniti svako za koga se dokaže da je kršio propise", kaže Nenadić.
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
4
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 2
Bole
da
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar