Zašto kompanije menjaju ime?

Kompanija Telenor Srbija najavljuje da će od marta nastaviti da posluje pod imenom Yettel.
Zašto kompanije menjaju ime?
Foto: Pixabay
Promena brenda odvijaće se u tri zemlje u kojima PPF grupa koristi brend Telenor - u Srbiji, Mađarskoj i Bugarskoj. Predstavljanje novog brenda biće 1. marta.
U 2021. godini telekomunikaciona kompanija "Vip mobajl" je promenila brend u A1, a pre nekoliko meseci Oportjuniti banka je promenila ime u 3bank, piše Blic.
Promena imena jedne kompanije uglavnom mnogo košta, i to ne samo kao direktni trošak. Ona zahteva od najednostavnije promene na memorandumu firme do promene naziva na baš svakom objektu, te do kampanje koja mora javnost i da obavesti o promeni. Samim tim mnogi se zapitaju zašto bi se iko u to upuštao ako nije došlo do promene vlasnika, koje iziskuje ribrending.
 
I u teoriji i u praksi pokazalo se da je ime jedne kompanije izuzetno važno za imidž koji ona uživa u javnosti, ali isto tako teorija kaže i da jedan brend treba menjati u izuzetnim situacijama. Na primer, kada kompanija izgubi ugled i poverenje klijenata, kada samo ime nije prepoznatljivo, ili ako ime i logo samo odvraćaju od svoje stvarne delatnosti.
 
Promena imena kompanije nije strana ni u svetu, a poslednji primer kom smo svedočili je promena imena internet giganta Fejsbuka u Meta. Razloga za promenu imena Fejsbuka je nekoliko, a stručnjaci ističu da je on u poslednjih nekoliko godina na anketama sajtova ubedljivo uvek ispadao kao tehnološka kompanija kojoj ljudi najmanje veruju. Sa tim na umu promena imena u slučaju Fejsbuka je potez kojim se oni distanciraju od "lošeg glasa" koji se ustalio među ljudima.
 
Postoji nekoliko glavnih razloga zašto su kompanije u svetu menjale svoja imena.
 
Prvi je društveni pritisak, a primer za to je kompanija Total, koja je u junu prošle godine promenila ime u Total Energies kako bi signalizirala da se kompanija sve više okreće zelenim tehnologijama nauštrb gasa i nafte.
 
Drugi je ono što se u svetu naziva "veliki reset". Kada kompaniju prate negativne konotacije one posežu za promenom imena kako bi sakrila svoju "neslavnu prošlost". Tako je i kablovski i internet provajder Komkast nakon niza skandala 2010. godine promenio svoje ime u Iksfiniti.
 
Treći razlog promene imena je taj da se tim potezom ukazuje da se kompanija bavi i drugim stvarima sem onoga što ime sugeriše. Tako je Epl Kompjuters 2007. godine zvanično promenio svoje ime samo u Epl.
 
Vrlo često kompanije ne mogu da se izbore sa autorskim pravima na ime koje su odabrali, pa je tako sada svetski poznata aplikacija Snepčet morala da promeni svoje originalno ime Pikabu. Vlasništvo nad tim imenom je imala kompanija za proizvodnju albuma za slike.

Teme

brend
  • jer je prodat

    12.05.2022 17:31
    nije više Telenor
    i ne lupajte
    koristite mozak
    Telenor svuda osim u Srbiji ima ocenu 1
    samo ovde 4
    u Nemačkoj ga neće uopšte
    pa promenom imena pokušavaju da lažiraju da će biti bolji od Telenora
    ali uzalud
    svi ugovori raskid posle nepostojećeg 4g čak u sred Bg
    optički nek im veruju oni koji ipak u sve veruju, i mimo iskustva
  • rale

    31.01.2022 16:34
    Menjaju ime između ostalog i što u svim ovakvim kompanijama sede raznorazni marketing, PR, branding menadžeri koji moraju nekako da zarade platu i operu pare od profita i onda prave sebi CV tako što pokreću ovakve projekte i presipaju iz šupljeg u prazno. Ali doduše za Telenor je ipak isteklo pravo na ime jer su prodali lokalnu firmu za Balkan
  • Stole

    30.01.2022 13:04
    Mislim da je u pitanju cist marketing i nisam siguran kako ce to popraviti stvari. Meta treba da nas uvede u neku virtuelne realnosti a na polju realnosti ima toliko problema da bas i ne verujem u taj VR koncept pogotovo sto Cukeberg i ekipa sve te podatke zloupotrebljava tako da tu nema nikakve slobode nego pracenje i ogranicavanje te slobode. Telenor u Srbiji je mnogo losiji nego u drugim zemljama a Yettel mozda otkriva da je vlasnik neko sa bliskog istoka sto opet nista ne znaci niti poboljsava bilo sta sto je vec dosta lose..

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.